Profesor povijesti i filozofije Đuro Vidmarović četiri je godine bio hrvatski veleposlanik u Ukrajini, od 1995. do 1999. U razgovoru za novi Nacional Vidmarović je pojasnio ukrajinsko-ruske odnose kroz povijest, kao i uzroke i tijek rata u Ukrajini.

Na pitanje kako vidi specifičan odnos Srbije i Mađarske prema ratu u Ukrajini, Vidmarović kaže da je potrebno razlikovati odnos tih dviju država. Ističe da mađarski premijer Viktor Orbán svoju ekonomiju želi zaštititi od kolapsa te pritom, dodaje, u političkom govoru ponekad nastupa netaktično i netransparentno.

“Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić vodi dvostruku politiku na bizantinski način: s Rusijom je u ljubavi zbog pravoslavlja, povijesti i vlastite Crkve, ali u isto vrijeme koketira sa Zapadom, poglavito s Njemačkom, i prima s te strane velike financijske injekcije”, rekao je Vidmarović Nacionalovoj novinarki Kristini Olujić Ježić te dodao da ni jedna ni druga politika nisu korisne za Europsku uniju.

Podsjetimo, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto prije nekoliko je dana izjavio da Mađari ni na koji način nisu krivi za izbijanje rata u Ukrajini pa ako Europska komisija namjerava uvesti embargo na rusku naftu ona mora garantirati da to neće pogoditi Mađare ni mađarsku energetsku sigurnost. “Kada bi se u ovom trenutku usvojio embargo na naftu, koji je dio prijedloga šestog paketa sankcija Europske komisije, Mađarska ne bi mogla dobiti sirovu naftu koja joj je potrebna da bi ekonomija funkcionirala”, poručio je.

Govoreći prije dva dana u parlamentu, mađarski premijer Orbán poručio je da neće sprječavati sankcije EU-a, sve dok, kaže, ‘ne prijeđu crvenu liniju mađarske ekonomske samoobrane i ne ugroze energetsku sigurnost zemlje’. Komentirajući rat u Ukrajini, Orbán je istaknuo da Europa nema sredstava za rješavanje sukoba, dok su ‘njezini čelnici uvjereni da bi se Rusija sankcijama mogla baciti na koljena’. “Ovo bi moglo funkcionirati na papiru”, rekao je, ali se ne može sjetiti nijednog embarga koji je uspješno okončan za njihove inicijatore.

S druge strane, srbijanski predsjednik Aleksadar Vučić u svom je posljednjem dramatičnom obraćanju ustvrdio: “Moramo razmišljati hoćemo li imati dovoljno benzina, ugljena i plina, hoćemo li moći preživjeti! Zima koja dolazi bit će najteža u povijesti u zadnjih 70 godina. Problem je što nitko nikoga ne želi čuti, osim svog navijačkog stava. Sigurno je da će biti nestašice hrane”, rekao je i dodao da energenata ima dovoljno. No, kako kaže, ‘zbog sumanute politike sa svih strana’ oni neće biti dostupni.

Požalio se i da Srbija snosi velike posljedice zbog toga što nije uvela sankcije Rusiji. “Trpimo ogromnu štetu, ali ne tražim zahvalnost ni od koga. Bilo bi lijepo da je veleposlanik Ruske Federacije bio malo više korektan kad je govorio o tome, ali ne radimo to zbog njih, nego zbog sebe jer znamo koliko su sankcije nepoštene. Živjeli bismo 10 puta bolje kad bismo uveli sankcije Rusiji, ali nećemo to učiniti”, rekao je Vučić.

Premijerka zemlje Ana Brnabić u utorak je, pak, istaknula da sve brojnije dojave o podmetnutim bombama predstavljaju pritiske iz inozemstva na Srbiju jer nije uvela sankcije Rusiji. “Jedina smo zemlja u Europi koja nije uvela sankcije Rusiji i pritisci su nevjerojatni iz dana u dan”, rekla je beogradskim medijima.

Cijeli razgovor s Đurom Vidmarovićem pročitajte u novom broju Nacionala