Jačanje graničnih kontrola na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti i raspoređivanje pripadnika Frontexa na granice između država zapadnog Balkana jedan je od elemenata akcijskog plana za smanjivanje migrantskog pritiska na EU-a, koji je Komisija predstavila u ponedjeljak.

Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson, koja je zajedno s potpredsjednikom Komisije Margaritisom Schinasom, predstavila akcijski plan za zapadni Balkan, najavila je da će Komisija pregovarati sa zapadnobalkanskim partnerima o novom mandatu Frontexa, agencije za europsku graničnu i obalnu stražu koji će omogućiti raspoređivanje pripadnike te agencije na granice između pojedinih država zapadnog Balkana. Trenutačno je raspoređeno oko 500 pripadnika Frontexa, ali samo na vanjskim granicama EU-a i zemalja zapadnog Balkana.

“S novim mandatom bit će moguće rasporediti pripadnike Frontexa i na granice između pojedinih država zapadnog Balkana. Na Frontexu je da zajedno s partnerima odluči koliko će pripadnika agencije rasporediti, ali moram reći da ćemo ih imati koliko bude trebalo jer države članice EU-a čvrsto podržavaju Frontex u tome”, rekla je povjerenica Johansson.

Dan uoči samita EU-zapadni Balkan u Tirani Komisija je objavila niz mjera za rješavanje migrantskog pritiska na EU preko zapadnog Balkana. Prema podacima Frontexa, tijekom prvih 10 mjeseci ove godine zabilježena je 281 tisuća neregistriranih ulazaka u EU preko zapadnog Balkana, što je povećanje od 77 posto u odnosu na prošlu godinu.

Akcijski plan sastoji se od pet točaka: jačanje upravljanja granicama duž migrantske rute; jačanje kapaciteta država zapadnog Balkana za ubrzanje postupka azila i jačanje prihvatnih centara u tim zemljama, borba protiv krijumčara; jačanje suradnje na readmisiji  i na povratku migranata i usklađivanje viznih politika država regije s viznom politikom EU-a. Unutar tih pet točaka predviđeno je ukupno 20 operativnih mjera.

“Sve veći broj dolazaka migranata zapadnobalkanskom migracijskom rutom rješavamo posebnim akcijskim planom. Riječ je o 20 konkretnih i hitnih mjera koje možemo provesti. Cilj nam je koordiniranim djelovanjem smanjiti broj dolazaka”, izjavio je potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas.

Komisija navodi da je usklađivanje viznih politika ključno za dobro funkcioniranje bezviznog režima između EU-a i zapadnog Balkana.

Veliki broj migranata dolazi na zapadni Balkan zrakoplovima, uglavnom u Srbiju, koja je pojedinim državama osigurala bezvizni režim u zamjenu za nepriznavanje Kosova. Zahvaljujući tome, veliki broj migranata iz Burundija, Tunisa, Kube, Indije dolaze u Srbiju redovitim zrakoplovnim vezama i onda dalje nastavljaju prema EU-u.

Srbija je u međuvremenu ukinula bezvizni režim s Burundijem i Tunisom i najavila da će to uskoro učiniti i s Indijom.