Hrvatska, iako bilježi rast BDP-a, muku muči s padom industrijske proizvodnje te dvostruko većim uvozom od izvoza, a kao razlog navodi se nedostatak radne snage. Jedino tvrtke koje su vezane za izvoz mogu biti konkurentne i to ako imaju IT stručnjake – kvalificirane inženjere. Problem dijelimo i s gospodarstvima Europske unije.

U Studiju 4 HRT-a gostovali su Darinko Bago predstavnik hrvatskih izvoznika, i Mario Gerenčir izvoznik i vlasnik tvrtke Altima Verso Grupe, koja se bavi naprednim IT tehnologijama u zaštiti od kibernetičkih napada.

“Zapošljavamo 150 visoko kvalificiranih kadrova, od tih 150 samo 10 posto su neproizvodne funkcije, znači menadžment i financije, računovodstvo”, kaže Gerenčir.

SLOBODNA INFLACIJA Vujčić: Cijene rastu sve dok ih ljudi više nisu spremni platiti

“Od 135 ljudi 70 posto je visokog senior statusa, 30 posto prilike juniora. Moram napomenuti da nam je izvor radne snage poprilično ograničen u usporedbi s tržištima, recimo Bugarska, Rumunjska, gdje je puno veći taj priljev od samih fakulteta. Prosjek neto isplaćenih plaća za ožujak nam je bio 3000 eura”, rekao je.

“I austrijska proizvodnja godinama pada. Mi to, posebice ovih zadnjih nekoliko godina, ne možemo prepoznati, zato što je vrlo velika inflacija. Imamo izvještaj Državnog zavoda za statistiku iz kojeg se vidi koliki je zapravo porast cijena industrijskih proizvoda u zadnjih nekoliko godina”, kaže Bago.

“A kad to usporedite s porastom izvoza, onda vidite da mi u financijskom smislu čak imamo i pad izvoza, prošle godine zbog industrije, ali pad izvoza je zapravo u obujmu. Jer cijena jednog proizvoda je porasla i još uvijek imamo pad“, istaknuo je Bago za HRT.

OPET PRVI! Inflacija u eurozoni oslabila i u ožujku; najveći rast cijena ponovo u Hrvatskoj

Izvoz u prva dva mjeseca porastao 2,4 posto, uvoz pao jedan posto

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva dva mjeseca ove godine iznosila je 3,55 milijardi eura, što je za 2,4 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz pao za jedan posto, na 6,1 milijardu eura, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 2,6 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom 57,8 posto. U prva dva mjeseca prošle godine pokrivenost je iznosila 55,9 posto.

Prema prvim podacima DZS-a, u članice EU-a u prva dva mjeseca ove godine je izvezeno roba u vrijednosti 2,4 milijarde eura ili 1,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 5,6 posto, na pet milijardi eura.

Statistika kod izvoza u zemlje nečlanice EU-a registrira rast od 4,9 posto, na 1,2 milijarde eura, uz istodobni pad robnog uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a, za 22,2 posto, na 1,1 milijardu eura.

DZS je objavio i druge, korigirane podatke o robnoj razmjeni za siječanj ove godine koji pokazuju da je izvoz u odnosu na siječanj 2023. porastao za 1,8 posto, na 1,7 milijardi eura, dok je uvoz pao za 3,1 posto, na 2,9 milijardi eura.

Prema novim podacima, vanjskotrgovinski deficit u siječnju ove godine je iznosio 1,2 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 58,5 posto.