Poslodavci su u posljednje vrijeme počeli smanjivati naknade za prekovremeni rad i dodatke za usklađivanje plaća s inflacijom pa se razlika između ugovorenog i isplaćenog iznosa smanjila, zaključili su autori u istraživanju.

To je vjerojatno znak da će popustiti i pritisci koji su poticali rast potrošačkih cijena, napominju.

U procesu usporavanja inflacije stigli smo do točke na kojoj je pritisak plaća na rast potrošačkih cijena počeo slabiti, objašnjavaju.

RAZLIKA NEBO-ZEMLJA Plaće u privatnom sektoru debelo zaostaju za primanjima u državnoj službi

To po njima znači i da će ECB pri kreiranju monetarne politike ponovo prebaciti težište na ugovorene iznose plaća.

U razdoblju od travnja do lipnja ugovorene plaće porasle su u zoni primjene zajedničke europske valute za 4,3 posto, pokazali su ECB-ovi podaci.

U prva tri ovogodišnja mjeseca bile su porasle za 4,7 posto.

Njihov je rast u proljetnom tromjesečju još uvijek bio snažniji no što bi zahtijevalo spuštanje stope inflacije na dva posto, ali ECB i dalje procjenjuje da će rast cijena oslabiti i dosegnuti ciljanu razinu u drugoj polovini iduće godine.

KOLIKO TREBA ZA PRISTOJAN ŽIVOT? Jurčić: Ovo je iznos plaće s kojim se ne bi trebali puno odricati

ECB je na rujanskoj sjednici zaključio da je restriktivnom monetarnom politikom zakočio domaću potrošnju, snizivši procjenu rasta gospodarske aktivnosti u ovoj godini na 0,8 posto. U 2025. gospodarska aktivnost trebala bi po njihovim procjenama tek blago ubrzati, uz prognoziranu stopu rasta od 1,3 posto.

“Pritisak troškova rada popušta i zarada kompanija djelomice amortizira utjecaj viših plaća na inflaciju. Uvjeti financiranja i dalje su restriktivni, a ekonomska aktivnost prigušena, odražavajući slabu osobnu potrošnju i ulaganja”, naveli su u priopćenju.

NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI Novi šef: ‘Dvije trećine radnika zarađuje manje od prosječne hrvatske plaće’