Njemačka vlada priprema svoju verziju zelene karte po uzoru na Kanadu. Njemačka, naime, ima milijune otvorenih radnih mjesta, a demografija je neumoljiva. Deutsche Welle piše da se posebno rado gleda na radnu snagu sa Zapadnog Balkana.

Ministar rada Hubertus Hail (SPD) za Bild je potvrdio da uvode ‘kartu prilika’ s transparentnim sistemom bodovanja, kako bi ljudi, koji su potrebni zemlji, lakše došli do njih.

Takozvana karta prilika (Chancenkarte) jako podsjeća na američku ili kanadsku zelenu kartu (Green Card). Tako nešto već odavno zazivaju posebno poslodavci u Njemačkoj – jer zemlji nedostaje radne snage. Neumoljiva demografija kaže da će do 2035. biti sedam milijuna manje ljudi na tržištu rada – ako se doseljavanje osjetno ne pojača.

Hail kaže da je teško tražiti posao u Njemačkoj ako se ne nalazite u toj zemlji, pa želi olakšati i sam dolazak. Kako sada stoje stvari, svatko tko je u Njemačkoj završio školovanje – bilo kojeg stupnja – automatski će dobivati Chancenkarte.

Ako nije, onda mora ispuniti tri od četiri kriterija: obrazovanje (kvalifikacija) iz inozemstva, radno iskustvo od barem tri godine, znanje njemačkog jezika ili raniji boravak u Njemačkoj, i to da je mlađi od 35 godina.

“Treba nam useljavanje. Iz godine u godinu bismo, u skladu s potrebama, određivali kontingent koliko ljudi može dobiti kartu prilika kako bi neko određeno vrijeme tražili posao ili praksu. Tijekom tog razdoblja će se morati financijski sami brinuti o sebi”, rekao je Hail.

Chancenkarte bi trebala olakšati i sam dolazak u Njemačku, čak i bez radnog mjesta – kako bi se to mjesto potražilo. Iako stvar još nije dogovorena u Vladi kancelara Olafa Scholza, nema sumnje da će biti ove jeseni. Jer, sva tri koalicijska partnera – Socijaldemokrati, Zeleni i Liberali – zalažu se za olakšavanje useljavanja, piše Deutsche Welle.

Relativno novi njemački zakon o doseljavanju omogućuje rad svima koji nađu poslodavca – pod uvjetom da su za nešto stručni. Mogu biti računovođe ili vozači, važno je imati neki papir. Izuzetak je tzv. ‘zapadnobalkansko pravilo’, doneseno u jeku izbjegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i daljeg istoka masovno pridruživali potražitelji azila iz Srbije, Makedonije ili s Kosova.

Tada je dogovoreno da 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana godišnje može dobiti radne dozvole u Njemačkoj, čak i kad su u pitanju nekvalificirani radnici. No ovog ljeta ispostavilo da ni to nije dovoljno. “U zemljama Zapadnog Balkana ima dosta radne snage koja bi radila u hotelima i restoranima u Njemačkoj”, rekao je Guido Celik, šef udruženja ugostitelja i hotelijera Dehoga.

Toj branši je, poslije brzog oporavka nakon ere lockdowna, odjednom nedostajalo mnogo radne snage. Slično se desilo s aerodromima i aviokompanijama koji su otpuštali ljude tijekom lockdowna. Ovo ljeto je zato u Njemačkoj bilo kaotično za mnoge koji su htjeli odletjeti na odmor.

“Nikada prije u Njemačkoj nije bilo toliko upražnjenih radnih mjesta kao danas”, pisao je nedavno magazin Spiegel u naslovnoj temi. “Manjak radnika guši aerodrome, restorane ili bazene – a opet je tek sitnica u odnosu na ono što prijeti zemlji”, naveli su.

Statistika pokazuje da je slobodno 1.74 milijuna radnih mjesta, iako ih je zapravo vjerojatno mnogo više.

Radno mjesto u njezi starih osoba ostaje upražnjeno u prosjeku 239 dana – dakle poslodavci po skoro osam mjeseci ne mogu naći njegovatelja. Jedva da je bolje s limarima, majstorima za grijanje i monterima klima-uređaja gdje se na novog zaposlenog čeka po 224 dana. U visokogradnji se radnik traži 221 dan, a kod medicinskih sestara, babica i bolničara prosjek je 188 dana.

Sve to može odvesti horor-scenariju za njemačko gospodarstvo u kojem bi do 2060. na jednog umirovljenika dolazilo tek 1.7 radnika. Ni danas taj odnos nije sjajan (2.7), što vodi relativno niskim mirovinama. Da bi se to izbjeglo, stručnjaci računaju da Njemačkoj svake godine treba 400.000 doseljenika.

Zato je, kažu iz vladajuće koalicije, potrebna promjena paradigme – to jest, da Njemačka sebe konačno proglasi ‘useljeničkom zemljom’ poput Kanade. Tome se desetljećima opirala Kršćansko-demokratska unija, pa i tijekom četiri kancelarska mandata Angele Merkel.