“Da mi sin ne pomaže, ja bih s mojom penzijom platila režije, kupila nešto sitno u apoteci, malo brašna i jaja” , kazala je za DW Lea Dumančić, umirovljenica iz Pule čija mjesečna mirovina iznosi svega 240 eura.

“Ako si u invalidskoj mirovini i neka komisija ti je to odobrila, bilo bi u redu da primamo i invalidninu”, navodi. Ako smo, veli, ušli u Europsku uniju i imamo cijene veće nego u Uniji, “neka se izjednače plaće i penzije”.

“Ubija me što bih zbog svog zdravstvenog stanja u apoteci svaki mjesec trebala na vitamine i minerale potrošiti 500 kuna. Otkud mi taj novac?”, pita.

Nakon četiri desetljeća rada u jednom bolničkom laboratoriju u Hrvatskoj gospođa Štefica otišla je u mirovinu koja iznosi 440 eura. Nakon plaćanja režija za svaki joj dan ostaje jedva 10 eura ‘za život’. “Ne sjećam se kad sam zadnji put kupila biftek”, otkrila je.

To su dva primjera kako danas u Hrvatskoj živi velik broj umirovljenika. Iako je svako povećanje ionako malih penzija, pa i spomenutih 8,42 posto, koje se primjenjuje od rujna, dobrodošlo, u političkoj platformi Umirovljenici zajedno nisu zadovoljni.

“S obzirom na prijašnje nepravde kojima su najviše oštećeni oni s malim mirovinama, smatrali smo da ovo usklađenje treba biti za sve u istom nominalnom iznosu, a ne u istom postotku. Ako je svima kruh s jednog poskupio na dva eura, onda je pošteno pomaganje svima samo na način da su svi dobili po jedan euro, a ne isti postotak jer će oni s mirovinama od 1.500 eura dobiti nominalno tri puta više od onoga s mirovinom od 500 eura, a u oba slučaja je ‘kruh’ poskupio za isti iznos”, objašnjava Milivoj Špika, koordinator za medije platforme Umirovljenici zajedno.

Omjer umirovljenika i zaposlenih u Hrvatskoj je praktički izjednačen: na 1,2 milijuna umirovljenika je 1,6 milijuna zaposlenih, dakle jedan prema 1,3. Velika većina njih već sada živi vrlo loše. Špika upozorava da više od dvije trećine, odnosno 800.000 umirovljenika, prima mirovinu koja je praktično ispod linije siromaštva.

Lučo Pavletić, predsjednik pulskog Sindikata umirovljenika, za DW kaže da se udio mirovine u prosječnoj plaći konstantno smanjivao i danas iznosi spomenutih 35 do 36 posto. “To je u Europskoj uniji na samome dnu, a sve ovo drugo je friziranje, uljepšavanje, skretanje. Povećali smo ovo, dali ono, dali dodatak, 13. ili 14. ili 15. mirovinu… Sve je to irelevantno ako i dalje mirovina bude na 35-36 posto prosječne plaće”, zaključuje Lučo Pavletić.