Prošle je godine u hrvatskim zračnim lukama ukupno ukrcano i iskrcano 9,78 milijuna putnika, što je porast od 108,2 posto u usporedbi s 2021. godinom, ali i 14 posto manje nego u pretpandemijskoj 2019. godini, kada je bilo rekordnih 11,4 milijuna putnika, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. 

Tijekom prošle godine u hrvatskim je zračnim lukama ostvareno 118 tisuća slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je u odnosu na 2021. godinu porast za 38,3 posto, a porastao je i promet tereta, i to za 10,9 posto, na 9,8 tisuća tona.

Uobičajeno, najveći promet putnika prošle godine ostvarila je zračna luka Zagreb, nešto više od 3,1 milijuna, što je porast od 123,4 posto u odnosu na 2021. godinu.

Po broju putnika slijedi zračna luka Split kroz koju je lani prošlo gotovo 2,9 milijuna putnika, što je u odnosu na godinu ranije porast za 85,1 posto, dok je zračna luka Dubrovnik s 2,1 milijun putnika ostvarila porast od 133 posto.

Više od milijun putnika ili njih gotovo 1,1 milijun prošle je godine prošlo kroz zadarsku zračnu luku, koja je time na godišnjoj razini u plusu od 116,4 posto.

Peta po broju putnika u prošloj godini je zračna luka Pula s nešto više od 383 tisuće putnika i porastom za 46,6 posto u odnosu na 2021. godinu, dok je s nešto više od 160 tisuća putnika zračna luka Rijeka zabilježila najveći postotni porast, za 206 posto.

Porasti i u prosincu

Po podacima DZS-a, u prosincu prošle godine u hrvatskim zračnim lukama je ukrcano i iskrcano 305 tisuća putnika što je 41,1 posto više nego u posljednjem mjesecu 2021. godine.

Lanjski prosinac po broju putnika približio se prometu iz prosinca 2019. godine, s obzirom da je lani putnika bilo 0,8 posto manje nego u zadnjem mjesecu pretpandemijske 2019. godine.

I u prosincu je najveći promet putnika ostvarila zračna luka Zagreb – 246 tisuća putnika ili 37,6 posto više u odnosu na prosinac 2021. godine, kada je prevezeno 178 tisuća putnika, i porast od 6,7 posto u odnosu na prosinac 2019. godine, kada je promet iznosio 230 tisuća putnika, zamjećuju statističari.

Slijedi zračna luka Split s 36 tisuća putnika, što je porast od 52,8 posto u odnosu na prosinac 2021. godine, ali i pad od 8,1 posto u odnosu na prosinac 2019. godine, te zračna luka Dubrovnik s 19 tisuća putnika, ili porastom od 61 posto u odnosu na prosinac godinu prije, ali i nadalje znatnijim padom u odnosu na zadnji mjesec pretpandemijske 2019. godine, za 46,3 posto.

Po podacima DZS-a, u zadnjem mjesecu prošle godine najznatniji je međunarodni putnički promet ostvaren sa zračnim lukama iz Njemačke, 68 tisuća putnika, što je za 42,4 posto više u odnosu na prosinac 2021. godine, ali i za 23,9 posto manje u odnosu na prosinac 2019. godine.

Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine s prevezene 22 tisuće putnika, ili 98,7 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao i za 31,4 posto više u odnosu na prosinac 2019. godine, te zračne luke Nizozemske s 19 tisuća prevezenih putnika, čime se bilježi porast za 24,9 posto u odnosu na prosinac 2021. godine i još osjetniji porast, za 40,7 posto u odnosu na prosinac 2019. godine.

U prosincu prošle godine ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u hrvatskim zračnim je iznosio 4.739, što je porast od 1,8 posto u usporedbi s prosincem 2021. godine, ali i tri posto manje u odnosu na prosinac 2019. godine.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u prosincu 2022. iznosio je 860 tona, što je pad od 2,5 posto u usporedbi s prosincem 2021. godine, ali u odnosu na prosinac 2019. porast od 3,7 posto, navode iz DZS-a.