INA bi uskoro mogla pokrenuti rastakanje dviju ključnih tvrtki koje su nosile segment istraživanja i eksploatacije ugljikovodika – STSI Integrirani tehnički servisi i CROSCO Naftni servisi, a stručnjaci procjenjuju da bi otkaze moglo dobiti 400 do 500 radnika

Pokažu li se neslužbene informacije koje je Nacional dobio točnima, Ina bi uskoro mogla ostati bez dviju ključnih tvrtki koje su nosile segment istraživanja i eksploatacije ugljikovodika – STSI Integrirani tehnički servisi i CROSCO Naftni servisi su pred gašenjem, a njihove bi djelatnosti, odnosno onaj financijski isplativiji dio oslobođen tereta neproduktivnih poslova, trebale biti objedinjene u novoformiranoj tvrtki Ina Industrijski servisi koja je osnovana sredinom siječnja ove godine i u 100-postotnom je vlasništvu Ina Grupe. Ta će nova tvrtka, potvrđeno nam je iz izvora naftnih krugova upoznatih s poslovanjem Ine, u sljedećem razdoblju preuzeti i dio radnika koji su sada zaposleni u dvije spomenute tvrtke, dok će preostali dobiti otkaze. Nekoliko različitih izvora koje smo kontaktirali iznijeli su vrlo slične procjene mogućeg broja otpuštenih radnika: riječ je o 400 do 500 otkaza. Iako Uprava Ine za spomenuta otpuštanja okrivljava lošu ekonomsku situaciju i negativne posljedice pandemije koronavirusa na naftnu industriju, što je tek jednim dijelom točno i što svakako treba uzeti u obzir sagledava li se cjelokupna situacija, informacije koje su potvrđene Nacionalu govore da je pandemija tek povod otpuštanju i mogućem preustroju dviju Ininih tvrtki jer je nova naftna tvrtka Ina Industrijski servisi, u kojoj je objedinjeno poslovanje STSI-a, CROSCO-a i Inine informatičke tvrtke Plavi tim, osnovana početkom ove godine, puno prije izbijanja pandemije. Iz tog je podatka jasno da se preustroj segmenta upstreama pripremao već više mjeseci te da su uzroci mnogo dublji i sežu nekoliko godina unazad, u vrijeme kad je MOL valom otpuštanja krenuo ozbiljno desetkovati upravo Inin segment istraživanja i eksploatacije nafte i plina. Osnivanje nove tvrtke Ina Industrijski servisi službeno nam je potvrđeno iz Ine, uz napomenu kako se u poslovanju sve tri tvrtke ništa nije promijenilo i da su one nastavile poslovati s dosadašnjim rukovodstvom, no tvrde da će nova organizacija posla pod zajedničkim nazivnikom racionalizirati poslovanje.

STSI, na čijem je čelu Nikola Mišetić, članica je Ina Grupe čiji je zadatak održavanje i servisiranje rafinerijskih i naftno-plinskih postrojenja, benzinskih postaja, kompresorskih stanica i plinovoda, platformi na moru te bušaćih i remontnih postrojenja. CROSCO, čiji je direktor Igor Kruljac, s osam vlastitih kopnenih i jednim off-shore bušaćim postrojenjem te 17 remontnih postrojenja za rad na bušotinama pruža usluge bušenja istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu i plin i remonte bušotina. Osim u Hrvatskoj, CROSCO u ovom trenutku radi i na bušotinama u Albaniji, Egiptu i Ukrajini, a iza tvrtke su desetine odrađenih poslova na kopnu i na moru u svim dijelovima svijeta. No gotovo potpuno zaustavljanje poslova na istraživanjima i proizvodnji nafte i plina u Hrvatskoj i svijetu, uzrokovano pandemijom koronavirusa, ostavilo je posljedice i na ove dvije kompanije.

U Ini pak oštro demantiraju namjeru zatvaranja CROSCO-a i STSI-a. U odgovoru na Nacionalovo pitanje ima li istine u glasini da se Ina namjerava odreći dviju spomenutih tvrtki stoji: “Ina u potpunosti negira navode o zatvaranju članica Ina Grupe – društva CROSCO i STSI. Također, Ina odbacuje tvrdnje o zanemarivanju istraživanja i proizvodnje nafte i plina koje je jedna od temeljnih djelatnosti kompanije i u koju je u posljednjih pet godina uloženo više od 3,5 milijardi kuna. Istraživanje i proizvodnja nafte i plina ostaje temeljna djelatnost Ine i nadalje, a CROSCO i STSI ključne servisne kompanije unutar Ina Grupe.”

NO POTOM IZNOSE NIZ POTEŠKOĆA u poslovanju s kojima se, slično kao i sve naftne kompanije u svijetu, suočavaju uslijed pandemije koronavirusa, a iz odgovora je jasno da Uprava Ine intenzivno razmišlja o racionalizaciji poslovanja CROSCO-a i STSI-a koji su krizom posebno pogođeni zbog potpunog izostanka ulaganja u istraživanje i razvoj novih bušotina. Iz Inina Odjela za korporativne komunikacije objašnjavaju: “Ina je znatno pogođena krizom koja se ogleda u padu cijena nafte i plina na svjetskim tržištima te istovremenom padu potražnje za derivatima koja je u vrijeme zastoja uzrokovanog pandemijom koronavirusa bila i do 50 posto. Kompanija je zbog toga morala poduzeti brojne operativne i financijske mjere usmjerene na stabilizaciju poslovanja, a o čemu je obavijestila financijsku i opću javnost. Ova je kriza globalnog karaktera i pogodila je sve naftne i plinske kompanije koje su uvelike reagirale na isti način, odnosno troškove i ulaganja prilagodile su situaciji na tržištu. To se posebice odrazilo na servisne kompanije jer zbog niske cijene nafte i plina ne ugovaraju se novi poslovi, obujam održavanja je sveden na nužni minimum te dolazi do znatnih problema s naplatom potraživanja.”

NEIZVJESNA SUDBINA CROSCO-a i STSI-a tek je nastavak upornog rastakanja središta naftnog poslovanja Ine. Zbog sustavno loše politike MOL-a u zadnjih 10 godina iz Ine je otišlo više od 5000 radnika

Podsjećaju da je ista situacija zadesila i servisne kompanije CROSCO i STSI koje su prisiljene zaduživati se kako bi pokrile troškove poslovanja, a u isto vrijeme nemaju prihoda ili je on zbog zaustavljanja istražnih i eksploatacijskih radova na bušotinama u zemlji vrlo nizak: “Cilj spomenutih operativnih i financijskih mjera je stvaranje preduvjeta za održivo poslovanje u krizi te očuvanje najvećeg mogućeg broja radnih mjesta. Mjere uključuju i restrukturiranje u društvima CROSCO i STSI tako da se poslovanje primarno usmjeri na servisne potrebe Ine i MOL Grupe u Hrvatskoj i regiji te prilagodbu organizacijske strukture situaciji na tržištu.”

Iz Ine su naveli kako očekuju da će “restrukturiranje maksimalno obuhvatiti nešto više od 15 posto radnika zaposlenih u društvima CROSCO i STSI“, što je, prema njihovom izračunu, oko tri posto od ukupnog broja radnika zaposlenih unutar Ina Grupe. Također tvrde da su radnici obje kompanije već upoznati s namjerama Uprave te da se u ovom trenutku provodi postupak zakonskog savjetovanja sa socijalnim partnerima.

U INI PODSJEĆAJU I DA SE PROIZVODNJA NAFTE I PLINA na Ininim poljima tijekom pandemijske krize odvijala nesmetano i bez prekida te kategorički tvrde da, bez obzira na najavljenu “prilagodbu poslovnih planova krizi”, ne namjeravaju odustati od rada i ulaganja na svim domaćim i inozemnim koncesijama, pa tako i na novim istražnim prostorima koje je kompanija dobila u Hrvatskoj. Neslužbeni izvor iz naftnih krugova Nacionalu je potvrdio kako je doista točno da se naftna industrija u cijelom svijetu nalazi u iznimno osjetljivim i izazovnim vremenima drastičnog pada potražnje za naftom, a posljedično i pada ulaganja u istraživanja i nove eksploatacijske bušotine, što neminovno vodi ka oštroj racionalizaciji troškova poslovanja, pa i zatvaranja brojnih bušotina. Prvi na udaru takvog procesa racionalizacije, nakon naftnih kompanija, upravo su prateći servisi i usluge bušenja i održavanja bušaćih postrojenja, a to su djelatnosti koje pokrivaju STSI i CROSCO. Jedan od iskusnih naftnih stručnjaka koji dobro poznaje dinamiku poslovanja naftne industrije u nas, ali i u svijetu kaže:

“Treba biti iskren, ovo su teška vremena koja traže bolne rezove. Cijene nafte su drastično pale na razine koje ne motiviraju kompanije da ulažu u istraživanje i eksploataciju novih bušotina, dugoročne prognoze ne najavljuju cijene mnogo veće od sadašnjih 40-ak dolara po barelu, potrošnja je jako pala i u budućnosti je vrlo neizvjesno kako će se kretati. CROSCO i STSI naprosto nemaju posla.”

Sličan je odgovor, u kojem se demantiraju glasine o gašenju STSI-a i CROSCO-a, stigao i iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića. Uz napomenu kako Vlada, svjesna činjenice da je svjetska ekonomska kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa posebno teško pogodila upravo naftnu industriju, podržava napore svih kompanija koje provode mjere radi opstanka poslovanja uz istovremeno očuvanje radnih mjesta. Dalje pak navode:

“Istraživanje i proizvodnja su temeljne djelatnosti Ine i svih tvrtki u njezinom sastavu. U tom kontekstu Vlada, kao suvlasnik kompanije i regulator tržišta, kroz svoja nadležna tijela redovito prati poslovanje Ine i izvršavanje svih obveza iz dozvola i ugovora o istraživanju i proizvodnji ugljikovodika.”

Pritom podsjećaju da je nakon dugogodišnje stagnacije prije nekoliko godina pokrenut novi val istraživanja ugljikovodika na kopnu ukupne vrijednosti od oko 115 milijuna eura te da su dodijeljene dozvole za šest novih istražnih prostora u kontinentalnom dijelu Hrvatske. I Ina je jedan od ovlaštenika novih dozvola na tri istražna prostora, podsjećaju u Ćorićevu ministarstvu i dodaju kako je, s obzirom na trajanje koncesije (predviđeno istražno razdoblje od pet godina te faza proizvodnje od 25 godina), posve jasno da će ulaganje u domaće istraživanje podrazumijevati i očuvanje servisnih kompanija poput STSI-a i CROSCO-a koji su neizostavni dio ovih projekata. Upravo revitalizacija domaćeg istraživanja i održavanje postojeće proizvodnje ključni su i u osiguravanju daljnjeg poslovanja servisnih kompanija, što je i poslovna politika Ine.

“PRIMJERICE, CROSCO NAFTNI SERVISI kao domaća servisna kompanija ključni je izvođač radova na istražnim poljima koja su tijekom 2019. dodijeljena Ini, ali i na istražnim poljima koja su dodijeljena tvrtki Vermilion Zagreb Exploration, tvrtki kćeri kanadske tvrtke Vermilion Energy. Na nekima od tih polja u posljednje vrijeme potvrđena su i prva komercijalna nalazišta plina, prva nakon 20 godina u Hrvatskoj”, podsjećaju iz Ministarstva te napominju da je Vlada nedavno pokrenula i ciklus istraživanja geotermalnog potencijala. Pritom se, kažu, koristi gotovo identična tehnologija i znanje kao i kod ugljikovodika, pa vjeruju da će i budući investitori u geotermalne projekte imati potrebu za korištenjem usluga servisnih kompanija s dugogodišnjim bogatim iskustvom u Hrvatskoj kakve su STSI i CROSCO.

No informacije koje stižu iz redova spomenutih inozemnih investitora govore kako te kompanije ne računaju nužno na STSI i CROSCO u svojim istraživanjima te da su neke od njih već osigurale tehničku podršku iz drugih izvora. Primjerice, koncesiju na jednom istražnom polju u Slavoniji prošle je godine dobila američka naftna kompanija Aspect Holdings LLC i njezina podružnica Aspect Croatia koja je već najavila da će za istražna bušenja koristiti vlastita postrojenja koja se već nalaze u susjednoj Mađarskoj, u kojoj ova kompanija također provodi istražne radove. General Ivan Čermak, čija je tvrtka Crodux Derivati Dva također dobila koncesiju za istraživanje na polju uz rijeku Savu, već je najavio kako se spremaju bušaće postrojenje za početak uzeti u najam, no da im je dugoročni cilj imati vlastita postrojenja za istražne radove.Kada je riječ o natječajima za dobivanje poslova pružanja tehničke podrške istraživanjima nafte i plina koje raspisuju inozemne kompanije ključni parametar za dobivanje posla, uz tehničku pripremljenost, jest i ponuđena cijena, pa CROSCO i STSI nemaju garanciju da će na svakom od tih natječaja pobijediti. Jedini poslovi koji bi CROSCO mogli izvući iz nevolje posvemašnjeg nedostatka poslova jesu najavljena istraživanja novih geotermalnih izvora u kontinentalnom dijelu Hrvatske, za koje je Agencija za ugljikovodike upravo prošloga tjedna raspisala natječaje za dodjelu koncesija.

NO PESIMISTIČNA SUDBINA CROSCO-a i STSI-a tek je nastavak upornog rastakanja središta naftnog poslovanja Ine. Nacional je još u listopadu 2016. upozoravao da je tadašnja prodaja Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu, u kojoj je sve donedavno bila smještena većina djelatnika Naftaplina, odnosno njegovog Segmenta istraživanja i proizvodnje nafte i plina uz koje su usko povezani i CROSCO a dobrim dijelom i STSI, tek simboličan početak višegodišnjeg slijeda događaja koji se odvija pod budnim okom mađarskog MOL-a. Upozoravali smo tada da sudbina zgrade u Šubićevoj koja je u međuvremenu prodana, i nije toliko važna koliko je važna činjenica da je sustavnom lošom politikom MOL-a i neulaganjima u segment istraživanja nafte i plina vrijednost kompanije srozana na niske grane. Godine koje su uslijedile, a u kojima je stotine naftnih inženjera, geologa i bušača dobilo otkaze, otpušteno uz otpremnine ili je pod prisilom napustilo kompaniju, pokazale su da su ta upozorenja bila opravdana jer je stručni kadar koji je činio temelj Inina poslovanja u proteklih nekoliko godina doslovno rastjeran. Otpuštanja su nastavljena i nakon toga, a u posljednjih 10-ak godina, prema neslužbenim procjenama, iz Ine je što zbog otkaza, što svojom voljom i pod pritiscima nadređenih otišlo više od 5000 radnika. Najava razvoja događaja u STSI-u i CROSCO-u tek će rijetke poznavatelje situacije u Ini iznenaditi i začuditi.