Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu u utorak je za N1 govorio o prešutnom i dozvoljenom minusu.

“Razlika je prikrivena u smislu da se ona nije isticala. Ključna je razlika da je dozvoljeno prekoračenje i kamate na takvo prekoračenje regulirano zakonom, a ovaj dio – prešutno prekoračenje je jedna siva zona koja nije regulirana zakonom i tu su banke slobodne određivati kamate u skladu sa svojom politikom”, objasnio je na početku Garača.

Dodao je da je dozvoljenom minusu nedostajalo to što je bio prenisko određen za aktualne potrebe dijela građana. “Kada se donosio zakon ja sam pretpostavljao da nema prostora za neki drugi proizvod koji se tu može plasirati, ali banke su inovativne i dovitljive i ako imate regulatora koji žmiri na takvo ponašanje banaka, dopušta im da rade, de facto, mimo zakona onda to ne treba previše čuditi”, rekao je.

Garača smatra da je Hrvatska narodna banka ovakav potez trebala povući odmah, čim su se pojavile prakse prešutnog minusa. “Takav minus nije nedopušten, ali ako vam se uvodi ograničenje na dozvoljeni minus, onda stvarno treba biti inovativan i plasirati financijski poizvod koji ne podliježe zakonima”, rekao je i dodao da vjeruje da je i regulator bio toga svjestan, ali nije reagirao dok iznosi tih prešutnih minusa nisu narasli na izuzetno velike iznose i kada su se pojavile informacije kolike su sve kamate na takav prešutni minus.

“To je skandalozno, pogotovo u ovoj situaciji kada su građani zbog krize i poskupljenja bili prisiljeni posezati u minus po tekućem računu da bi preživjeli. Moramo priznati da nije dovoljan broj hrvatskih državljana financijski pismen da bi znali kakve su posljedice takvog financijskog zaduživanja”, poručio je.

Smatra da je opravdanje HNB-a da je na to gledao blagonaklono kako bi se građanima pomoglo u krizi – neukusno. “Jer, pustiti nekog da se zadužuje po kamati i do 17% da bi mu se olakšalo preživljavanje najmanje se očekuje od institucije koja bi trebala brinuti o interesima hrvatskih građana”, rekao je.