Više od dvije trećine odluka koje se tiču hrvatskih građana usvajaju se u Europskom parlamentu, a ne u Hrvatskom saboru i zato bi odaziv na europske izbore u svibnju trebao biti veći, naročito među mladima, rekla je u razgovoru za Hinu eurozastupnica Biljana Borzan.

Borzan smatra kako je moguće potaknuti veći izlazak mladih na europske izbore u svibnju ako ih se motivira temama o njihovoj budućnosti, a manje govori o prošlosti.

“Vjerujem da su mladi zasićeni temama koje se vrte u domaćoj politici, a to su uglavnom vraćanja na prošlost. Oni nemaju osjećaj da se nešto što je vezano za njihov život i njihovu budućnost uopće rješava”, istaknula je Borzan (S&D).

Na posljednjim europskim izborima 2014. godine tek je 13 posto mladih u dobi od 18 do 24 godine ispunilo glasački listić.

Njih se privući može, smatra socijaldemokratkinja, temama koje su im bliže i više ih se tiču, poput digitalnog tržišta, online kupovine, dostave paketa i općenito internetske tehnologije.

Iako se očekuje porast euroskeptičnih stranaka u EP-u, Borzan smatra da euroskepticizam nije u značajnom porastu.

“I dalje ćemo u EP-u imati većinu eurofila, a manji dio euroskeptika. Dio koji u EP-u pripada euroskepticima bi nakon izbora mogao biti veći, ali gledajući analize euroskepticizam ne raste. Čini se da je Europa zbila redove nakon što se počelo otkrivati kakve će promjene dostići britanske građane nakon brexita.”

Ipak, Borzan dodaje da bi u predizbornoj kampanji mogla porasti histerija oko migrantskih pitanja.

“Mislim da bi moglo doći do stvaranje lažne dileme. Međutim, Hrvatska nije zanimljiva migrantima zbog loše gospodarske situacije, velike korupcije i nepravde u zemlji. No, mi smo prva zemlja na udaru, odnosno imamo vanjsku granicu dugu preko tisuću kilometara i tu bi se mogla stvarati ta histerija”, smatra Borzan.

S&D u novom sazivu EP-a

Unatoč tome što socijaldemokrati gube podršku u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj gdje su nekoć bili jaki, Borzan napominje da je u manjim zemljama, poput Malte, socijaldemokracija jaka. Ipak, smatra da to nije dovoljno.

Cilj SDP-a u Hrvatskoj jest ostvariti jednaki broj mandata kao i na prošlim izborima, ali ovaj put bez koalicijskih partnera.

“Postavili smo konzervativni cilj. Prikupiti oko 203 tisuće glasova, što su tri zastupnika u Europskom parlamentu”, rekla je Borzan.

Aktualna europarlamentarka na listi je 12 SDP-ovih kandidata za europske svibanjske izbore. Konačnu odluku o listi sa šest žena i šest muškaraca, na kojoj šef stranke Davor Bernardić zasad odbija biti, donijet će Glavni odbor stranke na proljeće.

Rad Biljane Borzan u aktualnom sazivu EP-a odnosio se ponajprije na prava žena, kvalitetu i sigurnost hrane, ugradnju dizala, dok će se u potencijalnom novom mandatu baviti bijelom tehnikom i njezinim radnim vijekom na što često dobiva pritužbe građana.

Nasilje nad ženama

Odbor za ravnopravnost spolova Europskog parlamenta usvojio je rezoluciju o pravima žena na zapadnom Balkanu, kojom se poziva na bolju zaštitu ženu od nasilja i veću uključenost u političke odluke.

Borzan je rezoluciju izradila u suradnji s nevladinim udrugama koje se bave zaštitom prava žena. Svaka zemlja se zasebno promatrala, što je bila glavna točka prijepora s pučanima, uz pitanja vezana uz pobačaj i LGBTQ zajednice. No, najveći dio rezolucije posvećen je nasilju nad ženama.

“Crna Gora je u velikom dijelu već prilagođena zakonima Europske unije i daleko je odmakla što se tiče protiv nasilja nad ženama. U Kosovu je tek 14 posto žena prisutno u nacionalnom parlamentu, dok 70 posto žena doživljava nasilje. Prema tome, ne možemo sve zemlje stavljati u isti koš”; dodaje Borzan.

Podsjeća da zemlje zapadnog Balkana nije moguće obvezati rezolucijom, ali je ona potrebna kako bi zemlje znale u čemu se trebaju poboljšati i na koji način će moći ispuniti ciljeve za pristupanje Europskoj uniji.

Različita kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu EU

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača usvojio je izmjenu tzv. crne liste Direktive o nepoštenim poslovnim praksama i eksplicitno zabranio dvostruku kvalitetu proizvoda.

U Direktivi je propisano da će se proizvođači koji plasiraju dvostruku kvalitetu proizvoda kažnjavati s do četiri posto njihovog godišnjeg prometa. Borzan se nada da će se u europsko istraživanje uvrstiti i oni proizvodi čiji su se proizvođači obvezali da će promijeniti poslovnu praksu i prije izmjene zakona.

“To je HIPP koji je za Hrvatsku proizvodio kašice s manje omega 3 masnih kiselina važnih za razvoj djeteta u odnosu na one u Njemačkoj. Potom Balzen, poznati proizvođač koji je svoj keks s maslacem na istočnom tržištu prodavao bez maslaca”, istaknula je Borzan.

Tisuće zgrada u HR bez dizala

Ministrica za regionalni razvoj i EU fondove Gabrijela Žalac najavila je pilot projekt ugradnje dizala, što Borzan pozdravlja, ali smatra da nema tog kriterija po kojem bi stotinjak zgrada imalo prednost nad tisuće drugih.

“Možda je bolje ne ići u to, već pričekati hoće li Europska komisija omogućiti izmjenu Operativnog programa, što će biti moguće ako vide da smo se koliko-toliko popravili u povlačenju sredstava iz EU fondova”, rekla je Borzan.

U Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatske pošte, bez dizala oko 17 tisuća zgrada. Njihovom ugradnjom u prvom redu bi se pomoglo osobama s invaliditetom, starijima i slabo pokretnim osobama te obiteljima s malom djecom.

EMA

Osvrnula se i na Europsku agenciju za lijekove (EMA) čije se sjedište iz Londona nakon brexita seli u Amsterdam. Zagreb je bio jedan od kandidata za novo sjedište, ali se odlučio povući u zadnji trenutak navodeći kao razlog nejednake kriterije za sve članice Europske unije.

“EU nastoji kroz ravnomjeran razvoj raspršiti agencije po cijeloj Uniji da se ne koncentriraju samo u dijelu zemalja i tu su bile naše šanse. Smatrala sam da ako i izgubimo, ali se dobro predstavimo, da će to biti naša šansa za neku drugu agenciju, prikladniju za Hrvatsku. Primjerice, pričalo se i o europskoj turističkoj agenciji”, istaknula je Borzan koja je imenovana predstavnicom Europskog parlamenta za odnose s EMA-om.

Borzan je dodala da su svi kriteriji bili strogo propisani, ali je Hrvatska odustajanjem izgubila priliku istaknuti svoje prednosti.