Na brak se u zadnjih deset godina odlučuje sve manje parova, potvrđuju statistički podaci po kojima su 2009. godine u Hrvatskoj sklopljena 22.382 braka, dok ih je 2018. sklopljeno 19.921, priopćili su iz Državnog zavoda za statistiku (DZS).

To je još uvijek nešto više od rekordne 2013., kad je sklopljeno najmanje brakova u prethodnom desetljeću, točnije 19.169 brakova, napominju iz DZS-a.

Pola brakova građanskih, pola vjerskih

Neke županije, međutim, prednjače po broju sklopljenih brakova. Najveća stopa sklopljenih brakova u 2018. bila je u Požeško-slavonskoj i Brodsko-posavskoj županiji županija (6,1 na tisuću stanovnika), a slijedi ih Vukovarsko-srijemska županija (5,9), dok je najmanja stopa zabilježena u Istarskoj županiji (3,8).

Osim učestalosti, s godinama se mijenja i način sklapanja braka. U promatranom razdoblju od 2009. do 2018. porastao je broj građanskih brakova, a smanjio se broj vjerskih.

U 2009. godini 36,5 posto brakova bili su građanski, a prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018., taj udio je narastao na 49,9 posto. U skladu s tim, u 2018. bilo je 50,1% vjerskih brakova, navodi se u priopćenju.

Prema podacima Ministarstva uprave, u Hrvatskoj je 2018. sklopljeno i 55 životnih partnerstava, od kojih većina, njih 35, u Zagrebu.

Kroz dulje vremensko razdoblje mijenjali su se i mjeseci u kojima se sklapa najviše brakova.

Najviše vjenčanja u rujnu

Pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća najpopularniji mjeseci za ulazak u bračne vode bili su siječanj, veljača i prosinac, osamdesetih godina zimske mjesece zamijenio je travanj, da bi se unatrag zadnjih petnaestak godina najviše brakova sklapalo u kasno ljeto i ranu jesen, odnosno tijekom rujna i listopada.

Tako je bilo i 2018., kada je najviše parova svoj najvažniji dan odlučio smjestiti u rujan.

Tijekom vremena mijenjala se i dob vjenčanih – prije više od pola stoljeća u bračnu zajednicu ulazilo se u ranim dvadesetima. U 1960. prosječna dob nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila je 22,6, a ženika 25,8 godina.

U pedeset godina ta dob za oboje se povećala za pet godina, pa je u 2010. prosječna nevjesta imala 27,3 godine, a ženik 30,1 godinu.

Trend sve kasnijeg stupanja u brak nastavljen je i u 2018. godini, kada su žene u prosjeku imale 28,7 godina, a muškarci 31,3 godine.

Ženici prosječno tri godine stariji od nevjesta

Iako su se desetljećima odvijale mnoge promjene u društvu, a iz ove je analize vidljivo da to nije zaobišlo ni ponašanje ljubavnih parova, jedna je stavka konstantna. Muškarci i dalje stariji stupaju u brak te su u prosjeku gotovo tri godine stariji od svojih odabranica, napominje DZS.

U 2009. godini zabilježeno je 5076 razvoda, zatim je taj broj s godinama rastao te je vrhunac dosegnuo u 2016. (7036 razvoda), nakon čega se godišnji broj razvoda počeo smanjivati pa je u 2018. zabilježeno 6125 razvedenih bračnih parova.

Brakovi koji su svoj kraj u doživjeli u 2018. u prosjeku su trajali 14,9 godina, a supružnici su u prosjeku bili u ranim četrdesetima.