Iako je stabilnost poreznog sustava visoko pozicionirana kategorija u poslovanju svake tvrtke, ali i životu “običnih” građana, Hrvatska gotovo svake godine mijenja porezne propise.

No, dok su se izmjene u poreznom sustavu dosad većinom odnosile na promjene oporezivanja dohotka, a najčešće na povećanje neoporezivog dijela dohotka, vladajući su, čini se, ovoga puta odlučili nadmašiti sami sebe pa su na saborske klupe uputili pozamašan paket izmjena poreznih zakona.

Pritom bi ključno mjesto u poreznom sustavu od sljedeće godine trebalo pripasti novom porezu na nekretnine, kojim država, kako tvrde u Banskim dvorima, želi sušiti paprene cijene najma stanova i potaknuti vlasnike onih nekretnina koje nisu u stalnoj upotrebi da ih stave na tržište. Isto tako, na udaru poreznika, odnosno vlasti, naći će se iznajmljivači kojima je država odlučila razrezati porez od 20 do 300 eura po ležaju, ovisno o lokaciji i odluci tamošnjih lokalnih vlasti.

Povišica za dvije ili tri kave

Za one, pak, koji žive (samo) od rada, dobra je vijest da bi od početka sljedeće godine trebao porasti osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka, i to sa sadašnjih 560 na 600 eura.

Računice, međutim, pokazuju da sami radnici od toga, za razliku od sličnih intervencija u poreznom sustavu prethodnih godina, ne bi trebali imati previše koristi jer će im plaće, u prosjeku, porasti samo za oko osam eura. Ili, jednostavnije rečeno, od te će povišice u kafiću moći kupiti dvije ili tri kave više nego do sada, ovisno o tome gdje žive.

Nešto bolje bi trebali proći mali poduzetnici kojima bi se granica za ulaz u sustav PDV-a od sljedeće godine trebala povećati na 60.000 eura.

Vlada podilazi OECD-u, ali uvjeti u Hrvatskoj malo su složeniji

Ekonomisti s kojima je razgovarao nacional.hr kažu da su potezi Vlade u poreznoj politici uglavnom promašeni.

Očito je da Vlada pokušava primijeniti preporuke koje dobiva od međunarodnih institucija, posebno od Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), članstvu u kojoj teži, ali isto tako je očito da se ti kriteriji u hrvatskim uvjetima teško mogu primijeniti. Barem ne na način na koji to Vlada Andreja Plenkovića pokušava napraviti.

PRIPREME ZA OECD Nekretnine u Hrvatskoj moći će kupovati državljani još 21 zemlje

U kojoj je mjeri to teško, dovoljno svjedoči i otpor koji uvođenju poreza na nekretnine i ostalim poreznim oblicima oporezivanja korištenja nekretnina izaziva kako u oporbi, tako i u dijelovima vladajućih stranaka, kao i među malim iznajmljivačima.

‘Nepravedno je jednako tretirati velike i male iznajmljivače’

Nijedan od naših sugovornika ne misli da će žestoko oporezivanje vlasništva nad nekretninama bitnije pridonijeti rješavanju stambenog pitanja. To se, uostalom, nije dogodilo ni u drugim zemljama koje imaju takav porez, o čemu smo već pisali.

ISKUSTVO NJEMAČKE Ograničenje stanarina palo u vodu. Evo zašto čak i Nijemci ponekad ignoriraju zakone

“Nema nikakvih jamstava da će porezi koji se uvode riješiti problem stanovanja u Hrvatskoj, kao što nije riješio ni u drugim zemljama. Osobno ne vjerujem u efekt tog poreza o kojem govori Vlada. Jedini učinak bit će da će se vlasnike nekretnina više oporezivati“, kaže za nacional.hr ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić.

Upozorava kako je nepravedno da se u poreznom sustavu jednako tretiraju mali iznajmljivači, koji iznajmljivanjem soba ili stanova popunjavaju inflacijom nagrizene kućne budžete, i veliki iznajmljivači, koji od rentanja apartmana zapravo žive i bogate se. Iako je Vlada tu napravila određeni pomak uvođenjem pojma “domaćina”, ostaje činjenica da će vlasnici nekretnina plaćati znatno veće poreze nego do sada, napominje naš sugovornik. Ili, preciznije, plaćat će i porez na nekretnine, kojeg do sada nije bilo, i paušalni porez na turističke ležajeve.

“Zapravo se ne radi značajna razlika između malih i velikih iznajmljivača. Trebalo je uvesti jedan pristup za male iznajmljivače – primjerice, za one koji iznajmljuju osam ležajeva, i za one velike, koji imaju 20 i više ležajeva, kojima je to onda zanimanje i ozbiljan biznis. Oni će gotovo sigurno ući i u ovu kategoriju koja prelazi prag za ulazak u sustav PDV-a od 60.000 eura“, poručuje Grčić.

‘Porezni udar na legalne iznajmljivače’

Ističe i kako se upravo među velikim iznajmljivačima nalazi dosta stranaca koji posjeduju nekretnine u Hrvatskoj. Pojedina istraživanja, kaže Grčić, pokazuju da se u Hrvatskoj i do 58 posto usluga u segmentu smještaja i ugostiteljstva obavlja u sivoj zoni, a to znači da je ogroman dio smještajnih kapaciteta izvan dosega poreznika. No, zakoni koji se najavljuju time se ne bave, već porezno opterećenje povećavaju legalnim iznajmljivačima.

“Na njih se vrši porezni udar“, ističe Grčić.

Branko Grčić, FOTO: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Osim toga, dodaje, postavlja se i pitanje kako će se oporezivati iznajmljivanje stanova u Hrvatskoj koji su vlasništvu stranaca, a koje vlasnici oglašavaju preko, recimo, slovenskih ili austrijskih agencija.

‘Nitko ne gleda širu sliku’

I Ljubo Jurčić, profesor emeritus na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, smatra da mjere porezne politike koje država najavljuje za sljedeću godinu neće riješiti pitanje priuštivog stanovanja.

“Ljudi u Hrvatskoj kupuju nekretnine jer su ostali oblici ulaganja ovdje slabo razvijeni i traže ponajprije sigurnost, a ne toliko zaradu. S obzirom na slabu razvijenost ostalih oblika ulaganja u Hrvatskoj, ulaganje u nekretnine doista i je uglavnom sigurno. Teško da će njih uvođenje poreza na nekretnine natjerati da promijene ponašanje“, ocjenjuje Jurčić za nacional.hr.

I Jurčić kaže da je nekorektno u isti koš stavljati male i velike iznajmljivače. Štoviše, napominje, veliki iznajmljivači trebali bi se registrirati kao trgovačka društva, sa svim pravima i obvezama koje nosi status tvrtke. S druge strane, mali iznajmljivači, odnosno “domaćini”, kako se po novom zovu, trebali bi podlijegati drukčijim pravilima oporezivanja, po uzoru na obrtnike.

Ljubo Jurčić, FOTO: Sasa Zinaja/NFoto/PIXSELL

“Kod nas je sve to, kako bi se reklo, ni v rit ni mimo, želi se pokazati da se nešto radi, a nitko ne gleda širu sliku“, poručuje Jurčić.

‘Nedostaju nam ekonomska i prostorna politika’

Napominje kako je za podizanje kvalitete u turizmu potrebno poraditi na povećanju hotelskog smještaja koji je kod nas već jako dugo u drugom planu. Tek to bi, ističe, donijelo i rast kvalitete usluge koja se nudi turistima, a time i rast cijena. Ovako, samo se nastavljamo vrtimo u krug po već odavno postavljenoj matrici.

“Hrvatskoj kronično nedostaju složeniji proizvodi, a bez njih nema napretka. No, za tako nešto potrebno je imati i ekonomsku politiku i politiku upravljanja prostorom, a mi to nemamo“, zaključuje Jurčić.

Problem priuštivog stanovanja riješili bi socijalni stanovi

I Grčić i Jurčić slažu se da bi mjera koja bi stvarno utjecala na priuštivo stanovanje, kao i na kretanja na tržištu nekretnina, pa i na usporavanje apartmanizacije, bila izgradnja stanova u režiji lokalnih vlasti, po uzoru na Njemačku i Austriju.

Tim bi se “socijalnim” stanovima riješio i problem stanovanja ljudi koji ne mogu kupiti stan. I to po priuštivim cijenama.

S druge strane, pitanje apartmanizacije problem je ne samo u Hrvatskoj, nego diljem Europe, a posebno u turističkim zemljama Sredozemlja i u velikim gradovima. Teško je očekivati da sama Hrvatska može riješiti taj problem, baš kao što je nekorektno uspoređivati probleme apartmanizacije u gradovima poput Zagreba, Dubrovnika, Barcelone, Rima ili Berlina s onima u puno manjim sredinama.

Novi porezni propisi ne daju odgovor na pitanje kakvu ekonomsku budućnost nudi Vlada

Na kraju, otvara se i pitanje hoće li i kako novi porezni udar na iznajmljivače utjecati na sljedeću turističku sezonu, a time i na hrvatsko gospodarstvo u cjelini, s obzirom na to da ono uvelike ovisi o turizmu. Dio iznajmljivača već je najavio da neće imati druge nego povećati cijene smještaja, a slične najave stigle su i od onih koji stanove iznajmljuju podstanarima.

Ipak, Jurčić kaže da nekog velikog učinka ni na sezonu ni na bruto domaći proizvod (BDP) ne bi trebalo biti.

To je i logično uzme li se u obzir da većina turista u Hrvatsku dolazi zbog njene blizine njihovim matičnim zemljama i dobre prometne povezanosti. Naravno, to nipošto ne znači da cijene smještaja mogu tek tako nastaviti rasti, a pitanje je i ima li prostora za tako nešto u uvjetima velike konkurencije koja vlada na tržištu.

No, i dalje ostaje otvorenim pitanje kako povećati kvalitetu turističke usluge koju nudimo, a bez koje se ne može govoriti o daljnjem rastu cijena koji bi bio održiv. Izmjene u poreznom sustavu koje bi trebale krenuti sljedeće godine ne daju odgovor na to pitanje.

Baš kao što ne daju odgovor ni na pitanje kakvu ekonomsku budućnost država vidi i nudi u uvjetima u kojima nam se ekonomija praktično svela na kafiće, apartmane i trgovine.

Masovniji povratak iseljenika samo u snovima

U takvim uvjetima, gotovo da je i smiješno govoriti o nekom masovnijem povratku iseljenika kojima se, po novom nudi, da pet godina ne plaćaju porez na dohodak.

Postavlja se, naime, pitanje gdje bi i što oni u Hrvatskoj uopće mogli raditi, a da iste poslove već ne rade u Njemačkoj, Austriji ili Irskoj za znatno veću plaću.

IZNAJMLJIVAČI OGORČENI ‘Susjedi će odlučivati o našoj imovini, narušit će se međuljudski odnosi u zgradama’