Iz Hrvatske gospodarske komore komentirali su prvu procjenu BDP-a za četvrti kvartal prošle godine, istaknuvši da je BDP u tom kvartalu bio jak u odnosu na očekivanja koja su bila znatno skromnija, čak i negativna.

DZS je danas objavio prvu procjenu prema kojoj je BDP u četvrtom lanjskom kvartalu porastao četiri posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. To je sporiji rast nego u trećem lanjskom tromjesečju kada je BDP porastao 5,2 posto, no to je već sedmi kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja navodi kako je spomenuti rast pokazao da industrijska proizvodnja nije i cijela ekonomija.

Podsjeća da je industrijska proizvodnja pala za 3,7 posto (prerađivačka tri posto) na godišnjoj razini u četvrtom kvartalu.

“To je potpuno u skladu s europskim i globalnim kretanjima koje pratimo. Međutim, građevinarstvo te informacije i komunikacije, dva sektora koja su tijekom pandemije dobro poslovala, rasla su 2,9 posto odnosno 10,5 posto na godišnjoj razini u četvrtom kvartalu 2022. Spomenuli smo pandemiju jer želimo ukazati da su stope rasta ostvarene unatoč visokoj bazi – nije naime riječ o visokim stopama rasta zbog osjetnog pada aktivnosti u prethodnom razdoblju”, ističu iz HGK.

Osobna je potrošnja u zadnjem kvartalu rasla samo 1,3 posto na godišnjoj razini. Utjecaj visoke inflacije na raspoložive dohotke, analizira Šaravanja, konačno se vidi u statistici BDP-a. Spomenuto građevinarstvo doprinijelo je rastu investicija od 9,6 posto.

Naglašava da je lani bila izražena kreditna aktivnost u sektoru poduzeća, krediti domaćih banaka rasli su 2,4 milijardi eura (20,7 posto), od čega 850 milijuna eura (18.1 posto) samo za investicije.

Po njemu, premda kvartalni rast od 0,9 posto signalizira da je ekonomija ušla solidnim tempom u 2023. godinu, u HGK ostaju pri stavu da će ovu godinu karakterizirati osjetno usporavanje rasta. Vagani prosjek prognoza za rast BDP-a koje prate na “HGK Pulsu”  iznosi 1,1 posto.

“Cjenovni šokovi (energenti, sirovine i hrana) ne samo da odgovorni za većinu inflacije koju proživljavamo i stoga pad raspoloživih dohodaka, već su povećali iznos uvoza. Inozemno okruženje je iznimno nepredvidivo. Sve više glasina da bi SAD uveo dodatna ograničenja na poslovanje s Kinom negativno bi utjecale na globalnu robnu razmjenu za koju su MMF i OECD već od ranije prognozirali vrlo skroman rast od samo 2,5 do tri posto ove godine”, kaže se u komentaru HGK.

Prema HGK, tržište rada bit će ključno u određivanju kretanja BDP-a ove godine: bude li zaposlenost ostala blizu prosječnih razina iz 2022. godine, pritisak na rast plaća zbog nedostatka radne snage trebao bi podržati osobno potrošnju.