Svjetski tjedan zelene gradnje obilježava se od 26. rujna do 2. listopada u više od 100 zemalja, a nacionalna vijeća za zelenu gradnju mnogim promidžbenim i edukativnim programima ističu važnost i potrebu za izgradnjom zelenih zgrada u svim krajevima svijeta.

Hrvatski savjet za zelenu gradnju ističe kako je u Hrvatskoj, u njegovoj organizaciji, obilježavanje počelo već 21. rujna organizacijom stručnog skupa pod nazivom “Održiva gradnja i energetska efikasnost u Hrvatskoj – poslovne politike i EU poticaji”, u suradnji s Veleposlanstvom Austrije u Zagrebu. Tim su povodom austrijskim i hrvatskim gospodarstvenicima predstavljena dva “relevantna projekta građena po principima zelene gradnje – VMD kvart i nova Međunarodna zračna luka Zagreb”.

Hrvatski savjet za zelenu gradnju program proslave Svjetskog tjedna zelene gradnje nastavlja organizacijom stručnih skupova sa simboličnim nazivom “Green Talks”, u suradnji s inženjerima u Zadru 27. rujna, Rijeci 29. rujna, Čakovcu 5. listopada te u Požegi 12. listopada. Na tim simpozijima sudionici će imati prilike doznati više o tome kakvi se materijali i tehnologije rabe u zelenoj i održivoj gradnji, koje su aktualne zakonske smjernice za takvu vrstu gradnje te što nas čeka u skoroj budućnosti. Pozivaju arhitektonske urede i ostale inženjere da se pridruže “Green Talksu”. Ulaz je besplatan, a moći će dobiti i tri sata iz programa stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekata.

Hrvatski savjet za zelenu gradnju poziva građane da od 27. rujna do 2. listopada dođu na zagrebački Trg bana Jelačića, gdje će, kako ističe, biti izložen zanimljiv europski projekt “TURAS – Mobilni zeleni dnevni boravak”.

Hrvatski savjet za zelenu gradnju pokreće i novi inovativni projekt “GREENInvest platforma u Hrvatskoj” kojemu je svrha poticati i identificirati zelene investicije te spajati investitore voljne ulagati u projekte zelene gradnje s relevantnim dionicima na tržištu, stručnim u području proizvoda i usluga te tehnologija koje se rabe u procesima planiranja, projektiranja, gradnje, održavanja i upravljanja zelenim projektima. Ističu kako se tom platformom pruža besplatna pomoć i savjetovanje, ciljano umrežavanje i sinergija kako bi zelene investicije postale sve češća praksa u Hrvatskoj, a investitori lakše dolazili do potrebnih proizvoda i usluga te informacija o modelima financiranja, posebice natječajima za nepovratna financijska sredstva iz EU fondova ili nacionalnih izvora sufinanciranja.

Hrvatski savjet za zelenu gradnju podupro je i projekt svojega dugogodišnjeg člana “Sustava javnih bicikala” te se uključio i u Europski tjedan mobilnosti.

Predsjednica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Petra Škevin rekla je kako se u sljedećem razdoblju nadaju većem broju zelenih zgrada u Hrvatskoj, pogotovo onih certificiranih prema međunarodno priznatim certifikatima za zelene gradnje kao što su, među ostalima, LEED, BREEAM ili DGNB. Istaknula je kako su izrazito ponosni što je novi terminal Međunarodne zračne luke dr. Franje Tuđmana zeleni projekt koji će biti certificiran prema LEED certifikatu. “Ovo je veliki iskorak i izrazito je pohvalno da ovako velika i važna investicija ima zeleni predznak”, izjavila je.

“Dok se razvijene zemlje hvale stotinama zgrada certificiranima prema međunarodno priznatim certifikatima za zelenu gradnju, a u zemljama srednje Europe taj broj iznosi od 50 do 250, Hrvatska je tek na početku tog procesa i ima ukupno tri zelene zgrade sa spomenutim certifikatima. Nadam se da će developeri i investitori te ostali dionici graditeljskog sektora, a posebice korisnici zgrada, prepoznati pravu vrijednost zelenih zgrada. Očekuje se bitna promjena do 2020. godine, kada ćemo i prema zakonu nove javne i privatne zgrade morati projektirati, graditi i održavati prema standardu gotovo nula energetske potrošnje, što će biti prvi pravi korak do ostvarenja osnovnih ciljeva zelene gradnje”, istaknula je Škevin. “S obzirom na to da su zgrade globalno najveći potrošači prirodnih resursa, integralni pristup obnovi postojećih zgrada primjenom zelenih principa te gradnja zelenih zgrada u budućnosti omogućit će lakše ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama u svijetu i u Hrvatskoj”, zaključila je.