Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić odlučio je potpuno na svoju ruku potpisati Memorandum o razumijevanju s tvrtkom Eagle Hills Properties iz Dubaija o projektu Zagreb City, popularno zvanog i zagrebački Manhattan, iako je iz tog memoranduma posve jasno da bi Zagreb trebao arapskim investitorima potpuno besplatno prepustiti vlasništvo nad zemljištem od čak 1,1 milijun kvadrata koje obuhvaća Zagrebački velesajam, Hipodrom i igralište NK Lokomotiva. Grad Zagreb zapravo bi se u tom poslu pojavio kao investitor koji bi svoje zemljište prepisao na tvrtku koju će osnovati s Eagle Hillsom. U toj zajedničkoj tvrtki Grad Zagreb bi imao tek manjinski udio, a u Memorandumu o razumijevanju u koji je Nacional izvršio uvid nigdje ne piše koliki bi taj udio bio, već samo da će se visina udjela odrediti naknadno, temeljem vještačenja vrijednosti zemljišta. Međutim, Nacional je od poslovnih izvora dobio informaciju da se udio koji bi Grad Zagreb od arapskih investitora mogao dobiti kreće od 25 do maksimalno 32 posto. Toliko su, naime, isti investitori nudili i na drugim projektima koje su planirali ili već počeli raditi. Štoviše, Nacional je ekskluzivno doznao da su predstavnici istog investitora, to jest tvrtke Eagle Hills, svoj prvi projekt u Zagrebu planirali još 2017. godine, kada su vodili ozbiljne pregovore s vlasnicima jedne atraktivne zagrebačke parcele na kojoj su željeli graditi sličan projekt kao Zagreb City. Insajder iz poslovnih krugova dobro upoznat s detaljima tih pregovora ovako je opisao što se događalo 2017.

“Predstavnici Eagle Hillsa bili su zainteresirani za kupnju jedne velike atraktivne parcele u Zagrebu i došli su u Zagreb na pregovore s vlasnicima te parcele. U Zagrebu je te 2017. bila cijela delegacija Eagle Hillsa. Nudili su da će na toj atraktivnoj parceli izgraditi zgrade i hotele, ali pod uvjetom da im vlasnici te parcele daju vlasništvo nad zemljištem. Dosadašnjim vlasnicima ostalo bi 25 posto. Međutim, kako oni rade? Naši ljudi trebali su dati zemlju, a arapski investitor onda bi uzeo hipoteku i kreditom gradio projekt. Drugim riječima, cijeli bi rizik bio bi na zagrebačkim vlasnicima zemlje jer ako bi projekt propao, oni bi praktički ostali i bez zemlje i bez potencijalnih stanova ili što god se ondje trebalo graditi.”

Budući da zagrebačkim vlasnicima zemljišta takva ponuda nije bila prihvatljiva, kako doznaje Nacional, oni su je odbili, ali su ponudili alternativni prijedlog: “Zagrebački vlasnici zemljišta nudili su arapskim investitorima da se rizik podijeli po pola, to jest da Eagle Hills kupi od njih polovicu parcele te da zajedno dignu kredite na međunarodnom financijskom tržištu. Međutim, njihov je odgovor bio da oni ne rade po principu kupnje zemljišta, već isključivo na ovaj način, da vlasnicima zemljišta daju oko 20 posto udjela u budućem projektu.”

Jednako kao i Milana Bandića, predstavnici Eagle Hillsa pozvali su i ove zagrebačke vlasnike zemljišta u posjet Dubaiju, gdje su im pokazali najznačajnije luksuzne nebodere koje je izgradio Mohamed Alabbar, odnosno njegova tamošnja tvrtka Emaar Properties PJSC, a riječ je o uistinu impozantnim građevinama, među kojima je i najviši toranj u Dubaiju. Međutim, kako ističu Nacionalovi izvori, Alabbaru nije bio problem graditi u Dubaiju jer je vlasnik zemljišta bio šeik s kojim je Alabbar sve dogovorio, slično kao što su se dogovorili i u Beogradu sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem jer je vlasnik zemljišta pokraj Save u Beogradu bila država.

‘Eagle Hills praktički zemljište dobiva besplatno, sve hipoteke idu na zemljište, a ako se stane s izgradnjom ili izgradi samo 10, 20 posto projekta, cijelo zemljište bit će blokirano’, kaže poslovni izvor

Zagrebačkim vlasnicima zemljišta, a riječ je o privatnim investitorima, koncept kakav je nudio Eagle Hills bio je potpuno neprihvatljiv te su i nakon povratka iz Dubaija procijenili da im se takav posao nikako ne isplati.

“Eagle Hills praktički zemljište dobiva besplatno, sve hipoteke idu na zemljište, a ako se stane s izgradnjom, ili izgradi samo 10, 20 posto planiranog projekta, cijelo bi zemljište bilo blokirano, a zagrebački vlasnici ostali bi bez ičega. Da su arapski investitori pristali dati bankovnu garanciju na vrijednost zemljišta, zagrebački vlasnici možda bi i pristali ući u projekt jer bi se barem mogli nekako naplatiti ako Arapi ne ispoštuju dogovor, a ovako se ispostavilo da bi naši ljudi trebali snositi cijeli rizik”, kaže Nacionalov poslovni izvor. On tvrdi da Eagle Hills u pravilu za zemljišta nudi čak i manje od 20 posto udjela u projektu, sve ovisi o atraktivnosti lokacije i cijeni zemljišta.

“Bandiću su mogli nuditi 25 posto jer u pravilu nikad ne daju više, barem ne u privatnim poslovima. Jedino što je moguće da je Bandić s njima ispregovarao nešto veći postotak, slično kao u Beogradu, no još uvijek je riječ o manjinskom udjelu”, kaže taj izvor. Budući da je činjenica da su ti privatni investitori pregovarali s predstavnicima Eagle Hillsa, postavilo se pitanje jesu li oni predložili cijeli posao Bandiću. No, Nacionalov izvor tvrdi da je Bandića s predstavnicima Eagle Hillsa spojio jedan zagrebački arhitekt koji ima dobro uhodane poslove u Dubaiju.

Vrlo slična priča dogodila se s projektom “Beograd na vodi” koji je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavljivao kao najgrandiozniji projekt koji će “revitalizirati Beograd i čitavu Srbiju”. Projekt se također provodi po principu osnivanja zajedničke srpsko-arapske tvrtke u kojoj srpska strana ima tek 32 posto vlasništva, iako je upravo država prepustila vlasništvo nad zemljištem čija je vrijednost bila procijenjena na 700 milijuna eura. Kako je pojasnio Nacionalov dopisnik iz Beograda Davor Pašalić, riječ je o stotinu hektara zemljišta uz rijeku Savu u Beogradu koje su investitori dobili u zakup na 99 godina bez da su platili i jedan dinar. Iako je prema ugovoru zemljište nakon 99 godina trebalo biti vraćeno Srbiji, prema jednoj od klauzula investitor može pravo korištenja pretvoriti u pravo vlasništva odnosno, ako želi, plaćanjem naknade može postati vlasnik zemljišta.

Iako je u početku bilo najavljivano da će vrijednost projekta koji će Eagle Hills graditi iznositi četiri milijarde eura, arapski investitori preuzeli su obvezu ući u projekt sa samo 300 milijuna eura. S tim da je polovica tog iznosa dana kao kredit Republici Srbiji. Davor Pašalić ističe da su arapski investitori tako sa svega 300 milijuna eura dobili 68 posto vlasništva zajedničke srpsko-arapske tvrtke “Beograd na vodi”, dok je Srbiji preostalo 32 posto vlasništva. No, cijeli projekt nije ni blizu onoga što se prezentiralo javnosti na početku. U Beogradu je zbog tog projekta bilo organizirano više prosvjeda, ali država je takoreći preko noći promijenila urbanistički plan i omogućila spornu gradnju.

Milan Bandić taj je problem najprije “riješio” tako da je sa sobom u Dubai, gdje su zasigurno bili fascinirani turom na koju ih je poveo Mohamed Alabbar, poveo ključne ljude koji na nivou Grada Zagreba donose urbanističke planove. A s Bandićem su putovali: ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Ivica Rovis, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Sanja Jerković, pročelnica Ureda za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava Vesna Šimić, pročelnica Stručne službe gradonačelnika Andrea Šulentić, kao i posebni viši savjetnik gradonačelnika za investicije i strana ulaganja Harun Omerbašić. Ivica Rovis i Sanja Jerković potom su preuzeli ulogu ključnih ljudi koji opravdavaju izmjene GUP-a, kao što su to učinili na internom sastanku zagrebačkog HDZ-a, na kojem je HDZ-ovim vijećnicima trebalo biti objašnjeno zašto je izmjena GUP-a sasvim u redu, o čemu je Nacional ekskluzivno pisao. Iako je sastanak u početku prezentiran kao pobuna predsjednika Gradske skupštine Drage Prgometa protiv podrške izmjenama GUP-a koje je Bandić već dogovorio s vrhom HDZ-a, odnosno s premijerom Plenkovićem, na kraju ni do kakvog otpora u HDZ-u nije došlo.

No Milan Bandić s provođenjem izmjena Generalnog urbanističkog plana ima dosta problema, a otpor stručnjaka i javnosti prijeti raspirivanjem u najveću krizu s kojom se Bandić do sada suočio u svom samovoljnom upravljanju gradom. Nacionalovi izvori vrlo bliski Bandiću zato smatraju da on iz cijelog projekta traži elegantni izlaz. Budući da se Memorandumom o razumijevanju s Eagle Hillsom obvezao da će promijeniti GUP u roku osam mjeseci, kako je otkrila novinarka RTL-ove Potrage Danka Derifaj koja je prva uspjela dobiti uvid u strogo čuvani dokument, građanski bunt koji je rezultirao ulaganjem tisuća amandmana, mogao bi mu na kraju poslužiti kao izlika da iz cijelog tog suludo zamišljenog projekta nekako izađe.

U protivnom, suočit će se s još težim pitanjima, poput onog zašto bi Gradu Zagrebu bio prihvatljiv posao kakav su privatni vlasnici zagrebačkog zemljišta dvije godine ranije glatko odbili. Druga pitanja odnosit će se na jednostavnu matematiku: što Bandić u ime građana Grada Zagreba daje arapskim investitorima, i to besplatno, i što za to Grad dobiva?

Uvidom u Memorandum o razumijevanju jasno je jedino da je Milan Bandić u ime građana Grada Zagreba preuzeo na sebe ogromne obveze koje jedino idu na ruku privatnim investitorima. Da je riječ o mutnim poslovima, svjedoči i način na koji je novinarka RTL-a Danka Derifaj dobila uvid u dokument tek nakon dva mjeseca inzistiranja i prijave povjereniku za pristup informacijama, a kad je i dobila uvid ništa nije smjela snimati, osim što je smjela napisati nekoliko bilješki. No sada više ni to nije moguće. Budući da je Grad Zagreb očito morao otvoriti pristup dokumentu, odlučili su to učiniti pod strogo kontroliranim uvjetima. U to se uvjerila i novinarka Nacionala. Dokument od 22 stranice koji se sastoji od engleskog i hrvatskog dijela, može se vidjeti na prvom katu Zagrebačkog poglavarstva, na samo 15 minuta, uz strogi nadzor dvoje gradskih službenika koji strogo prate pokušava li netko mobitelom fotografirati dokument. Vođenje bilo kakvih bilješki također nije dopušteno – pa tko što zapamti, zapamti. Ključne stvari odnose se na prebacivanje vlasništva nad kompletnim zemljištem na zajedničku tvrtku u kojoj bi Grad Zagreb imao tek manjinski udio, ali i mogućnost da realizaciju ciljeva zacrtanih projektom Eagle Hills može financirati putem zajmova Gradu Zagrebu. To je očito potpuno isti princip kakav je primijenjen u slučaju “Beograda na vodi”, samo što u toj priči nije uopće jasno zbog čega bi Grad uložio i dodatnu kunu u projekt za koji je već besplatno dao svoje vrijedno zemljište i kako će Grad otplaćivati još i dodatne zajmove te zašto bi ih uopće uzimao. Naravno, Memorandumom je definirano da će se detalji tih svih poslova dogovarati naknadno.

Uvid u dokument izvršio je i zastupnik u Gradskoj skupštini Renato Petek koji je na svom Facebook profilu prošlog petka objavio:

“Bandić građanima Zagreba prodaje veliku šarenu laž. Grad se u memorandumu s Eagle Hillsom obvezao puno više nego to žele priznati. Pročitao sam Memorandum o razumijevanju Grada Zagreba i Eagle Hillsa oko realizacije projekta Grad u gradu. Isti sam već ranije zatražio putem zastupničkog pitanja, a jučer je javljeno do se može pogledati, uz najavu. U sobi 107, na prvom katu Gradske uprave, imao sam ograničenih 15 minuta vremena za čitanje, bez mogućnosti vođenja bilješki. Tako da prenosim ono što sam zapamtio i zapazio, a ako je nešto pogrešno neka me demantira pročelnica Jozić uz objavu cijelog dokumenta, što ćemo tražiti i dalje, jer se radi o izuzetno vrijednoj imovini Grada, a raspolagati o njoj je izvan ingerencija gradonačelnika.”

O onome što piše u tom dokumentu, Petek je napravio sljedeće bilješke koje se podudaraju s onim što je uočila i novinarka Nacionala:

“Ciljano društvo i udjeli Grad Zagreb i Eagle Hills će osnovati zajedničko partnersko Ciljano društvo u svrhu realizacije projekta. Grad će u zajedničkom Ciljanom društvu dobiti manjinski udio, sukladno procjeni imovine koja je trenutno u vlasništvu Zagrebačkog Velesajma d.o.o. i Grada Zagreba, a odnosi se na poznato područje današnjeg Velesajma, Hipodroma i igrališta NK Lokomotiva.”

Upravo pitanje koliko iznosi taj manjinski udjel koji bi Grad Zagreb trebao dobiti, dok pritom u cijelosti predaje vlastito zemljište, jedno je od ključnih pitanja. Naravno, na to pitanje iz nadležnih službi Grada Zagreba na Nacionalov upit odgovor do zaključenja broja nije stigao, iako je upit poslan na vrijeme. Osim pitanja u reguliranju vlasništva nad zemljištem, pitali smo i sljedeće:

“Je li točno da bi udio to jest ulog Grada Zagreba u spomenutom društvu bio ispod 50 posto, iako Grad investitoru predaje kompletno zemljište za gradnju? Što Grad dobiva zauzvrat i što je još Grad dužan investirati?Molim vas da točno specificirate što podrazumijeva ulog Grada Zagreba u tom projektu? Koliko iznosi planirana investicija društva Eagle Hills?”

Drugim riječima, Milan Bandić ne samo da je planirao oduzeti ogromno zemljište građanima Zagreba i besplatno ga predati arapskim investitorima pod vrlo čudnim okolnostima, već planira i dodatno zadužiti Grad da bi se taj projekt realizirao.

Ono što je dodatno zanimljivo, a što je uočio i Renato Petek, sljedeće su obveze koje bi Grad prema Memorandumu trebao preuzeti:

“Za taj prostor od 1,1 milijuna kvadrata Grad treba prema ciljevima projekta pripremiti prostorno plansku dokumentaciju, u rokovima koje je navela Darinka Derifaj, 8 mjeseci od potpisivanja ugovora + dodatnih 6 mjeseci. Taj je dio koji je u tijeku kroz izmjene i dopune GUP-a.”

Milan Bandić ne samo da je planirao oduzeti ogromno zemljište građanima Zagreba i besplatno ga predati arapskim investitorima pod čudnim okolnostima, već i projektom dodatno zadužiti Grad

No, osim toga, Grad bi na sebe trebao preuzeti i kompletno čišćenje dosadašnjeg prostora odnosno uklanjanje postojećih objekata te urediti kompletnu infrastrukturu koja vodi do zemljišta.

Petek je zapisao: “Grad treba pripremiti zemljište koje će biti bez ikakvih objekata i temelja, osim onih koji su zaštićeni zakonom. To se vjerujem odnosi na zaštićene objekte na Velesajmu. Što znači da ostalo grad mora ukloniti sam, porušiti sve objekte na Velesajmu, NK Lokomotive i Hipodroma koji nisu zaštićeni kao pojedini paviljoni na Velesajmu. Grad se također obavezuje osigurati svu potrebnu infrastrukturu i do zemljišta te neprekinutu opskrbu plinom, vodom, vodom, telekomunikacijskim uslugama…”

Mogućnosti malverzacija tu nije kraj. Petek navodi i kupovinu udjela partera.

“Jedan članak se odnosi na to da će Eagle Hills i/ili vezane tvrtke kupovati udjele Grada Zagreba, prema dubinskoj procjeni vrijednosti. U slučaju stečaja bilo kojeg partnera drugi može kupiti udio u Ciljanom društvu prema procjeni i prema pravilima Statuta onoga koji odlazi u stečaj.”

Drugim riječima, otvara se prostor da Eagle Hills pod sumnjivim okolnostima kroz neko dogledno vrijeme otkupi cijeli udio Grada Zagreba, po cijeni koju zasigurno neće određivati ni Zagrepčani ni Skupština. Nema nikakve garancije da Eagle Hills neće otkupiti udjele Grada Zagreba u ranoj fazi projekta, prije no što se izgrade zgrade koje bi mu višestruko povećale vrijednost. Drugim riječima, arapskim investitorima otvara se mogućnost sve preuzeti za bakšiš. Druga, još gora mogućnost je da će Grad Zagreb morati ponovno otkupiti svoje vlastito zemljište pod tko zna kakvim uvjetima, u slučaju da, primjerice, arapski investitor odluči odustati od gradnje, proglasiti stečaj ili se na neki drugi način izvući iz projekta.

Pritom se sve to skupa mora pripremati u strogoj tajnosti, jer tako stoji i u Memorandumu, dakle, dok informacije o tome što zapravo stoji u ugovoru dođu do građana Grada Zagreba, sve će već biti kasno. Slično kao u Beogradu, gdje je javnost u već potpisani ugovor dobila uvid tek nakon pet mjeseci. U slučaju Grada Zagreba, ako je zastupnik Renato Petek dobro zapamtio, ugovor će ipak morati donijeti Gradska skupština Grada Zagreba, na prijedlog gradonačelnika. No, u tom slučaju onda nastupa ono što je za Zagrepčane najgore, a to je politička trgovina – područje u kojem je Bandić svoj na svome, što pokazuje svakodnevno trgovinom “žetončićima” u Hrvatskom saboru.