Europska komisija nema posebnog komentara na pismo hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, ističući da je spremna pomoći svim zemljama članicama u provedbi novih mjera sustavnih provjera na graničnim prijelazima kako bi se ispunili sigurnosni ciljevi uredbe o provjerama i istodobno izbjegli negativni učinci na protočnost prometa, izjavila je u četvrtak glasnogovornica Komisije.

“Nemamo posebni komentar u vezi s pismom. Primili smo ga i odgovorit ćemo na njega”, izjavila je glasnogovornica Mina Andreeva.

Druga glasnogovornica Tove Ernst, zadužena za pitanja unutarnjih poslova i migracija, rekla je da je Komisija u stalnom kontaktu sa svim zemljama članicama i da je spremna pomoći u provedbi te uredbe na najbolji mogući način.

“Tijesno surađujemo sa svim zemljama članicama kako bismo osigurali da se pravila provode što je moguće učinkovitije i na najbolji način i kako bi se izbjegao utjecaj na protočnost prometa. U tu svrhu, na inicijativu Komisije organiziran je 12. travnja sastanak radne skupine za granice na razini stručnjaka. Komisija je na tom sastanku dala dodatna objašnjenja kako zemlje članice trebaju provoditi ta pravila i postupke koje treba provesti ako zemlja članica želi prijeći na ciljane, umjesto sustavnih provjera na određenim graničnim prijelazima i na ograničeno vrijeme, s tim da se to mora temeljiti na procjeni rizika i ne smije ugroziti ukupnu sigurnost”, rekla je Tove Ernst.

Dodala je da je novi sastanak radne skupine predviđen 28. travnja te da će se raspravljati o svim otvorenim pitanjima vezanim uz provedbu te uredbe.

Na upit postoje li problemi još na nekim granicama osim na hrvatsko-slovenskoj, glasnogovornica Ernst je rekla da nema što dodati onome što je već rekla, da je Komisija u kontaktu sa svim zemljama članicama i da ne vidi potrebu izdvajanja pojedenih dijelova granice.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je poslala pismo predsjednicima Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije Donaldu Tusku, Antoniju Tajaniju i Jean-Claudeu Junckeru u kojem je upozorila europske čelnike da je Slovenija načinom primjene strožih kontrola na vanjskim granicama EU-a uzrokovala višesatne zastoje na graničnim prijelazima i pozvala ih da se na granicama Hrvatske i drugih država članica hitno omogući nesmetan protok ljudi i roba, kao i dosad.

Predsjednica je dodala da je takvo postupanje Slovenije “u hrvatskoj javnosti stvorilo dojam ostvarenja neodgovornih najava nekih slovenskih političara kako Slovenija može prema Hrvatskoj poduzeti određene mjere i onemogućiti dolazak turista kao odgovor, svojevrsno sredstvo prisile ili retorzije, na stajalište Hrvatske u vezi arbitražnog postupka koji Hrvatska smatra nepovratno kompromitiranim i iza nas”.

Situaciju nastalu stupanjem na snagu nove uredbe o sustavnim provjerama u relevantnim bazama podataka svih putnika na graničnim prijelazima, komentirao je u četvrtak na sjednici vlade i premijer Andrej Plenković.

On je najavio da će Hrvatska iskoristiti sva moguća sredstva kako bi riješila problem gužvi na graničnim prijelazima i poručio da je stroga primjena europske uredbe o kontroli granica za Hrvatsku “neodrživa”.

“Za Hrvatsku, zemlju koja se priprema za Schengen i želi dati svoj doprinos u borbi protiv terorizma jednostavno je neodrživa ovakva provedba uredbe na granici s članicama EU, čija je članica i Hrvatska”, rekao je premijer na sjednici vlade.

Taj problem “za nas kao turističku zemlju u kojoj turizam ima 18 posto udjela u BDP-u, a i uopće za jedno normalno funkcioniranje prometa i sigurnosti, ne može biti prihvatljiv”, naglasio je Plenković.

Podsjetio je da je zbog gužvi Hrvatska prešla sa sustavne na ciljanu graničnu kontrolu, što je učinila i Mađarska, no ne i Slovenija. “Nastojat ćemo u dijalogu sa slovenskim partnerima da i oni prijeđu na taj režim i da ne dolazi više do ovakvih gužvi”, kazao je Plenković.

“U svakom slučaju iskoristit ćemo sve moguće pravne, institucionalne i političke alate, kroz dijalog u okviru Europskog vijeća, da ovaj problem riješimo”, naglasio je.