Nacional je neposredno uoči Uskrsa dobio na uvid sadržaj čak četiri nove kaznene prijave upućene protiv osoba vrlo bliskih predsjedniku Kluba zastupnika HDZ-a Branku Bačiću i predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću, koje se smatra vrlo utjecajnima u rodnom Blatu na Korčuli, u kojem ih mnogi proglašavaju neformalnim „gazdama“.

Radi se o prijavama koje su upućene kao najnovija faza dugogodišnje lokalne građanske aktivnosti nekolicine hrabrih pojedinaca koji smatraju da su osobe izuzetno bliske Bačiću i Šeparoviću nizom iznimno dvojbenih radnji, po svemu sudeći, za više milijuna kuna teško oštetile jednu lokalnu udrugu s višedesetljetnom tradicijom – Autoklub Blato.

Te su kaznene prijave podnesene početkom tekuće godine, očito kao reakcija i pokušaj novog argumentiranog pritiska na sve izraženiji proces koji oporba i dio javnosti naziva HDZ-ovim porobljavanjem institucija. Konkretno, radi se o privatnim tužbama koje su uslijedile nakon što je Državno odvjetništvo prije pet godina pismeno upozoreno na njihove rabote, ali je potom nekoliko godina kasnije odbacilo kaznenu prijavu u tom slučaju, za razliku od jednog predmeta u drugom dijelu Hrvatske, u Karlovcu, gdje su za jednake manevre glavni akteri bili kazneno prijavljeni. DORH je pritom samo jedna od institucija koje su tu postupale u najmanju ruku neobično i pritom su ostavljale dojam da idu na ruku osobama s političkom zaštitom na visokom nivou.

Nastavak višedesetljetnog lokalnog sukoba oko te stanice donekle podsjeća na priču o tvrtki Blato 1902, o kojoj je Nacional ekstenzivno pisao u lipnju 2022.: ta poljoprivredna zadruga je također izdvojena iz Blata d.d. i potom privatizirana, nakon čega je opstala do danas s godišnjim prihodom koji se kreće u rasponu od 30 do 40 milijuna kuna, a u njoj su obitelji Bačić i Šeparović među najvećim dioničarima i nesumnjivo ostvaruju ogroman utjecaj. Svojedobno ju je vodio Bačić i od 1993. do 1997. bio je član Upravnog odbora, a od 1997. do 2005. predsjednik Nadzornog odbora.

Ustavni sud pod predsjedanjem Miroslava Šeparovića profilirao se kao vjerojatno ključna institucija za vođenje kompletne nacionalne politike: od konkretnih sudskih predmeta u čiji meritum sve češće ulazi i kroz formu ocjene ustavnosti, ponaša se kao sud najvišeg, nepostojećeg trećeg stupnja. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL, Nacional

Najprije je funkcionirala kao poljoprivredna zadruga s dugom tradicijom, a nakon pretvorbe vlasništvo su stekli njeni zaposlenici i kooperanti. No najveći broj dionica u ljeto 2022. bio je koncentriran u rukama triju osoba: Bačiću bliskog Ivana Milata koji je s 11,32 posto vlasništva i predsjednik Nadzornog odbora, potom Bačićeve supruge Željke Bačić (11,23 posto) te Šeparovićeve supruge Marine (10,41 posto), s koje je vlasništvo prije nekoliko godina preneseno na sina Krešimira Šeparovića. Ivan Milat, Marica Bačić i Krešimir Šeparović članovi su peteročlanog Nadzornog odbora. Slično se dogodilo sa stanicom za tehnički pregled: ona je u komunizmu oduzeta Autoklubu Blato, a u procesu privatizacije Blata d.d. pod nejasnim je okolnostima uključena u njegovu imovinu.

Opisana situacija iznova posebno intrigira u vrijeme neposredno uoči nadolazećih parlamentarnih izbora, jer ocrtava duboke i kompleksne veze dvojice od četvorice HDZ-ovih kumova, s njima su još kumski povezani i Vladimir Šeks i Božidar Kalmeta, koji i iz sjene i institucionalnim utjecajem godinama drmaju Hrvatskom.

Bačić i Šeparović s njima sudbonosno utječu na niz presudnih tema za hrvatsko društvo, od kadroviranja u institucijama, razvoja i ishoda sudskih afera pa sve do ideoloških pitanja. Posebno je aktualno to što se Ustavni sud prometnuo u žarište javnog interesa zbog uloge koju može imati na nadolazećim parlamentarnim izborima, naročito jer je Šeparović reagirajući na aktivnosti predsjednika Zorana Milanovića uoči izbora najavio da bi u slučaju njegova neustavnog djelovanja Ustavni sud te izbore mogao i poništiti.

Već i prije toga Ustavni sud pod predsjedanjem Miroslava Šeparovića posljednjih godina profilirao se kao vjerojatno ključna institucija za vođenje kompletne nacionalne politike: od konkretnih sudskih predmeta u čiji meritum ulazi sve češće i kroz formu ocjene ustavnosti de facto se ponaša kao sud najvišeg, nepostojećeg trećeg stupnja, pa do odlučivanja o različitim referendumskim inicijativama, zakonima koji izazivaju žestoke ideološke rasprave u društvu ili slučajeva s gotovo nesagledivim posljedicama za nacionalnu i energetsku sigurnost, poput predmeta Ina – MOL. Ustavni sud adresa je oko koje nastoje obigravati svi ključni akteri hrvatske visoke politike, svjesni da odluke tog tijela imaju i trenutačne i dugoročne posljedice na sve političke procese u zemlji, da kreiraju probleme i rješavaju ih, pa tako i njihove osobne karijere.

Tajnik udruge Autoklub Blato Ivan Milat za Nacional je rekao da su nove kaznene prijave odlučili podnijeti jer je prethodna kaznena prijava odbačena bez valjanog obrazloženja. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Četiri nove kaznene prijave protiv Šeparoviću i Bačiću bliskih ljudi na Korčuli također otkrivaju kako je isprepletenost njihovih zajedničkih interesa još dublja i kompleksnija, pa i financijski motivirana.

Spomenute četiri kaznene prijave u siječnju 2024. podnijela je udruga građana Autoklub Blato nakon, po njihovu dubokom uvjerenju, politički uvjetovanog višegodišnjeg ignoriranja državnih institucija – MUP-a, Porezne uprave, Ministarstva financija i DORH-a Dubrovačko-neretvanske županije.

Tajnik udruge Autoklub Blato Ivan Milat ovako je za Nacional objasnio zašto su se odlučili podnijeti nove četiri kaznene prijave: „Nove kaznene prijave u siječnju ove godine podnijeli smo jer nam je prethodna kaznena prijava koju smo podnijeli još 2019. u međuvremenu odbačena kao neutemeljena, ali bez objašnjenja zbog čega je neutemeljena. Nama je jasno da je na dubrovački DORH očito izvršen politički pritisak da prijavu odbaci“.

Milat navodi da je prva kaznena prijava podnesena temeljem Zakona o nezastarijevanju kaznenog djela iz perioda pretvorbe i privatizacije podnesena protiv Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) zbog osnovane sumnje da su izdavali rješenja o pravu na obavljanje poslova nadzora tehničke ispravnosti vozila suprotno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Zato tvrdi da je rješenje MUP-a iz 1998. temeljem kojeg danas posluje Stanica za tehnički pregled vozila (STP) u Blatu nezakonito. On tvrdi da je tvrtka Blato d.d. tijekom pretvorbe i privatizacije početkom 90-ih pokušala na nezakonit način oduzeti stanicu za tehnički pregled vozila koja je u vlasništvu Autokluba Blato te da su pritom koristili sve raspoložive alate kako bi to postigli.

Milat navodi da je nadzor tehničke ispravnosti vozila financijski vrlo unosan posao, ali da je MUP izdao nezakonito rješenje o obavljanju djelatnosti spomenute stanice, što dovodi u pitanje zakonitost njezina poslovanja.

Sporno je, objašnjava dalje Milat, da je tvrtka Blato d.d. u privatnim rukama, što znači da veliki udio novca koji uprihodi STP Blato odlazi u privatne ruke iako je djelatnost nadzora tehničke ispravnosti vozila javna.

Milat navodi da je nadzor tehničke ispravnosti vozila financijski vrlo unosan posao, ali da je MUP izdao nezakonito rješenje o obavljanju djelatnosti spomenute stanice, zato su podnesene nove prijave. FOTO: Nacional

Drugu je kaznenu prijavu Autoklub Blato podnio protiv Želimira Bosnića, HDZ-ova kadra koji je još 2006. odlukom vlade kojoj je tada na čelu bio Ivo Sanader imenovan vladinim povjerenikom za Dubrovačko-neretvansku županiju. U kaznenoj se prijavi, kako je objasnio Milat, navodi da je Bosnić kao vladin povjerenik te 2006. izmijenio Prostorni plan uređenja (PPU) Dubrovačko-neretvanske županije, temeljem kojega je 2007. izmijenjen i PPU Općine Blato, a u kojem je STP Blato nezakonito izbačeno iz građevinske zone i vraćeno u poljoprivredno zemljište.

„Taj su ‘manevar’ vlasnici tvrtke Blato d.d. poduzeli kako bi se osvetili Autoklubu Blato jer su 2005. presudom Visokog upravnog suda RH izgubili vlasništvo nad zgradom stanice za tehnički pregled, iako su djelatnost stanice zadržali. Kad nisu Autoklubu uspjeli oteti zgradu stanice, učinili su sve da nam otežaju normalno poslovanje. Tom nam je odlukom nanesena velika šteta jer iako je u međuvremenu zemljište vraćeno u građevinsku zonu, stupanj te zone nedovoljan je da se ishode potrebne dozvole za sanaciju zgrade koja je u derutnom stanju“, objasnio je Milat i dodao kako je upravo Želimir Bosnić kao član Nadzornog odbora tvrtke Blato d.d. početkom 90-ih bio umiješan u mutne poslove privatizacije nekadašnje poljoprivredne zadruge i njezin prelazak u ruke obitelji Šeparović i Bačić.

Treća kaznena prijava podnesena je protiv društva Stanica za tehnički pregled Blato d.o.o. koju je, kako tvrdi Milat, tvrtka Blato d.d. osnovala kako bi onemogućila Autoklub Blato da povrati djelatnost nadzora tehničke ispravnosti vozila koju je do tada obavljao. U novu je tvrtku STP Blato povučeno nezakonito dodijeljeno rješenje o pravu na obavljanje poslova nadzora tehničke ispravnosti vozila koje je MUP dodijelio 1998., a koje je osnova za spomenutu kaznenu prijavu protiv MUP-a.

„Kaznenu prijavu protiv STP-a Blato podnijeli smo zbog sumnje da tvrtka protuzakonito mijenja financijske izvještaje, tj. frizira brojke i podatke u izvještajima. Kad je Autoklub Blato pokušao doći do realnih podataka o poslovanju, kad smo od nadležnih djelatnika STP-a Blato, ali i Porezne uprave i Ministarstva financija tražili da nam se objasne pojedine stavke izvještaja, nismo dobili konkretan odgovor. Nitko od njih nije mogao objasniti gdje je nestalo 500.000 kuna iz financijskog izvještaja 2017. Pa kad ni Porezna uprava ni Ministarstvo financija ne žele ništa poduzeti da razjasne te malverzacije, onda će valjda DORH nešto poduzeti kako bi se spriječilo da STP Blato služi privatnim interesima, za protuzakonito izvlačenje novca iz tvrtke koja bi trebala obavljati javni interes“, objasnio je Milat.

Četvrtu kaznenu prijavu Autoklub Blato podnio je protiv djelatnice Ureda javne uprave u Korčuli Nede Cebalo jer, kako kaže Milat, osnovano sumnjaju da je ona naknadno izradila zapisnik izvanredne izborne sjednice Skupštine Autokluba Blato iz 2016. na kojoj je izabrano novo vodstvo.

“Upravni odjel ne želi prihvatiti izbornu sjednicu iz 2022. kojom je izabrano nekompromitirano vodstvo. Sjednicu iz 2016. su uredno zaprimili i izdali rješenje, no postoji sumnja da zapisnik sjednice nikada nije napravljen, a on je uvjet kod ishođenja rješenja Upravnog odjela. Kada smo u procesu ishođenja rješenja izborne sjednice 2023. postavili pitanje sumnje u ishođenje rješenja 2016. bez zapisnika, dobili smo ga od Nede Cebalo 2023. Sadržaj tog rješenja upućuje da je naknadno napravljen, što je i meritum naše kaznene prijave. Ovime želimo ukazati na to da su djelatnici Upravnog odjela u sprezi politike HDZ-a te kada treba ishoditi rješenja bez adekvatne dokumentacije to im se omogućuje, a naše rješenje kojim bi se krenulo u borbu protiv korupcije se odbacuje. Oni se pritom oslanjaju na uvjerenje da ni DORH ni policija ni Porezna uprava neće reagirati zbog utjecaja koji politički moćnici imaju. A djelatnici Autokluba Blato su im trn u oku jer se oni jedini bore protiv kriminala, pa nas zato nastoje uništiti“, kategoričan je Milat.

On posebno naglašava da punih 30 godina nikome osim djelatnicima Autokluba nije bilo u interesu razotkriti i spriječiti kriminal koji se događao 90-ih tijekom pretvorbe i privatizacije, u koji su upetljane političke strukture ne samo općine Blato, već ističe da krak te hobotnice seže u vrh političkog i pravosudnog sustava u državi.

On napominje da su sve dosadašnje kaznene prijave i žalbe koje je Autoklub podnosio unatrag nekoliko godina MUP-u, Uredu pučkog pravobranitelja, Poreznoj upravi i Ministarstvu financija, ali i dubrovačkom DORH-u svi uporno ignorirali.

O tomu ogorčeno kaže sljedeće: „Prije nekoliko godina smo poslali dopis MUP-u za zahtjevom da nam konkretno odgovore je li rješenje iz 1998. kojim je tvrtki STP Blato odobrena djelatnost nadzora tehničke ispravnosti vozila sukladan zakonu. Nisu nam konkretno odgovorili, samo su napisali da je ‘sada kasno za žalbe’. Vjerujem da taj odgovor sve govori“.

Autoklub Blato je u višegodišnjoj pravnoj borbi gotovo dva desetljeća dokazivao svoje vlasništvo nad nekretninom stanice koja je cijelo vrijeme radila u izdvojenoj tvrtki STP Blato d.o.o. i pod paskom stečajnog upravitelja, da bi ta tvrtka kasnije bila prodana Croatia osiguranju, odnosno njihovoj tvrtki Croatia tehnički pregledi d.o.o. Upitno je njeno poslovanje iz tog davnog perioda: Blato d.d. je uzimalo kredite koje nije moglo vraćati pa je stoga stanicu dodijelilo na upravljanje jednoj privatnoj osiguravajućoj tvrtki na period od deset godina. Krediti su se tako vraćali, no to svejedno nije bilo dovoljno da Blato d.d. ne završi u stečaju.

‘Nama je jasno da je na dubrovački DORH izvršen politički pritisak da prijavu odbaci. Znamo da je financijski interes motiv pokušaja da politička nomenklatura iza koje stoje Šeparović i Bačić zadrži kontrolu nad STP-om’

Milat je za Nacional izjavio da je Autoklub krenuo u bitku za zadržavanje stanice za tehnički pregled još u vrijeme kad je poslovanje stanice vodila tvrtka Euro Daus, članica Agram Grupe. O tomu je iznio i nove nepoznate detalje o vezama Miroslava Šeparovića s tom operacijom koje je opisao ovako:

„Kad je Autoklub Blato uspio vratiti stanicu za tehnički pregled, tražio je novog partnera i pala je odluka da se kao novi partner prihvati Croatia osiguranje. Te 2009., kada je bivše vodstvo udruge Autoklub Blato, koje su tada vodili predsjednik Emilio Šeparović i potpredsjednik Marko Milat, odlučilo da se stanica za tehnički pregled preda na upravljanje Croatia osiguranju na deset godina, članica Nadzornog odbora Croatia osiguranja bila je Ljerka Šeparović, supruga prvog čovjeka Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, a Hrvoje Vojković bio je direktor. Poznato da je, a to je izjavio i Emilio Šeparović, da je Croatia osiguranje u Blato došla upravo na inicijativu i zaslugom Miroslava Šeparovića. Croatia osiguranje je tad kupila tvrtku Stanica za tehnički pregled (STP) Blato, koja je posjedovala MUP-ovo rješenje za obavljanje javne djelatnosti nadzora tehničke ispravnosti vozila, no objekt STP-a je ostao u vlasništvu Autokluba Blato“.

Milat dodaje kako su, kad je CO preuzeo STP, u Autoklubu Blato vjerovali da će novi vlasnik biti drugačiji i da će mu vratiti stanicu za tehnički pregled, što su u pregovorima uoči potpisivanja ugovora predstavnici CO-a i obećavali. Ovako opisuje što se potom dogodilo: „No kad je ugovor potpisan bilo je očito da se nastavlja ista politika odvajanja STP-a od Autokluba Blato“.

Na pitanje na koji je način Branko Bačić, kum Miroslava Šeparovića, uključen u cijelu priču, Milat samo kratko odgovara: „Svima je u Blatu dobro poznato da se u mjestu, ali i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ništa ne događa što Branko Bačić nije odobrio“.

Na pitanje zbog čega onda kaznene prijave nisu podnesene i protiv Miroslava Šeparovića i Branka Bačića, odgovorio je ovako: „Mi za sada možemo teretiti samo bivše članove Uprave Autokluba Blato koji su direktno oštetiti udrugu jer za te prijave imamo dokaze. Ako u toku istrage Emilio Šeparović i Marko Milat istražiteljima otkriju po čijem su nalogu djelovali, mi možemo krenuti u podizanje kaznenih prijava i protiv nalogodavaca. Za sada možemo samo špekulirati tko stoji iza cijele ove priče. Ali znamo da je financijski interes isključivi motiv svih pokušaja da politička nomenklatura u mjestu iza koje stoje Šeparović i Bačić zadrži kontrolu nad STP-om Blato.’’

Sve to pokazuje koliko su dubinski isprepleteni privatni interesi dvojice protagonista nadolazećih parlamentarnih izbora. Ključan je problem u tome što bi Šeparović trebao djelovati potpuno neovisno od političkih interesa HDZ-a, koji se podudaraju s političkim interesima njegovih kumova.

Vrhunski je izazov hrvatskoj javnosti Šeparovićeva upozorenja, izrečena u ime Ustavnog suda zbog neustavnosti ponašanja političkih protivnika njegovih kumova, doživljavati kao neovisno pravosudno mišljenje.