Dužnosnici Federalnih rezervi najavljuju stanku u podizanju kamatnih stopa u SAD-u. Američka središnja banka zaustavila je povećanje kamatnih stopa, ostavljajući ih na 5% do 5,25%, nakon više od godinu dana njiovog uzastopnog povećanja.

Odluka koju je donio njihov Savezni odbor za otvoreno tržište (FOMC) označava promjenu u tome kako dužnosnici Feda gledaju na stanje inflacije, koja je u lipnju prošle godine dosegla 40-godišnji maksimum od 9,1% obzirom na skok troškova hrane i energije. Inflacija je u svibnju pala na 4%, što je najniže od travnja 2021.

Čak i uz ovu stanku, dužnosnici Feda sugeriraju da bi moglo doći do daljnjih povećanja kamatnih stopa ovisno o tome koliko se gospodarstvo približi cilju od 2% inflacije. Kamatne stope poskupljuju posuđivanje novca, osobito za hipoteke ili druge zajmove, poput plaćanja automobila i studentskih zajmova.

Fed je podigao kamatne stope 10 uzastopnih puta  od ožujka 2022., kada je kamatna stopa bila nula. Povećanja su varirala od 0,75% u ljeto i jesen, kada je inflacija bila najveća, do povećanja od 0,25% ovog proljeća. Trenutna stopa inflacije, 5% do 5,25%, najviša je od 2007. godine, prije financijske krize 2008. godine.

Dok je pokušavao ukrotiti inflaciju kroz kamatne stope, Fed je također promatrao tržište rada tražeći znakove usporavanja gospodarstva. Poslodavci su u siječnju otvorili 517.000 radnih mjesta, što je daleko nadmašilo očekivanja za taj mjesec, što je navelo dužnosnike Feda da tada kažu da još uvijek ima prostora za povećanje kamatnih stopa bez negativnih učinaka na tržište rada.

Najnoviji podaci iz svibnja pokazuju da je tržište rada još uvijek snažno, s 339.000 radnih mjesta dodanih prošlog mjeseca. No stopa nezaposlenosti polako se  povećavala, došavši sa 3,4% u travnju na 3,7% u svibnju.

Čak i uz signale da gospodarstvo podnosi više kamatne stope, dužnosnici Feda kažu da se puni učinci kamatnih stopa tek trebaju osjetiti.

Možda je najjasniji učinak bio kolaps banke Silicon Valley u ožujku što je bila najveća propast banke u SAD-u od 2008., što je dovelo do višetjedne bankarske krize. Menadžeri banke velik su dio ulaganja banke stavili u dugoročne državne obveznice, čija vrijednost pada kad kamatne stope rastu, piše Guardian.