Sutra kreće upis narodnih obveznica. Neki ministri još se nećkaju, oporba sve naziva marketinškim trikom pred izbore. Ministar financija Marko Primorac tim je povodom još jednom izašao pred novinare i javnost kako bi otklonio bilo kakve sumnje oko ulaganja u državne obveznice.

Isplati se ući u ovu priču, kome i imaju li narodne obveznice ikakve ozbiljne rizike? Gost Newsrooma N1 televizije bio je financijski analitičar Hrvoje Japunčić. Očekuje li navalu na narodne obveznice?

“Što se tiče interesa, ako gledamo čisto matematički, s polazišta ekonomski logike, ne vidim razloga. Kretanja inflacijskih stopa i prinosa u ovoj godini nadmašuju mogući prinos koji će biti na samom dužničkom papiru. S druge strane, ja ću osobno reći da smatramo da ćemo iduće godine u Hrvatskoj i na razini EU-a biti biti svjedoci daljnjeg snižavanja inflacijskih pritisaka. U konačnici, tko se stvarno odluči da upiše vrijednosni papir i drži ga dvije godine, moguće da mu matematika omogući da ostvari efektivno neki mali prinos ili manji gubitak”, rekao je Japunčić za N1.

Radi se o nematerijaliziranom “papiru”, što znači da će građani dobiti potvrdu u elektronskom zapisu.

“I tamo negdje početkom 3. mjeseca, kada papir bude uvršten na Zagrebačku burzu, svi koji su se upisali i dobili elektronski zapis, u slučaju da imaju potrebe za tim sredstvima, moći dati nalog brokeru da prodaju te obveznice. Vjerujem da će postojati likvidnost tog papira na Zagrebačkoj burzi i u ukupnom upisu vjerujem da će biti određen postotak institucionalnih investitora”, kaže Japunčić.

“Bitno je istaknuti da je moguće radi inflacijskih pritisaka da u sljedećem vremenu, od uvrštenja na burzu do dospijeća, moguće je da će cijena papira varirati i u tom kontekstu postoji mogućnost da će se moći ostvariti kapitalni gubitak, ali i dobitak. Ako držite neki papir dvije godine, nakon toga poreza na kapitalnu dobit nema, ali ako imate aktivnije trgovanje, onda tu dolazite do situacija da možda platite porez na kapitalni dobitak razlike u cijeni. Ako ćete aktivnije trgovati u tom razdoblju, moguće je da se javi aspekt poreza”, upozorava Japunčić.

50 posto štednje u bankama drži 3 posto štediša

Mnogi se pitaju zašto država uvodni narodne obveznice baš u ovom trenutku.

“U Jugoslaviji su postojala slična izdanja, ona su bila usmjerena na određene infrastrukturne projekte. U ovom slučaju, po onome što je iskomunicrano je da će sredstva biti upotrijebljena za potrebe refinanciranja. To je papir kojim se plaćaju dospijeća obveza koje su pred nekoliko godina napravljene od Republike. Što apsolutno ne znači da možda za nekoliko mjeseci nećemo biti svjedoci da se RH odluči na izdanje novog papira koji će biti usmjeren ka investicijama, na primjer u pogledu zelene tranzicije. Neke EU članice su to već počele počele prikupljati na razini države”, rekao je Japunčić.

Prema službenim podacima Hrvati u bankama na štednji imaju 35 milijardi eura. Japunčić ističe da su tu dva bitna detalja. “Istraživanje HNB-a pokazuje da 50 posto štednje koja se nalazi u hrvatskim bankama je od tri posto štediša. S druge strane, imate štednju koja je evidentirana kao štednja, ali je možda vezana uz određene kreditne aranžmane. Tako da taj ukupni volumen možda i nije toliko velik. S treće strane, valja reći da postoji određeni dio kapitala koji građani drže mimo banaka, hoće li se odlučiti taj kapital sad transferirati u te papire, to ćemo vrlo brzo vidjeti.”