Jedna od najzanimljivijih novih hrvatskih galerija, vodnjanska Apoteka, otvorena je u prostoru stare napuštene vodnjanske gradske apoteke prošle godine, a sada s novim projektima obilježava drugu uspješnu godišnjicu otvaranja. Nesvakidašnju ideju, koja je pobudila veliki interes umjetničke i kulturne javnosti, realizirali su kustosica Branka Benčić i umjetnik Matija Debeljuh, koji u sklopu galerijskog prostora ima i vlastiti atelje. Apoteka je koncipirana kao „project room“, odnosno, mjesto realizacije programa različitih suvremenih koncepata, otvorenog za različite umjetničke medije i formate, kao otvoreni prostor umjetničkog, kustoskog i programskog istraživanja. U prostoru je sačuvan kompletni originalni namještaj i drveni bijeli interijer apoteke s početka 20. stoljeća, što se pokazalo kao umjetnicima iznimno poticajan i kreativan ambijent. Metaforičnost „apoteke“ nedvosmisleno sugerira prostor u kojemu se nešto „kemija“, istražuje i kombinira, ali ukazuje i na vrlo precizno biranje i određivanje umjetničkog programa, s jasnim programskim senzibilitetom.

Ovogodišnja sezona Apoteke započela je otvorenjem dvostruke samostalne izložbe Tine Gverović i Siniše Ilića u subotu 18. travnja, na kojoj je predstavljen video „Kameleon“ dvoje umjetnika. Njihov zajednički video-rad nadovezuje se, prema riječima kustosice Branke Benčić, na istraživanje „privremenih susreta kao mjesta napetosti između prostora, promatrača i promatranoga, pitanja reprezentacije i izlaganja, konceptualizacije procedura, postupaka i odnosa unutar umjetničkog djela i institucionalnog konteksta“. Video „Kameleon“ realiziran je u produkciji Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, u okviru suradnje s Tate Modern galerijom iz Londona. Iako na prvi pogled djeluju apstraktno i hermetično, radovi i umjetničke poruke Tine Gverović iznimno su idejno artikulirani, misaoni i senzibilni za proces umjetničkog stvaranja, što se uklapa u programske smjernice Apoteke. Tako je i za razumijevanje video-rada „Kameleon“ važan kontekst samog galerijskog prostora, jer se film može čitati i kao studija ljudskog pokreta koja se preko fizičke projekcije širi na sam prostor galerije.

Do sada su u ove dvije godine u Apoteci izlagali najbolji i najnagrađivaniji umjetnici mlade i mlađe srednje generacije koji se bave novijim medijsko-likovnim praksama, poput Vlatke Horvat, Damira Očka, Igora Eškinje, Ibra Hasanovića, SofijeSilvie, Hrvoja Slovenca, Matije Debeljuha, Tanje Deman, Kristijana Kožula, Lale Raščić, Marka Tadića i Dine Zrneca, odnosno, umjetnika čiji radovi pokazuju da ne recikliraju neke već ranije prokušane umjetničke ideje, već u kontinuitetu nastavljaju tradiciju europske postminimalističke i postkonceptualne umjetnosti.

Izložba Tine Gverović u Apoteci nadovezala se na njezinu dan ranije otvorenu samostalnu izložbu „Usporavanje: tekući teritorij“ u pulskoj Galeriji Aneks u Multimedijalnom centru LUKA, što je kao galerijsko-umjetnički koncept također sve češća umjetnička praksa; time se stvara zanimljiv simultanitet supostojanja dvije izložbe s različitim radovima jednog umjetnika na dva različita mjesta, čime se dobiva krajnje neočekivana recepcija umjetničkih djela. Tina Gverović ravnopravno koristi medij instalacije, crteža, slike, zvuka i videa. Diplomirala je slikarstvo na ALU u Zagrebu, završila poslijediplomski studij na Jan van Eyck Akademiji u Maastrichtu u Nizozemskoj te doktorirala na Middlesex Sveučilištu u Londonu.