Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) u ovoj godini očekuje rast hrvatskog gospodarstva za 2,7 posto, a u idućoj za 2,5 posto, čime se pridružila nizu domaćih i stranih institucija i analitičara koji očekuju usporavanje rasta u odnosu na lani.

U 2017. godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 2,8 posto, što predstavlja usporavanje u odnosu na 3,2-postotni rast u prethodnoj godini.

„Usporavanje je bilo primarno posljedica rasta uvoza. Rast je bio podržan još jednom dobrom turističkom sezonom, snažnom potrošnjom kućanstava i investicija”, navodi se u izvješću EBRD-a, objavljenom u srijedu u sklopu godišnjeg sastanka te banke u jordanskom glavnom gradu Ammanu.

Ističe se i kako je lani nastavljena fiskalna konsolidacija, pri čemu je u bilanci opće države zabilježen suficit od 0,8 posto BDP-a, a premda se javni dug počeo smanjivati od 2016. godine, i dalje je na visokih 78 posto BDP-a.

„Očekuje se da će rast gospodarstva dodatno usporiti u 2018. i 2019. godini jer poticajni ciklički čimbenici, kao što je smanjenje poreza, ponestaju. Međutim, očekuje se marginalno usporavanje rasta jer prvi pokazatelji najavljuju još jednu rekordnu turističku sezonu u 2018., a očekuje se i da će zemlja bolje koristiti EU fondove”, navode analitičari EBRD-a.

Za postizanje veće produktivnosti i dugoročnog gospodarskog rasta potrebno je smanjiti preveliku zaduženost kompanija i poboljšati upravljanje njima, smatraju analitičari EBRD-a.

„Također, moguće prelijevanje Agrokorovih financijskih problema na njegove podružnice i dobavljače i dalje predstavlja negativni rizik u kratkom roku”, zaključuje se u izvješću EBRD-a.

Usporavanje rasta regije

U 38 zemalja, u kojima EBRD posluje, analitičari te banke očekuju usporavanje rasta u ovoj godini s lanjskih 3,8 posto.

„Prosječan rast u regiji možda je dosegnuo vrhunac i očekuje se da će usporiti u 2018. godini na 3,3 posto, a u 2019. na 3,2 posto”, navodi se u analizi EBRD-a.

I u regiji središnje Europe i baltičkih zemalja, u koju EBRD svrstava i Hrvatsku, analitičari te banke očekuju usporavanje rasta u ovoj godini. Tako bi rast u toj regiji mogao iznositi 3,8 posto, sporije u odnosu na lanjskih 4,3 posto.

Pritom bi najveći skok BDP-a u ovoj godini, za 4 posto, trebale zabilježiti Slovenija i Poljska. Slijedi Slovačka s procijenjenim rastom od 3,9 posto, a potom Estonija i Mađarska s 3,8 posto.

S procijenjenim rastom od 2,7 posto Hrvatska se nalazi na začelju te regije.

Procjene EBRD-a u skladu s ostalima

I većina domaćih i stranih analitičara u ovoj godini očekuje rast hrvatskog gospodarstva na lanjskim razinama ili blago ispod njih.

Tako je prošloga tjedna Europska komisija u proljetnim prognozama objavila da bi u ovoj godini rast hrvatskog BDP-a mogao iznositi 2,8, a u idućoj 2,7 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje, pak, da će u ovoj godini BDP porasti za 2,9 posto, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast od 2,8, a Svjetska banka od 2,6 posto.

Najoptimističniji su analitičari Addiko banke koji očekuju rast gospodarstva od 3 posto, dok analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) procjenjuju rast na 2,3 posto.

Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto.