Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović uputio je u srijedu Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine Zahtjev za ocjenu ustavnosti Amandmana na Ustav Federacije BiH i Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt.

Zahtjevom se traži utvrđivanje nesuglasnosti odredbi osporavanih Amandmana i Zakona sa Ustavom Bosne i Hercegovine, prije svega u dijelu koji se odnosi na demokratsko načelo i konzekventno tome načelo vladavine prava, odnosno njegov princip pravne sigurnosti, prenosi Klix.

“Zahtjevom se traži utvrđivanje nesuglasnosti odredbi osporavanih amandmana i zakona s Ustavom BiH, prije svega u dijelu koji se odnosi na demokratsko načelo i konzekventno tomu načelo vladavine prava, odnosno njegovo načelo pravne sigurnosti”, navedeno je u priopćenju.

Džaferović, koji je ujedno visoki dužnosnik Stranke demokratske akcije (SDA), ovim se zahtjevom pridružio svom kolegi iz Predsjedništva BiH Željku Komšiću, koji je Schmidta Ustavnom sudu tužio još 11. listopada.

Schmidtovim odlukama od 2. listopada uvedeni su jasni rokovi i procedure za imenovanja i donošenje odluka na razini Federacije BiH, a entitetski Dom naroda uređen je tako da je u njemu povećan broj zastupnika u etničkim klubovima.

Time je izravno osigurana zaštita interesa Hrvata pri izboru i kontroli izvršne vlasti, jer će ubuduće njihovi zastupnici u hrvatskom klubu dolaziti najvećim dijelom iz županija u Federaciji BiH s hrvatskom većinom.

Sam Schmidt je kazao kako je on ovime zapravo osigurao provedbu presude Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” iz 2016., a sada očekuje da domaći političari postignu dogovor o tome kako provesti pet presuda Europskog suda za ljuska prava kojima je utvrđeno postojanje diskriminacije u izbornom procesu temeljem etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.