Nacional je u posjedu dokumenta koji je Europska komisija 21. travnja poslala Ministarstvu poljoprivrede koji na pedesetak stranica kritizira hrvatski Strateški plan za poljoprivredu za razdoblje od 2023. do 2027., ali i otkriva prave razloge najavljene korekcije sredstava koje Hrvatska dobiva od Europske unije za izravna plaćanja. Dokument Europske komisije u potpunosti potvrđuje ono što je Nacional pisao u posljednjih nekoliko mjeseci, a što su iz Ministarstva poljoprivrede neuspješno u nekoliko navrata pokušali demantirati.

Isto tako broj kritika koje je Europska komisija uputila Hrvatskoj, pokazuje i koliko je u stvari loše stanje u hrvatskoj poljoprivredi te se ponovno otvara pitanje zašto premijer Andrej Plenković nije u posljednjoj rekonstrukciji Vlade zamijenio i ministricu poljoprivrede Mariju Vučković koja se očito ne snalazi u ulozi ministrice, što pokazuje i posljednje pismo iz Bruxellesa u kojem je iznesen niz primjedbi na račun Strateškog plana za poljoprivredu koji bi trebao biti ključan dokument Ministarstva koje vodi Marija Vučković, ali se u njima nigdje točno ne navodi hoće li ili ne Hrvatska zbog uočenih grešaka ostati bez određenih sredstava iz EU fondova budući da se primjedbe odnose isključivo na Strateški plan za poljoprivredu.

Premijer Andrej Plenković je uoči rekonstrukcije Vlade već našao zamjenu za ministricu poljoprivrede Mariju Vučković, ali je u posljednji trenutak ipak odustao od njene smjene. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Same primjedbe Europske komisije na hrvatski Strateški plan pokazuju i vjerojatni razlog ostanka Marije Vučković na čelu Ministarstva poljoprivrede, odnosno otkrivaju da je premijer Andrej Plenković vjerojatno ostavio Mariju Vučković u ministarskoj fotelji zbog velikog pritiska interesnih lobija na čelu kojih su neki od najvećih hrvatskih poljoprivrednih proizvođača poput braće Pivac ili Osatina grupe u vlasništvu Mirka Ervačića. Nacional je i uoči same objave premijera Andreja Plenkovića o promjenama u njegovoj vladi od nekoliko izvora iz Ministarstva poljoprivrede dobio informaciju da upravo skupina velikih poljoprivrednih igrača na čeku s braćom Pivac žestoko lobira za ostanak Marije Vučković u Ministarstvu poljoprivrede.

Iako je sve bilo spremno za njezinu smjenu, a Andrej Plenković je već i našao novog ministra, aktualnog državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede Tugomira Majdaka, u posljednji trenutak se od smjene odustalo te je Marija Vučković ipak ostala ministrica unatoč katastrofalnim rezultatima koji će rezultirati vrlo vjerojatnim gubitkom 10 posto europskih sredstava za izravna plaćanja.

Ono što je vrlo zanimljivo jest da je Europska komisija u svojem objašnjenju kritika hrvatskog Strateškog plana vrlo jasno iznijela stav kako smatra da je hrvatski model izravnih potpora poljoprivrednicima vrlo nepravedan te da bi se hitno trebao mijenjati. U svom pismu Ministarstvu poljoprivrede Europska komisija navodi sljedeće:

“Na temelju informacija iznesenih u Planu i uzimajući u obzir važnost utvrđenih potreba, Komisija smatra da bi se ambicija u pogledu pravednijeg, učinkovitijeg i djelotvornijeg usmjeravanja raspodjele izravnih plaćanja mogla dodatno povećati, posebno u pogledu usmjeravanja poboljšanjem strukture odabrane za preraspodjelu plaćanja. Hrvatsku se stoga poziva preispitati svoju strategiju preraspodjele i dopuniti dosad zaprimljena objašnjenja, ponajprije kvantitativnom analizom kombiniranih učinaka svih predloženih alata za preraspodjelu. To će Komisiji omogućiti da u potpunosti procijeni rješava li se Planom na dovoljan način cilj pravednije raspodjele te učinkovitijeg i djelotvornijeg usmjeravanja izravnih plaćanja.”

Poljoprivredna politika jedna je od najvažnijih politika aktualne Komisije Urusule von der Leyen pa stoga i ne čudi da je puno pažnje posvećeno hrvatskom Strateškom planu. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Ono što Europska komisija zamjera Hrvatskoj jest činjenica da još nije uveden tzv. linearni ili “flat rate” način isplate izravnih poticaja nego se još uvijek koriste tzv. povijesna prava. Drugim riječima, danas u Hrvatskoj neki dobivaju izravne poticaje za proizvodnju koju već odavno nemaju pa stoga ne čudi da neki poljoprivrednici idu toliko daleko da je zovu legalnom pljačkom jer se primjerice milijunske potpore godinama isplaćuju čak i “stočarima bez stoke”. Ministarstvo poljoprivrede čak je i platilo analizu Svjetske banke prije nekoliko godina u kojoj se baš povijesna prava navode kao veliki nedostatak hrvatske poljoprivrede. Baš je zbog te analize ministrica Marija Vučković uoči posljednjih parlamentarnih izbora je najavila ukidanje ove prakse, ali do danas se ništa nije promijenilo. Kao glavni razlog tomu se navodi lobiranje velikih, industrijskih poljoprivrednika poput braće Pivac kojima odgovara ovakav način izravnih plaćanja.

Povijesna prava na plaćanja, podsjećamo, uvedena su ulaskom Hrvatske u EU s ciljem da poljoprivrednici u osjetljivim sektorima proizvodnje poput mljekarstva, tova goveda, uzgoja ovaca i koza te duhana, zbog prelaska na drugačiji sustav potpore, ne ostanu naglo bez financijske pomoći koja im je do tada bila isplaćivana po proizvodnji. Naime, prije pristupanja EU-u hrvatskim poljoprivrednicima su se isplaćivale namjenski po vrsti proizvodnje i za veći broj proizvoda po količini proizvodnje. Prema europskim pravilima, osim održavanja zemljišta u stanju pogodnom za poljoprivrednu proizvodnju od 2013. godine isplata “poticaja” više se nije smjela uvjetovati proizvodnjom.

Dokument Europske komisije u kojem se iznose značajne kritike na hrvatski Strateški plan za poljoprivredu kao i na sustav potpora. FOTO: Pixabay, Nacional

Ideja je da, bez obzira na tržišne uvjete, poljoprivrednici uvijek mogu proizvoditi hranu i živjeti od tog neizvjesnog posla. Pristupanjem EU-u, tako se isplaćuje izravna potpora po hektaru, bez obzira rastu li na toj površini žitarice, voćke, vinova loza, ukrasno bilje ili – ništa. Kao temelj za tu isplatu, dodijeljena su im prava na plaćanja, po principu jedan hektar = jedno pravo na plaćanje. To pravo iznosi 169 eura i temelj je za izračun osnovnog plaćanja, koje se isplaćuje u tri godišnje rate. Za razliku od ratara, kojima novi sustav nije donio goleme promjene, stočari su bili u problemu, jer se njima do tada isplaćivala po litri isporučenog mlijeka, broju utovljene junadi i slično. Da brojni ne ostanu bez potpore koja se, po europskim pravilima, daje nevezano za proizvodnju, Agencija za plaćanja im je dodijelila veću vrijednost prava na plaćanja temeljem referentne proizvodnje koju su imali 2011. godine.

Kod izračuna takvih povijesnih prava i njihove vrijednosti, u obzir je djelomično uzet iznos potpore koju su tada primali. Specijalizirani poljoprivredni portal Agroklub u ožujku je iznio podatke da od 170 tisuća registriranih poljoprivrednika, danas ta prava ostvaruje 18.758 poljoprivrednika, a njih 1919 više nema ni stoku ni proizvodnju. Bez obzira na to, oni i dalje primaju veću potporu od prosječne (169 eura), koja kod nekih, doduše sa stokom, doseže gotovo 6000 eura po hektaru. Ranije je postojao uvjet da zadrže barem 50 posto povijesne proizvodnje, da bi im se isplatila prava veće vrijednosti, ali on je ukinut 2015., pa danas ne moraju imati ni jednu kravu u svojim štalama, a i dalje legalno primaju veću potporu od ostalih. Nepravda je tim veća jer se osnovno plaćanje od iduće godine svima umanjuje za 135 milijuna kuna godišnje, s obzirom na to da je udjel izravnih plaćanja u ukupnoj financijskoj omotnici smanjen s 43 na 38 posto. Osim toga, umanjit će se i potpora onima koji rade na područjima s prirodnim ograničenjima i to za trećinu, što godišnje iznosi ukupno 131 milijun kuna manje.

Ono što je u cijeloj priči oko povijesnih prava najzanimljivije je to da daleko najveći novac dobivaju tzv. veliki poljoprivredni igrači dok su mali poljoprivrednici u podređenom položaju. Podaci za 2020. govore da je oko pola novca iz fonda za izravna plaćanja otišlo na samo 6,5 posto najvećih tvrtki. To znači da 20 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prima u prosjeku 546 puta veće potpore od prosječnog PG-a, a da gotovo 70.000 njih ne prima nikakve potpore premda su upisani u upisnik. Belje plus rekorder je po isplaćenim potporama u poljoprivredi u 2020. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ta je Fortenovina tvrtka u 2022. iz Programa ruralnog razvoja (PRR), Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te nacionalnog proračuna povukla ukupno 108,4 milijuna kuna. Drugoplasirani Novi agrar iz sastava Žita Marka Pipunića dobio je 38,2 mil. kuna, a Vupik plus, još jedna tvrtka Fortenove, 32,6 milijuna kuna. U top 10 su i Fortenovini PIK Vinkovci, MI Vajda iz Grupe Pivac, Kutjevo Envera Moralića, Moslavina energija Davora Đopara, PP Orahovica i PPK Valpovo M-san grupe te najveći hrvatski uzgajivač tovne junadi Zvonimir Širjan. Sve redom je riječ o velikim poljoprivrednim kombinatima, pa je jasno i zašto vrše pritisak da Hrvatska ostane europski endem kada su u pitanju povijesna prava na izravna plaćanja.

Iz Ministarstva poljoprivrede u međuvrmenu su odgovorili na kritike Europske komisije te su napisali da Strateški plan predviđa preraspodjelu od 20% omotnice za izravna plaćanja, za prvih 30 hektara, ili dvostruko više od zahtjeva iz Uredbe. Tim se modelom osiguravaju veća plaćanja po hektaru za gospodarstva do 50 hektara (96,7% svih korisnika), a procijenjeni prosječni iznos dodatnog preraspodijeljenog plaćanja iznosi 110,67 eura po hektaru i plaćao bi se za približno 680 tisuća hektara, a na kraju dodaju i da će se o mogućoj daljnjoj preraspodjeli odlučiti nakon savjetovanja s partnerima u tom sektoru što bi se lako moglo protumačiti da su ti isti partneri oni kojima najviše odgovara ostanak plaćanja po modelu povijesnih prava, a ne po linearnom modelu.

‘Podaci za 2020. govore da je oko pola novca iz Fonda za izravna plaćanja otišlo na samo 6,5 posto najvećih poljoprivrednih tvrtki, među kojima je i Osatina grupa Mirka Ervačića. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Iz Ministarstva poljoprivrede kažu da su poslali svoje opće preliminarne odgovore na opažanja Europske komisije te dodaju kako je riječ o nastavku tzv. „strukturiranog dijaloga“ s predstavnicima Europske komisije, koji traje tijekom svih faza izrade Strateškog plana. Riječ je o standardnoj proceduri koja se odnosi na sve države članice EU-a, a, kako tvrde iz Ministarstva poljoprivrede, opažanjima je, između ostalog, cilj provesti tehničko ujednačavanje svih planova, u svrhu praćenja napretka i ostvarenja definiranih ciljeva na EU razini. Finalna verzija Strateškog plana 2023.-2027. bit će poslana u EK na odobrenje nakon što se finalizira proces izmjene Plana, sukladno zaprimljenim komentarima, rezultatima dovršene ex-ante analize te konzultacijama s ključnim dionicima u sektoru. Iz Ministarstva poljoprivrede odgovorili su i da je Komisija pozitivnim ocijenila pojedine elemente hrvatskog Strateškog plana, poput planiranih povećanih izdataka za prijenos znanja i inovacija, za dobrobit životinja te zaštitu šuma u Natura 2000 područjima te su dodali:

“Komisija isto tako, pozdravlja napore za privlačenje i zadržavanje mladih poljoprivrednika, unaprjeđenje njihovih poslovnih i financijskih vještina i olakšavanje pristupa financiranju putem financijskih instrumenata, kao i napredak Hrvatske u smanjenju potrošnje antimikrobnih tvari u veterinarstvu. S druge strane, ukazano je na nedovoljnu fokusiranost Strateškog plana i pojedinih elemenata. EK primjerice smatra da je potreban još veći iskorak i usmjerenost u raspodjeli izravnih plaćanja s ciljem ostvarenja strateških prioriteta, kao i da bi Plan trebao biti ambiciozniji po pitanju okolišnog i klimatskog doprinosa te doprinosa digitalizaciji i postavljanju širokopojasne mreže u ruralnim prostorima. Komisija traži i da se preispitaju postavljeni pokazatelji rezultata te utvrde vrijednosti koje će odražavati odgovarajuću ambiciju s obzirom na identificirane potrebe, pri čemu ocjenjuje da će Strateški plan djelomično ispuniti opće ciljeve ZPP-a.”

Iz Ministarstva poljoprivrede odgovorili su na kritike EK i napisali da Strateški plan predviđa preraspodjelu od 20% omotnice za izravna plaćanja, za prvih 30 hektara, ili dvostruko više od zahtjeva iz Uredbe

Ministarstvo poljoprivrede je, referirajući se na glavna opažanja, neke ocijenilo veoma konstruktivnima, ali je i primijetilo da je Europska komisija propustila adekvatno valorizirati pojedina obrazloženja koja su već sadržana u Strateškom planu. Iz Ministarstva koje vodi Marija Vučković tako ističu da je Strateški plan dostavljen na razmatranje Europskoj komisiji prije nego što je bila dovršena ex-ante analiza te prije izbijanja sukoba u Ukrajini, što su okolnosti koje će zahtijevati određene izmjene u dostavljenom nacrtu te zaključuju:

“S tim ciljem razmotrit ćemo i gdje je potrebno, unaprijediti intervencijsku logiku kako bi bolje odražavala strateške odabire Plana (npr. u odnosu na redistribuciju ili digitalizaciju) te dopuniti relevantna obrazloženja. Isto tako, gdje će to biti moguće, modificirat će se vrijednosti pokazatelja rezultata. Smatramo razumljivim da Strateški plan djelomično doprinosi ostvarenju ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike, s obzirom na brojne i velike potrebe sektora poljoprivrede i ruralnog prostora, kao i na ograničene dosege mjera poljoprivredne politike i raspoloživa financijska sredstva za njihovu provedbu. U ocjeni mogućeg doprinosa Strateškog plana treba biti realan, uzimajući u obzir ravnotežu mogućih gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka. Hrvatska je primila na znanje sugestiju da se u Strateškom planu odrede nacionalni ciljevi za ostvarenje EU ciljeva iz Zelenog plana, uz napomenu da EU zakonodavstvo ne propisuje takvu obvezu za države članice. Stoga će se po pitanju ambicioznosti ispunjenja ciljeva Zelenog plana Hrvatska voditi smjernicama iz nacionalne Strategije poljoprivrede za razdoblje do 2030. godine i iz ostalih nacionalnih strateških dokumenata.”