Zagrebačka tvrtka iCat upravo je potpisala ugovor s Nacionalnim parkom Plitvička jezera i krenula s pripremama za izgradnju tri suvremena broda na električni pogon koji će zamijeniti dio postojeće flote brodova za turističke obilaske jezera koja privlače milijune turista

Električni putnički brodovi predstavljaju obećavajući trend u pomorskom prijevozu, nudeći održivu alternativu konvencionalnim brodovima i doprinoseći čišćim i tišim morima, rijekama i jezerima. Pa iako su brodovi na električni pogon još uvijek, gledajući početnu investiciju, skuplji od plovila na konvencionalni pogon, njihovo korištenje u nekim područjima naprosto nema alternative. Jedno od takvih područja je Nacionalni park Plitvička jezera, hrvatski, ali i svjetski prirodni dragulj za čiju zaštitu ništa nije preskupo. NP Plitvička jezera upravo je potpisao ugovor sa zagrebačkom tvrtkom iCat za izgradnju triju suvremenih brodova na električni pogon koji će zamijeniti dio postojeće flote brodova za turističke obilaske jezera, a u planu im je postepeno zamijeniti čitavu flotu od ukupno osam već dotrajalih turističkih brodova. ‘’Nadamo se da će prvi brod katamaranskog tipa, modernog dizajna i veće autonomije kretanja biti završen te na Plitvička jezera stići već do kraja ove godine’’, potvrdio nam je Tomislav Uroda, vlasnik i direktor tvrtke iCat koji se odmah po potpisivanju ugovora sa svojom ekipom bacio na posao i pripreme za izradu prvog plovila već su u tijeku.

Tomislav Uroda, vlasnik i direktor tvrtke iCat koja je isporučila električne brodove koji od 2018. prevoze turiste na Mljetskim jezerima, a sada će graditi veće brodove za Plitvička jezera. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

„Do sada smo radili brodove kapaciteta 50-ak putnika, ovisno o željama i potrebama naručitelja, no brodovi koje izrađujemo za NP Plitvička jezera bit će kapaciteta 100 putnika. Brodovi su dužine 15 metara, a široki su sedam metara. Ta će plovila biti čak dva metra šira od brodova koje smo do sada proizvodili, što će zahtijevati i neke preinake u samoj proizvodnoj hali“, govori nam Uroda i pokazuje kako će morati rušiti dio zida u hali kako bi proširili postojeća vrata i tako gotovim brodovima osigurali nesmetan izlazak iz proizvodnog pogona. Pokazuje nam kalupe za izradu trupova koji su tek neznatno modificirani u odnosu na dosadašnje te kalupe za palubu i most koji su također širi od dosadašnji i koji su već u pripremi. „Preostaje nam i proširiti kalup za izradu krova. U međuvremenu smo svu potrebnu dokumentaciju, nacrte i specifikaciju materijala koje ćemo upotrijebiti za gradnju poslali Hrvatskom registru brodova koji mora odobriti početak gradnje i koji će nadgledati sve faze proizvodnje. Čim stigne odobrenje mi krećemo s gradnjom prvog broda jer je projekt već spreman. Vjerujem da ćemo do početka ovog ljeta već krenuti s prvim konkretnim radovima. NP Plitvička jezera je natječaj za gradnju brodova raspisao još u kolovozu prošle godine, sve se malo otegnulo, no to nam je dalo dosta vremena da se kvalitetno pripremimo i da odmah po potpisivanju ugovora krenemo s radom. A paralelno s pripremama materijala i nacrta za gradnju brodova radimo i prilagodbu prostora hale kako bismo ga prilagodili za gradnju većih i širih brodova od onih koje smo radili do sada“, tumači nam Uroda.

Paralelno s pripremama materijala i nacrta za gradnju brodova, tvrtka radi i prilagodbu prostora hale kako bi ga prilagodila za gradnju još većih i širih brodova. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Nakon što iz Registra brodova stigne odobrenje za početak gradnje, tvrtka kreće u postupak narudžbe opreme i materijala za gradnju. „Materijali stižu relativno brzo, no neki segmenti opreme poput baterija, stolaca, upravljačkog mehanizma i ostaloga čekaju se nešto duže. Uz prvi brod koji bismo trebali dovršiti do kraja ove godine, preostala dva ćemo vrlo vjerojatno isporučiti do kraja 2026.“, pripovijeda Uroda i kaže da je Registar brodova prisutan tijekom cijelog procesa gradnje, nadzire svaki segment i dio broda i kontrolira dokumentaciju te sljedivost i certifikate svakog materijala koji se ugrađuju u plovila. Sami trupovi i most izrađuju se od više slojeva staklene tkanine međusobno povezanih poliesterskom smolom, a vezivanje se vrši suvremenom metodom vakuumske infuzije, koja je tehnološki nešto zahtjevnija, no ona osigurava veliku čvrstoću i izdržljivost trupa, a i ekološki je prihvatljivija. Dovršetkom te faze gradnje slijedi rad na nadgrađu i palubi, gradnja krovne konstrukcije te montaža opreme i upravljačkog mehanizma, tumači nam Uroda.

Brodovi će imati kapaciteta za 100 putnika, ali stolci su modularno ugrađeni i mogu se ukloniti pa se čitav prostor broda može otvoriti i koristiti za primanja ili čak koncerte. FOTO: iCat

Tvrtka iCat, koja djeluje od 2011., projektira i gradi manja putnička električna plovila i njezinih petero zaposlenika uz pomoć povremenih vanjskih suradnika na godinu, kaže Uroda, može proizvesti 10-ak brodova. Njihovi električni brodovi od 2018. već uspješno prevoze turiste na Mljetskim jezerima. Brodovi koje izrađuju uglavnom su projektirani za prijevoz 50-ak putnika, tumači na Uroda dok obilazimo proizvodnu halu, a napajaju se klasičnim punjenjem baterija iz električne mreže ili pak vlastitom proizvodnjom energije iz solarnih ćelija montiranih na krovu plovila koja se potom pohranjuje u baterijama. „Brodove koje radimo za NP Plitvička jezera posebno ćemo testirati u zimskom periodu, kada nema toliko sunčanih dana i punjenje baterija putem solarnih panela je puno slabije. No unatoč tome, kao i činjenici da je plovidba Plitvičkim jezerima tijekom zime puno slabija zbog manjeg broja posjetitelja ali i hladnih dana, ipak računamo da će autonomija brodova i dalje biti prilično velika“, kazuje dalje Uroda.

‘Od samog starta, zamisao mi je bila razvijati inovativne, energetski učinkovite i ekološki prihvatljive projekte u pomorstvu uz tehnološki napredna i ekonomski učinkovita rješenja’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

S Martinom Matotom, koja je u tvrtki iCat zadužena za marketing i kontakte s kupcima i naručiteljima, razgledavamo već dovršeni brod kapaciteta 50 putnika koji upravo čeka kupca. „Putnički prostor broda je vrlo funkcionalno napravljen, stolci su modularno ugrađeni i mogu se po potrebi ukloniti pa se čitav unutrašnji prostor broda u kratkom roku može otvoriti i koristiti za primanja, domjenke ili čak koncerte. Na sličan način će biti izgrađeni i brodovi za NP Plitvička jezera, s tim da će putnički prostor prema njihovu izričitom zahtjevu biti opremljen stolcima u boji drveta kako bi zadržali svoj prepoznatljiv ‘zeleni’ štih“, kaže nam Martina Matota i dodaje kako je predviđeno i da trupovi broda budu obojeni u smeđim i zelenim tonovima koji su zaštitni znakovi parka. ‘’Brodovima upravlja dvočlana posada koju čine skiper, odnosno kapetan, i mornar, a kompletan putnički prostor bit će ostakljen jer se brodovima prevoze posjetitelji tijekom cijele godine’’, rekla je.

Brodovi se napajaju klasičnim punjenjem baterija iz električne mreže ili vlastitom proizvodnjom energije iz solarnih ćelija na krovu

Tvrtka intenzivno radi i na velikom projektu razvoja brzih putničkih brodova za linijski prijevoz pogonjenih isključivo baterijama predviđenima za punjenje iz električne mreže. „To su brodovi koje razvijamo u suradnji s Fakultetom za strojarstvo i brodogradnju u Zagrebu. S obzirom na to da su predviđeni za linijski prijevoz putnika, takvi će brodovi postizati brzine do 25 čvorova, no projekt još uvijek nije prihvaćen na višim instancama, a kako je vrijednost jednog takvog broda od tri do četiri milijuna eura, još uvijek nismo sigurni hoće li doći do njegove realizacije“, kazuje Uroda i dodaje da realizacija jednog takvog projekta još uvijek u značajnoj mjeri ovisi o subvencijama države, a proizvodnja o interesima krajnjeg kupca kojeg tek treba naći. Spominje i primjer Norveške, zemlje koja iako ima značajne zalihe nafte, ipak kreće „zelenim“ putem. „Razvili su sustav državnih subvencija za izgradnju brodova na električni pogon i niti jedan brod u toj zemlji proteklih godina nije izgrađen bez sufinanciranja države“, objasnio je.

Tvrtka intenzivno radi i na velikom projektu razvoja brzih putničkih brodova za linijski prijevoz pogonjenih isključivo baterijama predviđenima za punjenje iz električne mreže. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Uroda kaže da je pandemija koronavirusa jako pogodila brodograđevnu industriju, pa tako i njihov sektor male brodogradnje. „Kad je pandemija počela 2020., mi smo upravo isporučili zadnje brodove za NP Mljet. Budući da je pandemija gotovo zaustavila putnički prijevoz, narudžbe novih putničkih brodova su potpuno stale. To nas je natjeralo da se vratimo u urede i okrenemo projektiranju. Tako smo prebrodili taj krizni period“, objasnio nam je. Kaže da je posao ponovno krenuo unatrag dvije godine, a upiti i narudžbe stižu iz svih krajeva svijeta. „Nama su zanimljiva tržišta poput SAD-a ili zemalja Bliskog istoka poput Saudijske Arabije, Emirata ili Katara. Imali smo upite za naše brodove i iz Tasmanije i Australije, čak i s Havaja i iz Indije. No naše ciljano tržište je ipak Europa i to zbog posve praktičnog razloga. Naime, naše brodove je puno lakše isporučiti naručiteljima u Europi, a isporuka u udaljenije dijelove svijeta puno je složenija i skuplja jer ovo nisu brodovi koji samostalno mogu prelaziti oceane i krenuti na dalja putovanja“, kaže Uroda.

‘Uz ovakve brodove otoke ćemo na posve ekološki način približiti kopnu i obogatiti kvalitetu života otočana. Brodski je prijevoz brži i jeftiniji’

Posljednjih nekoliko godina tvrtka iCat projektirala je i izradila i nekoliko pristana za riječne lučke uprave. „To su plovila koja su stalno vezana uz riječnu obalu, a služe za preuzimanje putnika s riječnih kruzera. Naime, riječni vodostaji često osciliraju, a pristan prati kretanje vodostaja, prilagođava mu se i omogućava iskrcavanje putnika s kruzera i prelazak na obalu. Pritom smo nastojali da takvi pristani budu ne samo suvremeno dizajnirani, već i da su energetski samoodrživi, odnosno da se napajaju putem solarnih ćelija“, objasnio je i dodao da je njegova zamisao od samog starta, odnosno od osnivanja tvrtke, razvijati inovativne, energetski učinkovite i ekološki prihvatljive projekte u pomorskom sektoru, primjenjujući tehnološki napredna i ekonomski učinkovita rješenja. „Cilj nam je kroz električne putničke brodove koje razvijamo stvoriti nove navike kod putnika i potaknuti ih da koriste brodski prijevoz kao brži, jeftiniji i udobniji način putovanja. A pritom je vožnja električnim brodovima, koji su tiši i ugodniji od brodova s dizel motorima ili katamarana, neponovljivo iskustvo. Uz ovakve brodove otoke ćemo na posve ekološki način približiti kopnu i obogatiti kvalitetu života otočana“, objasnio je Tomislav Uroda.