Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u četvrtak da su najnovije prognoze Europske komisije o hrvatskom gospodarskom rastu dokaz vjerodostojnosti Vladinih projekcija te da je efekt krize u Agrokoru puno manji nego se prvotno očekivalo.

Komentirajući jesenske prognoze Europske komisije (EK) o rastu hrvatskog BDP-a u ovoj godini, Marić je istaknuo da je to potvrda da su Vladine projekcije “praktički u decimalu jednake s Europskom komisijom”, podsjetivši da je Vlada temeljila ovogodišnji proračun na pretpostavci rasta od 3,2 posto.

Kako je dodao, razlike po komponentama BDP-a su male, pa tako EK očekuje nešto višu stopu rasta izvoza roba i usluga, dok hrvatska Vlada očekuje nešto višu stopu rasta investicija.

Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) s prethodnih 2,9 na 3,2 posto jer se gospodarstvo pokazalo otporno na krizu u Agrokoru i jer bi se u drugom polugodištu rast trebao ubrzati. U jesenskim ekonomskim prognozama Komisija procjenjuje da će iduće godine hrvatsko gospodarstvo porasti za 2,8 posto, a 2019. za 2,7 posto.

“Sama projekcija treba radovati, ona je unaprjeđena i popravljena te usklađena s Vladinim projekcijama, što je dokaz naše vjerodostojnosti i kredibiliteta naših projekcija”, ocijenio je ministar financija.

Odgovarajući na upit novinara u Saboru, kazao je da vjeruje da će podatak o rastu BDP-a u trećem ovogodišnjem tromjesečju, koji će biti objavljen krajem mjeseca, biti viši nego u prva dva tromjesečje te da će rast u cijeloj 2017. dosegnuti projiciranih 3,2 posto.

U prvom tromjesečju ove godine BDP je porastao 2,5 posto na godišnjoj razini, a u drugom 2,8 posto.

Marić je istaknuo i da je EK podignula projekciju potencijalnog rasta hrvatskog BDP-a u trogodišnjem vremenskom horizontu.

“To je i dalje ispod naše trenutne stope (rasta BDP-a) ali sigurno je poboljšanje”, naveo je ministar, dodavši da će mjere koje su poduzete poglavito na stabilizaciji javnih financija, kao i ostale mjere koje se planiraju poduzeti na daljnjem stimuliranju gospodarstva i rasterećivanju, imati određenog efekta i na gospodarski rast.

Efekt krize u Agrokoru manji od prvotnih očekivanja

Osvrnuvši se i na Agrokor, istaknuo je da današnje prognoze govore da su, unatoč izbijanju krize u koncernu Agrokoru, efekti toga puno manji nego se prvotno očekivalo.

“Ali, naravno, ti izazovi i dalje stoje pred nama, zato je proces restrukturiranja Agrokora nešto što je i iz makroekonomske perspektive važan korak”, ocijenio je Marić.

Odgovarajući na upit o poreznom dugu Agrokora, Marić je istaknuo da ga je institut porezne tajne priječio da govori o dugovima, podsjetivši da su mediji svojedobno špekulirali o poreznom dugu koncerna od 6 milijardi kuna.

Po podacima izvanredne uprave objavljenima u četvrtak, ukupne tražbine Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave iznose 197 milijuna kuna, a nešto je manji iznos od toga potražuju lokalne jedinice.

Na upite novinara, Marić je rekao kako dug Agrokora prema Poreznoj upravi iznosi oko 192 milijuna kuna.

“Iz ovoga se vidi da su one riječi koje sam ranije uputio bile istinite i potvrdilo se ono što sam govorio”, rekao je ministar financija, dodajući da je da je Agrokor proteklih nekoliko godina u prosjeku mjesečno imao porezno zaduženje nešto iznad 200 milijuna kuna a da je da ukupni iznos duga na ime poreza čak i niži od tog mjesečnog zaduženja.