Ustavni sud BiH objavio je u petak da je odbacio zahtjeve sadašnjeg člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i bivšeg člana tog Predsjedništva Šefika Džaferovića za blokiranjem provedbe izmjena izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Na dnevnom redu plenarne sjednice Ustavnog suda bilo je razmatranje zahtjeva dvojice političara kojim su oni zapravo pokušali spriječiti uspostavu vlasti na temelju rezultata listopadskih izbora.

Komšić je priziv zbog Schmidtovih izmjena izbornog zakona, nametnutih 2. listopada, podnio 11. listopada i tražio hitno donošenje tzv. privremene mjere, odnosno zabrane provedbe dok sud ne donese pravorijek o ustavnosti tih izmjena. Izricanje te privremene mjere ujedno bi značilo blokiranje procesa uspostave zakonodavne vlasti, odnosno izbor zastupnika u domove naroda državnog i parlamenta Federacije BiH koji je upravo u tijeku. Nešto kasnije identičan je zahtjev odvojeno uputio i Džaferović.

Ustavni su suci oba su zahtjeva odbacili kao neutemeljena, a u priopćenju suda stoji kako Komšić i Džaferović nisu naveli kakve bi to štete mogle nastati provedbom Schmidtovih odluka dok se ne donese pravorijek o njihovoj ustavnosti.

“Baš kao što podnositelji zahtjeva pretpostavljaju da bi primjena osporenih akata do rješavanja njihovih zahtjeva mogla imati negativne posljedice po vladavinu prava, moglo bi se tvrditi i suprotno, odnosno da bi prihvaćanje zahtjeva podnositelja za donošenjem privremene mjere moglo imati negativne posljedice po vladavinu prava”, stajalište je Ustavnog suda.

Schmidt je svojom odlukom, koju je nametnuo u noći nakon glasanja na općim izborima u BiH, na novi način uredio ustroj etničkih klubova u domovima naroda. U slučaju Federacije BiH broj zastupnika u svakom od klubova tri konstitutivna naroda povećan je sa 17 na 23 te je utvrđeno kako 11 glasova predstavlja kvalificiranu većinu u svakom od domova, koja je potrebna za predlaganje čelnika izvršne vlasti u entitetu.

Na taj je način osigurao da kvalificiranu većinu u klubu Hrvata imaju zastupnici iz županija s većinskim hrvatskim stanovništvom pa je time zajamčeno i njihovo legitimno predstavljanje u tijelima vlasti.

Komšić je ubrzo nakon toga Schmidta oštro kritizirao te ustvrdio kako se radi o neustavnim mjerama čija bi provedba nanijela “nepopravljivu štetu” ustavnom poretku.

Schmidta je optužio da je “prevario birače” te ugrozio integritet izbornog procesa.