KREŠIMIR PINTARIĆ, OSNIVAČ I GLAVNI UREDNIK PORTALA BESPLATNE ELEKTRONIČKE KNJIGE KOJI JE PREMAŠIO BROJKU OD DVA MILIJUNA ČITATELJA

Portal Besplatne elektroničke knjige premašio je brojku od dva milijuna čitatelja. Osnivač i glavni urednik Krešimir Pintarić za Nacional je govorio o važnosti tog projekta i njegovoj budućnosti.

NACIONAL: Koliko je značajna brojka od dva milijuna čitatelja?

Mislim da je ta brojka važna jedino u smislu PR-a. Mediji će nerado prenijeti vijest koja započinje riječima „Projekt BEK zabilježio je prošlog mjeseca 1.658.097 čitatelja svojih besplatnih izdanja“. Osim toga, važno nam je i to što nam je za drugi milijun čitatelja trebalo „samo“ četiri godine i sedam mjeseci, za razliku od prvog milijuna koji je dosegnut nakon 14 godina i sedam mjeseci. To je potvrda da se projekt dobro razvija – kontinuiran rast čitateljske publike, kao i kontinuirano ubrzanje rasta te iste publike.

NACIONAL: Pokrenuli ste stranicu prije 19 godina, koliko je naslova dosad objavljeno i o kakvim je naslovima riječ?

U dosadašnjih 19 godina djelovanja projekta BEK objavljeno je 250 besplatnih naslova. Od tih 250 naslova, čak njih 115 (46 posto) potpisuju suvremene hrvatske pjesnikinje i pjesnici. Za usporedbu, jedina hrvatska nezavisna platforma za prodaju elektroničkih knjiga – eknjiga.hr – iako obuhvaća ponudu svih hrvatskih komercijalnih nakladnika koji nemaju vlastitu platformu za prodaju, nudi svega 89 pjesničkih naslova, uključujući i inozemne autore i hrvatske lektirne klasike. Dakako, nije riječ samo o kvantiteti: tako, primjerice, svi hrvatski nakladnici na platformi eknjiga.hr nude čitateljima poezije samo dva naslova dvoje dobitnika Goranova vijenca i jedan naslov autora nagrađenog Goranom za mlade pjesnike, dok projekt BEK čitateljima nudi čak 18 naslova šestero dobitnika Goranova vijenca, najvažnije nacionalne nagrade za cjelokupni pjesnički opus, te 23 naslova 15 dobitnika Gorana za mlade pjesnike, najvažnije nacionalne nagrade za mlade pjesnike. Od proznih naslova dosad je objavljen 91 (35 posto), a ukupno su čitani 671.049 puta odnosno 34 posto. Preostalih 697.462 čitatelja (34 posto) odabralo je esejističke, dramske, teorijske i publicističke naslove, kojih je ukupno 44 (18 posto). Čak 52 naslova zabilježila su više od deset tisuća čitatelja, dok je jedan premašio i sto tisuća čitatelja – „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog s nevjerojatna 125.003 čitatelja.

NACIONAL: Gdje su najveći izazovi, prema vašemu mišljenju?

Financiranje projekta je najveći izazov, s obzirom na to da je autorica i autora zainteresiranih za objavljivanje uvijek više nego što mi kroz postojeće natječaje možemo financijski pokriti. Naš prosječni godišnji proračun iznosi oko 90 tisuća kuna, čime se pokrivaju, između ostalog, troškovi objavljivanja oko 25 novih naslova u četiri najraširenija formata za e-knjige, omogućujući online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim postojećim računalnim uređajima, neovisno o dijagonali zaslona na kojem se e-knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima. Što se tiče publike, također ne možemo biti nezadovoljni: tijekom 2019. u prosjeku je preuzimano više od 200 e-knjiga dnevno, s više od 300 čitatelja online verzija e-knjiga, a sve to pokriveno je dnevnim budžetom od oko 250 kuna – drugim riječima, troškovi iznose manje od pola kune po čitatelju – ekonomičnost kojom se, uvjeren sam, može malo tko pohvaliti, bilo iz neprofitnog, bilo iz komercijalnog sektora.

NACIONAL: Jesu li hrvatski građani zainteresirani za elektroničke knjige, pratite li naslovima njihove želje ili sami namećete trendove, da tako kažem? Kako prosuđujete što ćete objaviti?

Nema tu posebnih trendova jer imamo stabilnu i dobro definiranu uredničku politiku. Naime, projekt BEK već 19 godina distribuira probrane naslove suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući čitateljima legalan i besplatan pristup književnim djelima zaštićenim autorskim pravima te, istodobno, naknadu autoricama i autorima za čitateljski pristup njihovim književnim djelima. Temelji su uredničke politike DPKM-a generacijska i poetička inkluzivnost, budući da je projekt BEK jedini takve vrste u Hrvatskoj pa bi bilo kakvo ograničenje po tim kriterijima ujedno značilo i diskriminaciju. Nadalje, urednička politika DPKM-a temelji se na nekomercijalnosti – naglasak se stavlja na tradicionalno nekomercijalne književne rodove i vrste, dakle one teže dostupne kroz postojeći komercijalni nakladničko-knjižarski lanac. Stoga su čak 173 od 212 (82 %) objavljenih naslova hrvatske književnosti nekomercijalnog predznaka. Osim toga, urednička politika DPKM-a naglasak stavlja i na djela kojima je institucionalno potvrđena književna kvaliteta, tako da je većina od 212 naslova nagrađena jednom ili više lokalnih, nacionalnih, regionalnih ili međunarodnih književnih nagrada ili su autorice i autori koji ih potpisuju dobitnici jedne ili više lokalnih, nacionalnih, regionalnih ili međunarodnih književnih nagrada. I za kraj je važno istaknuti da urednička politika DPKM-a naglasak stavlja i na ona ostvarenja koja su bila najviše zakinuta na čitateljskoj recepciji, dakle na naslovima koji su nedostupni ili teško dostupni.

Osim tih temelja uredničke politike, presudni utjecaj na izdavačke programe imaju i neka ograničenja na koja DPKM ima ograničen ili nikakav utjecaj: osim onih očiglednih, a to su nezainteresiranost pojedinih autorica i autora za takav oblik distribucije svojih književnih djela, kao i relativno skromne autorske naknade uvjetovane manjkavom financijskom potporom za tu vrstu distribucije književnih djela – ta manjkavost zasigurno je jedan od glavnih razloga što je projekt BEK jedini funkcionalni primjer sustavne i kontinuirane nekomercijalne distribucije književnih djela u Hrvatskoj. A tu je i manje očigledno ograničenje koje također proizlazi iz sustava financiranja javnih potreba u kulturi: jedinice lokalne samouprave zainteresirane su za objavljivanje književnih djela autorica i autora koji u tim jedinicama žive i rade. Konkretno to znači da je financiranje projekta BEK od Grada Rijeke i Grada Zagreba većim dijelom ograničeno na autorice i autore iz navedenih gradova, dok se iz državnog proračuna, odnosno kroz natječaj za javne potrebe u kulturi Ministarstva kulture RH, financira objavljivanje autorica i autora s cijelog područja Hrvatske, opet uključujući i gradove Rijeku i Zagreb.

NACIONAL: Kakve su brojke u Europi i svijetu, gdje je Hrvatska kad je čitanje elektroničkih knjiga u pitanju? Tko čita te knjige u Hrvatskoj? Imate li ideju o kakvom je profilu ljudi riječ?

Mi jednostavno nemamo dovoljno financijskih sredstava da bismo provodili vlastita istraživanja, iako bismo to jako voljeli promijeniti. A dok ne budemo imali vlastite podatke, oslanjamo se na one koji su dostupni u godišnjim Istraživanjima tržišta knjiga u RH – e-knjige najviše čitaju mlađe osobe (15-24 godine), najviše čitatelja je iz Zagreba, a te osobe su ujedno višeg obrazovanja.

NACIONAL: Na što ste najponosniji kad je ovaj projekt u pitanju i kakvi su planovi? Hoćete li svečano obilježiti 20 godina rada?

Pa sve dosad spomenuto mislim da vrijedi ponosa – da je bilo sluha i političke volje da se ovakvi projekti izdašnije financiraju, uvjeren sam da projekt BEK ne bi bio jedini takav projekt, nego bi ih bilo desetak, ako ne i više, da bismo umjesto dvjestotinjak naslova suvremene hrvatske književne produkcije imali dostupne barem dvije tisuće – što znači da bismo imali jedan sasvim relevantan disperzirani digitalni repozitorij, koji bi bilo lako ujediniti kroz zajedničku tražilicu, kazalo, stranicu na Facebooku, newsletter. Budući da je svake godine borba kako održati, ali i unaprijediti projekt u postojećim uvjetima, a tu prvenstveno mislim na sustav financiranja, ne pravimo velike planove za obljetnicu. Kako su to govorili naši stari – obilježit ćemo je radno: novim naslovima, promotivnim akcijama, a nadamo se da će kao rezultat tog rada godina opet biti obilježena novim rekordima posjećenosti mrežnih stranica i čitanosti naših besplatnih naslova.