Ekonomist s međunarodnom karijerom objašnjava zašto je ovo za Hrvatsku najgore razdoblje za ulazak u eurozonu i uvođenje eura.
Uoči uvođenja eura u Hrvatsku Neven Vidaković završava projekt novog ekonomskog zbornika. Nakon uspjeha prošlogodišnje knjige o makroekonomskim politikama i covidu „Macroeconomic Responses to the COVID-19 Pandemic: Policies from Southeast Europe” kod uglednog londonskog izdavača Palgrave Macmillan, sada je riječ o zborniku znanstvenih radova o eurozoni i euru. Cilj mu je bio kao i u prošlom projektu okupiti međunarodnu znanstvenu ekipu od Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Bugarske, pa do Slovenije kako bi se analizirali svi aspekti eura i eurozone, od utjecaja eura na bankarstvo i fiskalnu politiku do propitivanja kakva je budućnost eura, a u tom kontekstu i što znači ulazak Hrvatske u eurozonu i uvođenje eura. I ova će knjiga biti na engleskom.
U razgovoru za Nacional je otkrio kako su u zborniku pokušalo prikazati što će se dogoditi nakon uvođenja eura.
“U tom već pripremljenom zborniku znanstvenih radova bavimo se od bankarstva, fiskalne politike do toga kakva je budućnost eura, a u tom kontekstu i što znači ulazak Hrvatske u eurozonu. Pokušali smo pokazati i što znači uvođenje eura za Hrvatsku, a što za eurozonu. Hrvatska će preuzeti euro, a to je u stvari zamjena novčanica, što je Hrvatska već napravila dva puta početkom devedesetih godina. Najprije, uvođenjem hrvatskog dinara, a potom i uvođenjem kune. Drugo, ovaj ekonomski trenutak nije najpovoljniji za uvođenje eura zbog visoke inflacije i raznih poremećaja na tržištima. Trenutak za uvođenje eura izrazito je nepovoljan. Hrvatska ne samo da ima svoje probleme nego uvođenjem eura na sebe preuzima i sve probleme eurozone, a fiskalna nestabilnost snažno se osjeća na tržištu kapitala.
Komentirao je i najavljena zapošljavanja u Ministarstvu financija u funkciji kvalitetne pripreme za uvođenje eura.
“Umjesto da štedimo, u Hrvatskoj imamo rasipnu državu. Od 2016. do 2019. hrvatska država je imala fiskalni višak, pa je proračun bio u plusu. To nije iskorišteno za otplatu duga, nego za ostvarenje političkih ciljeva. Kupovali su se glasovi kroz proširenje broja zaposlenih u državi i povećanje plaća svima. I sada zbog inflacije ponovo imamo povećane fiskalne prihode. I što radimo? Opet povećavamo budžet i kupujemo nove stvari poput borbenih zrakoplova. Što će nam 150 novozaposlenih u Ministarstvu financija zato što uvodimo euro? Tako se ne ponaša s državnim financijama. Osim toga, značajan dio prihoda nam dolazi iz EU-a, što znači da nam je proračun teško održiv”, kaže.
Dodaje kako to sve treba netko platiti što ponovno dovodi do zamke.
“Zbog inflacije porezni prihodi rastu, država dobije puno više od PDV-a kada je benzin 12 kuna, nego kada je bio 8 kuna. Ali u jednom trenutku porezni prihodi počnu padati jer građani više nemaju novca, a inflacija im uništava standard. Projekcije ekonomskoga rasta već sada padaju. Trenutno veće punjenje proračuna ne zasniva se na većem gospodarskom rastu nego na inflaciji, a uvjeti zaduživanja su sve skuplji. Financijsku krizu već najavljuju i ministar financija Marić, kao i guverner Vujčić. Nisu govorili o ekonomskoj nego o financijskoj krizi, a za to se Hrvatska treba pripremiti.
Kaže kako je potrebno napraviti operativne planove financiranja za pet godina unaprijed. Riječ je o operativnim planovima u suradnji s bankama i drugim financijskim institucijama kroz plan kontrole budžeta uz smanjivanje nepotrebne potrošnje i kreiranje proračunskih rezervi kako bi se imalo za potrošnju u vrijeme dolazeće krize ove ili sljedeće godine.
“Mora postojati stvarna koordinacija monetarne i fiskalne politike, a ne ovo što imamo sada. Marić smišlja mjere, a HNB upozorava na probleme i ništa ne radi”, upozorava ovaj ekonomist.
Komentari