Nacional je nakon odgovora DORH-a, iz kojeg je bilo jasno da upravo zakonodavna rješenja i uvjeti rada o kojima odlučuje nadležno Ministarstvo kreiraju situaciju u kojoj ljudi bježe iz DORH-a, postavilo više konkretnih pitanja Ministarstvu pravosuđa i uprave. Oni su naveli da je sustav Državne škole bio jedan od uvjeta pri pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, što bi zapravo značilo da to nije odredila ova vlada, a kao jednu od najznačajnijih stvari koje Vlada poduzima naveli su značajno povećanje plaća pravosudnim dužnosnicima.

Međutim, do zaključenja broja nisu odgovorili na dodatno pitanje je li se DORH uopće obratio Ministarstvu pravosuđa i/ili Vladi sa zahtjevom da hitno omoguće povećanje plaća ili osiguraju druge uvjete (uključujući i eventualnu promjenu regulative za prijem državnih službenika u DORH) kako bi se osigurao nesmetan rad jednog od najvažnijih pravosudnih tijela u Republici Hrvatskoj, zaduženog za istraživanje korupcije i kriminala. Nisu odgovorili ni na pitanje imaju li podatak koliko ukupno ljudi nedostaje u sustavu državnog odvjetništva

1. Budući da se u pojedinim općinskim i županijskim državnim odvjetništvima radi s manjkom zamjenika državnog odvjetnika te s manjim brojem savjetnika, da se na natječaje javlja sve manje ljudi i da državna odvjetništva zapravo ne mogu popuniti kadrove, a da se razlozi za to mogu tražiti u teškom karijernom putu koji podrazumijeva završeni Pravni fakultet, potom vježbeništvo, pravosudni ispit itd., a potom slijedi iznimno odgovoran posao savjetnika, za plaću koja se za staž od dvije godine kretala oko 970 eura, planira li Ministarstvo pravosuđa i uprave povećati plaće savjetnika i zamjenika državnih odvjetnika?

Sukladno odredbama članka 48. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika u svim državnim odvjetništvima donosi Glavni državni odvjetnik uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Ministarstvo pravosuđa i uprave dalo je suglasnost za Plan popunjavanja mjesta državnih odvjetnika za 2023. te dopunu Plana, kao i prethodnih planova. Prema evidencijama Ministarstva pravosuđa i uprave, na dan 30. rujna dužnost pravosudnog dužnosnika u Državnom odvjetništvu obnašalo je 655 osoba.

Ministarstvo pravosuđa i uprave kao tijelo izvršne vlasti ne sudjeluje u postupku imenovanja državnih odvjetnika odnosno zamjenika državnih odvjetnika budući da je isto u nadležnosti Državnoodvjetničkog vijeća, slijedom navedenog upit o provedbi Plana popunjavanja potrebno je uputiti nadležnim tijelima.

Vezano za Vaš upit o državnoodvjetničkim savjetnicima, ističemo da Ministarstvo pravosuđa i uprave daje suglasnosti za zapošljavanje državnih službenika i namještenika pravosudnim tijelima, kao što daje suglasnosti za zapošljavanje tijelima državne uprave.

Na temelju iskazanih potreba pravosudnih tijela, Ministarstvo pravosuđa i uprave kontinuirano odobrava nova zapošljavanja, bilo da je riječ o zapošljavanjima na određeno ili neodređeno vrijeme. Tijekom 2022. godine Ministarstvo je državnim odvjetništvima dalo 255 suglasnosti za zapošljavanje, dok je u prvih deset mjeseci ove godine dano 236 suglasnosti za zapošljavanje. Postupke zapošljavanja provode pravosudna tijela samostalno. U odnosu na savjetnike u sustavu Državnog odvjetništva, u studenome 2022. bio je zaposlen 151 savjetnik, dok u studenome 2023. u sustavu Državnog odvjetništva radi 161 savjetnik.

2. Na koji bi iznos trebalo povećati plaće kako bi taj težak, stresan i odgovoran posao postao atraktivan?

Kada je riječ o sustavu plaća, plaće zamjenika državnih odvjetnika povećane su u srpnju ove godine izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika. Osnovica za izračun plaća pravosudnih dužnosnika povećana je 13% , a zamjenicima općinskih državnih odvjetnika uz to su dodatno povećani koeficijenti s 3,54 na 4,21, odnosno, plaća pravosudnih dužnosnika na prvom stupnju u prosjeku je porasla 30 posto, to jest za više od 500 eura. Riječ je o najvećem povećanju plaća pravosudnih dužnosnika u posljednjem desetljeću i najvećem pojedinačnom rastu plaća pravosudnih dužnosnika.

Paralelno s time izmijenjen je i Pravilnik o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, zahvaljujući čemu su naknade za dežurstvo dvostruko povećane u odnosu na ranije.

Pri Ministarstvu pravosuđa i uprave osnovana je i radna skupina s ciljem daljnjeg unaprjeđenja materijalnog statusa pravosudnih dužnosnika.

Uz povećanje plaća pravosudnih dužnosnika, porasle su i plaće državnih službenika i namještenika, među kojima su i savjetnici u Državnom odvjetništvu. Od 2017. godine do danas osnovica za izračun plaća državnih službenika i namještenika porasla je preko 38 %. Od 2019. do danas tri puta je izmijenjena Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova s ciljem povećanja plaća kategorijama službenika i namještenika u pravosudnim tijelima.

Uz to, Vlada Republike Hrvatske u dva ciklusa posebnim dodatkom povećala je plaće službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima, prvi put u lipnju dodatkom u iznosu od 100-80-60 eura neto, a potom u srpnju kada je za pravosudne službenike i namještenike ugovoren dodatak o povećanju plaća 12 posto.

Kao što je poznato, Ministarstvo pravosuđa i uprave radi na reformi sustava plaća u državnoj upravi kojom će se dodatno povećati plaće službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima. U tijeku je konsolidacija radnih mjesta s ciljem ujednačavanja sustava plaća u državnoj upravi, stoga u ovom trenutku ne možemo davati procjene o dodatnom rastu plaća. Međutim, podsjećamo da će plaće, uz povećanja koje je Vlada Republike Hrvatske dogovorila u postupku kolektivnog pregovaranja, dodatno porasti učincima promjena u poreznom sustavu.

Također, uz povećanje plaća Vlada Republike Hrvatske s reprezentativnim sindikatima ugovorila je i veća materijalna prava, božićnicu u iznosu od 300 eura, prvi put ugovorena je tzv. uskrsnica u iznosu od 100 eura, a ranije su povećani iznosi za sistematski pregled, zatim iznos dnevnica kao i iznos dara za djecu. Navedena prava ostvaruju i službenici u pravosudnim tijelima.

3. Isto tako, budući da sustav državne škole sa završnim ispitom – iako su kandidati već ranije položili pravosudni ispit – odvraća mnoge potencijalne pravnike od karijere u sustavu državnog odvjetništva, planirate li izmijeniti ili popraviti takav sustav?

Posljednjim izmjenama Zakona o pravosudnoj akademiji izmijenjene su odredbe o programu Državne škole za pravosudne dužnosnike, odnosno, reformiran je sustav tako da se vrednuje rad u pravosudnom tijelu s ciljem vrednovanja tih elemenata u postupcima imenovanja pred Državnoodvjetničkim vijećem. Navedene izmjene izrađene su u suradnji s dionicima u pravosudnim tijelima. Podsjećamo da je Državna škola za pravosudne dužnosnike uspostavljena tijekom pregovora s Europskom unijom, odnosno, dio je promjena koje je Republika Hrvatska usvojila s ciljem zatvaranja poglavlja 23. i 24.

4. Budući da takav manjak ljudi zapravo generira velike zastoje u radu na predmetima, što konkretno Ministarstvo pravosuđa i uprave namjerava učiniti kako se sustav državnog odvjetništva ne bi do kraja raspao?

Ministarstvo pravosuđa i uprave kao dio izvršne vlasti kontinuirano provodi promjene u cilju povećanja efikasnosti pravosuđa. Te promjene obuhvaćaju izmjene zakonodavnog okvira, organizacijske promjene i razvojne projekte čija je vrijednost veća od 641 milijun eura, dok su 2020. u provedbi bili projekti vrijedni nešto manje od 38 milijuna eura. U narednom razdoblju Ministarstvo pravosuđa i uprave nastavit će s aktivnostima vezanima uz osnaživanje ljudskih potencijala u pravosudnom sustavu, u okvirima svoje nadležnosti.

5. Što Ministarstvo pravosuđa i uprave planira učiniti vezano uz izbor ravnateljice/ravnatelja USKOK-a, a s obzirom na to da se na tu poziciju apsolutno nitko nije prijavio?

Ravnateljicu ili ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta imenuje Glavni državni odvjetnik/Glavna državna odvjetnica na temelju zakonske procedure. Ministarstvo pravosuđa i uprave ne sudjeluje u navedenom postupku, izuzev prethodnog mišljenja koje ministar nadležan za poslove pravosuđa daje na traženje Glavnog državnog odvjetnika/ce, a koje je neobvezujuće.

Cijeli članak pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju Nacionala.