Inovator i poduzetnik Đuro Horvat osmislio je i na nekadašnjem divljem deponiju smeća u Donjem Kraljevcu kod Varaždina izgradio postrojenje za obradu otpada, a onda još 45 takvih strojeva u srednjoj i južnoj Europi te tako stvorio novi hrvatski izvozni proizvod – koji jedino još u Hrvatskoj nisu prepoznali – ali će ga zato predstaviti u Europskom parlamentu

Potpuna sanacija svih postojećih divljih deponija otpada u Hrvatskoj – a njih je više od 300 – i to u skladu s najvišim europskim ekološkim standardima, recikliranje oko polovice prikupljenog otpada, a preostali otpad upotrijebljen kao energija, zasebno odvojen biološki otpad pretvoren u kvalitetni kompost, prazna odlagališta otpada na koje se naprosto nema što odložiti, a uz sve to nova radna mjesta i novi izvori energije koje je omogućila domaća tehnologija značajno jeftinija i efikasnija od bilo koje uvozne… Ovako napisane rečenice doista zvuče kao znanstvena fantastika miljama udaljena od realnosti, posebno sjetimo li se kako u ovom trenutku izgleda velika većina deponija u Hrvatskoj. “No to uopće nije nerealno i takva tehnologija već postoji. Mi smo je razradili i proizveli”, tvrdi Nacionalov sugovornik Đuro Horvat, inovator i direktor tvrtke Tehnix koja će u siječnju iduće godine svoje MBO-T postrojenje za obradu otpada – vlastito tehnološko rješenje – predstaviti predstavnicima EU za okoliš i zastupnicima Europskog parlamenta i tako pokazati da postoji konkretno rješenje akutnog problema koji muči kako razvijene, tako i nerazvijene zemlje.

BAŠ KAO I OSTALE ČLANICE UNIJE, Hrvatska muku muči s problemom zbrinjavanja otpada, no za razliku od ostalih zemalja članica koje su već daleko odmakle u rješavanju tog problema, Hrvatska je tek na početku, a uz to je pritišću i rokovi.

Naime, ni više od mjesec dana nakon provedenih parlamentarnih izbora, Hrvatska još uvijek nema formiranu vladu, a direktna posljedica nepopunjenih fotelja na Markovu trgu, između ostaloga, jesu i nepotrebna odgađanja i usporavanja procesa ispunjavanja obveza koje je Hrvatska preuzela potpisivanjem Ugovora o pristupanju Europskoj uniji. A jedna od tih obveza odnosi se i na pravovremenu sanaciju odlagališta otpada i uvođenje prihvatljive tehnologije obrade komunalnog i ostalog otpada.

Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji Hrvatska se, između ostaloga, obvezala da će do kraja 2018. godine, uz ostale obveze, dovršiti sanaciju ukupno 301. divljeg deponija otpada, no do sada, samo tri godine prije isteka naznačenog roka, dovršena je sanacija tek 122 odlagališta, započeta je sanacija 51 odlagališta, a preostalih 128 tek je u pripremnoj fazi, što znači da će potpuna sanacija tih smetlišta u zadanom roku biti vrlo upitna i teško provediva.

NO DALEKO VEĆI PROBLEM mogla bi predstavljati činjenica da Hrvatska još uvijek nema definiranu tehnologiju koja bi pomogla riješiti problem otpada. Odnosno, od već odabrane tehnologije koja se počela uvoditi kroz 13 planiranih centara za gospodarenje otpadom, buduća vlada – krene li ispunjavati postavljene zahtjeve Mosta – mogla bi odustati, s obzirom na to da su centri za gospodarenje otpadom kakvi su zamišljeni (a oni na Marišćini i Kaštijunu u Istri već i izgrađeni) Mostu posve neprihvatljivi te se traži privremeno odustajanje od njihove izgradnje do nalaženja prihvatljivijeg rješenja. Je li stoga upravo Tehnixova MBO-T tehnologija rješenje koje bi moglo pomiriti obje strane, odnosno koje bi moglo biti prihvatljivo i Mostu, ali i budućoj vladi koja će preuzeti obavezu nastavka realizacije ranije zacrtanih projekata?

• ‘OTPAD JE VRIJEDNOST, GOSPODARSKI RESURS ove zemlje koji nam može donijeti nove sirovine, energiju i nova radna mjesta. U potrošenim proizvodima je naš potencijal za daljnji industrijski razvoj’

“Otpad nije samo problem koji moramo riješiti. Otpad je vrijednost, gospodarski resurs ove zemlje koji nam može donijeti nove sirovine, energiju i nova radna mjesta. U potrošenim, iskorištenim proizvodima imamo najveći potencijal sirovina i energije koja nedostaje za daljnji industrijski razvoj, a koja se može i mora ponovno uporabiti”, objašnjava Horvat dok zajedno obilazimo Tehnixove pogone u malom mjestu Donji Kraljevec kod Preloga. Dodaje da ni jedna konferencija o klimatskim promjenama, poput one upravo održane u Parizu, i sve do sada izglasane deklaracije neće riješiti problem otpada ako se svijet ne okrene prihvatljivoj tehnologiji koja jedina može donijeti konkretne pomake. “Vođeni tim motivom, moji suradnici i ja razvili smo upravo takvu tehnologiju koja je višestruko jeftinija od svih dosadašnjih razvijenih u svijetu, a istovremeno je efikasnija i omogućava dostizanje cilja koji je do sada doista bio tek znanstvena fantastika, a to je stopostotno iskorištavanje otpada, uz koje odlagališta kakva danas poznajemo postaju suvišna”, priča Horvat. Drugim riječima, MBO-T postrojenje je najbliže zahtjevu Mosta nezavisnih lista koji se zalaže za tzv. zero waste (nula otpada), koji još nitko u svijetu do sada nije uspio postići. “Tehnixov MBO-T sustav obrade otpada daleko je jednostavniji od do sada poznatog sustava odvojenog prikupljanja otpada. Umjesto da korisni otpad – papir, staklo, metal, tkaninu, PVC, biootpad – odlažemo u zasebne kontejnere i tako značajno kompliciramo i poskupljujemo postupak jer se svaki od tih kontejnera zasebno odvozi na obradu, naša tehnologija omogućava da građani sav otpad odlažu u jednu kantu za otpad, kakvu posjeduje svaka obiteljska kuća, ili u jedan kontejner ili preskontejner ako se radi o većim zgradama ili industrijskim pogonima. Potrebno je jedino organski, odnosno biootpad, odvojiti u zasebnu vrećicu, koja se potom s ostalim komunalnim otpadom odlaže u jednu kantu. Kanta ili kontejner potom se transportiraju do tipske tvornice za preradu otpada gdje se prikupljeno smeće sortira, suši, odvajaju se korisni sastojci koji idu na recikliranje, a neupotrebljivi dio otpada melje se i balira te služi kao energent za industrijske pogone poput cementara”, tumači Horvat. Korisni biootpad odvaja se zasebno i šalje na obradu i kompostiranje, a cijeli proces odvija se uz pomoć aktivnih bakterija koje značajno skraćuju proces pretvaranja biootpada u koristan kompost. “Umjesto dosadašnjeg načina kompostiranja, koji je podrazumijevao odlaganje biootpada u kompostere u kojima je proces proizvodnje komposta trajao šest mjeseci, naše inovativno rješenje omogućava da proces pretvaranja otpada u korisno gnojivo uz pomoć posebno uzgojenih bakterija traje svega šest tjedana”, objašnjava Horvat, dodajući da su troškovi prikupljanja i obrade komunalnog otpada tako značajno niži, što bi osjetili i građani na manjim računima za odvoz otpada.

DIREKTOR TEHNIXA NE PROPUŠTA napomenuti kako je prostor na kojem danas leže njihove hale još do prije 15-ak godina bio veliki divlji deponij smeća, što je predstavljalo veliki problem za Donji Kraljevec i okolicu. Danas otpadu nema ni traga. “Naše postrojenje je zatvoreni sustav potpune industrijske reciklaže komunalnog, stambenog i osobnog otpada u kontroliranim uvjetima, bez deponija i mogućnosti zagađenja podzemnih voda. Troškovi izgradnje pogona za reciklažu su gotovo 10 puta jeftiniji od postrojenja kakva su planirana za 13 centara za gospodarenje otpadom u cijeloj Hrvatskoj, a tipski pogon za prikupljanje i obradu moguće je izgraditi za svega šest mjeseci”, priča Horvat i napominje da je njihov sustav za prikupljanje i obradu otpada već osvojio brojna priznanja i nagrade, a posebno im je, kaže, vrijedno priznanje koje su dobili od Heriberta Gischa, vodećeg europskog stručnjaka za održivo gospodarenje otpadom. “MBO-T postrojenje je naša tehnologija, razvijena je u Tehnixu zahvaljujući vlastitim istraživanjima u proteklih 10 godina, razvojem novih strojeva i inovativne opreme kakva do sada nije bila poznata na tržištu i suradnjom koju smo razvili sa znanstvenicima i vodećim europskim institutima te na temelju praćenja dosadašnjih rezultata koji su postignuti u razvijenim zemljama EU-a u kojima postoji visoka ekološka kultura i svijest. U naša istraživanja i razvoj postrojenja do sada smo uložili oko 10 milijuna eura. Tako smo razvili novi tehnološki sustav koji je čak pet puta jeftiniji od do sada poznatih postrojenja za obradu otpada i koji troši do 10 puta manje energije za postupak reciklaže i obrade. Tim sustavom možemo brzo i potpuno postići najviši stupanj reciklaže prikupljenog otpada”, navodi Horvat. Osim obrade, MBO-T postrojenje balira odvojeni korisni otpad prema svjetskim standardima i od njega stvara sirovinu spremnu za prodaju na burzama otpada. A nakon odvajanja i obrade korisnog dijela otpada – a to je u prosjeku oko 45 do 50 posto ukupno prikupljenog komunalnog otpada – preostali neupotrebljivi dio otpada melje se i kompaktira te služi kao gorivo u industrijskim i energetskim pogonima, a građevinski otpad također se melje i ponovno upotrebljava pri građevinskim radovima. Ništa se ne baca i svaki komad prikupljenog otpada ponovo će se upotrijebiti.

Tehnix je do danas izgradio 45 MBO-T postrojenja u srednjoj i južnoj Europi. Njihove tvornice za prikupljanje i obradu otpada postoje u susjednoj BiH, Srbiji i Rumunjskoj, sve više ozbiljnih upita dolazi i iz Austrije, Slovenije i još nekih europskih zemalja, pa i iz Južnoafričke Republike, Gane i brojnih zemalja svijeta, potvrdio je Horvat. Jedno postrojenje upravo se gradi u Kotoru u susjednoj Crnoj Gori, a u cijelosti ga financira EU. Posao je dobiven preko natječaja u kojem je Tehnixova ponuda odabrana u iznimno jakoj konkurenciji brojnih međunarodnih ponuđača. “Mi smo Kotoru ponudili efikasniju i neusporedivo jeftiniju tehnologiju od naših konkurenata”, objašnjava Horvat i spominje da se pripremaju novi ugovori za izvoz postrojenja u Rusiju, Bjelorusiju, Ukrajinu i Kazahstan. Parlament Bjelorusije, tumači Horvat, nedavno je donio odluku o korištenju Tehnixove tehnologije za obradu otpada na nacionalnoj razini te je upravo u pripremi potpisivanje ugovora za isporuku opreme, vrijednog oko pola milijarde eura.

• ‘NAŠE POSTROJENJE JE ZATVORENI SUSTAV potpune industrijske reciklaže, a troškovi su izgradnje 10 puta manji od postrojenja kakva su planirana za 13 centara za gospodarenje otpadom u cijeloj Hrvatskoj’

U HRVATSKOJ NE RADI NI JEDNO Tehnixovo postrojenje. “Svjesni smo da naša tehnologija u Hrvatskoj još nije dovoljno poznata i da zbog neznanja nailazimo na nepovjerenje na nacionalnoj, ali i na lokalnoj razini”, odgovara Horvat. Da bi dokazali da doista imaju vrhunsku i inovativnu tehnologiju i da bi pokazali kako ona funkcionira u praksi, u Tehnixu su izrazili spremnost da potpuno financiraju postavljanje jednog MBO-T postrojenja u nekom od gradova ili mjesta u Hrvatskoj. Ponudu su, kažu, već poslali u Dubrovnik, Šibenik i još nekoliko manjih mjesta. No u mnogim sredinama već su se nametnuli inozemni lobisti koji u dogovoru s lokalnom upravom nameću svoja, višestruko skuplja, a tehnološki manje efikasna postrojenja za obradu otpada, koja uz to nerijetko uopće ne odgovaraju potrebama sredine u koju se namjeravaju instalirati, tvrdi Horvat. On podsjeća da su jedinice lokalne samouprave prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom iz 2013. dužne na svojem području uprave osigurati prikupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada te odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te glomaznog komunalnog otpada, no odredbe zakona provode se sporo i neefikasno, a dio predstavnika lokalne samouprave, tvrdi Horvat, nema ni znanja ni političke hrabrosti uvesti korjenite promjene u dosadašnji način prikupljanja i obrade otpada. “Mi ne želimo konflikte s predstavnicima političke vlasti na lokalnoj razini. Naša je jedina želja educirati predstavnike lokalne uprave i pokazati im da imamo vlastitu, domaću tehnologiju koja je prihvatljivija za našu sredinu, jeftinija i kvalitetnija od uvozne, a koja uz to može donijeti novu vrijednost prostoru na kojem djeluje. A nije zanemariva i činjenica da primjenom naše tehnologije u potpunosti prestaje razlog za nezadovoljstvo i proteste lokalnog stanovništva koje je u pravilu nesklono prihvatiti odlagališta otpada uz svoje domove. Jer ovdje odlagališta nema. Sve se iskorištava. Pa ako su brojni europski i svjetski stručnjaci prepoznali vrijednost ovoga projekta – a za svoju smo tehnologiju do sada dobili na desetke vrijednih priznanja i medalja za inovativnost i kvalitetu – doista se treba zapitati zašto nas vlastita sredina ne cijeni i ne prihvaća”, rezignirano zaključuje Horvat.

POSEBNO PRIZNANJE TVRTKI TEHNIX je EU nedavno dodijelila u Bruxellesu kao potvrdu visoke inovativnosti MBO-T tehnologije. Istoga dana kada i ekipu Nacionala, Horvat je u prostorima tvrtke, uz grupu domaćih stručnjaka, ugostio i Heriberta Gischa, s kojim je razgovarao o mogućnostima rješavanja problema zbrinjavanja komunalnog otpada u EU. “Naša je namjera preko Gischa kao njemačkog stručnjaka za zbrinjavanje komunalnog otpada koji je prepoznao važnost MBO-T tehnologije, izvršiti pritisak na EU kako bismo ukazali na to da se u velikoj većini zemalja koristi neadekvatna i nedovoljno efikasna tehnologija za obradu otpada te da je nužno potrebno financirati samo one projekte koji su održivi, koji vode prema cirkularnoj ekonomiji, koji stvaraju nove vrijednosti i pritom su financijski prihvatljivi, a koji će uz sve to usporiti klimatske promjene, jer su neadekvatna odlagališta otpada veliki proizvođači stakleničkih plinova”, tumači čelni čovjek Tehnixa. Taj sastanak svojevrsna je priprema za prezentaciju koju Tehnix organizira 27. i 28. siječnja iduće godine u Bruxellesu i na kojoj će predstavnike EU za okoliš i europarlamentarce zadužene za probleme okoliša pokušati uvjeriti da je njihova tehnologija rješenje za otpad.

• ‘NIJEDNA KONFERENCIJA O KLIMATSKIM promjenama, poput ove održane u Parizu, i sve do sada izglasane deklaracije, neće riješiti problem otpada ako se svijet ne okrene prihvatljivoj tehnologiji’

“Mi smo svjesni da ćemo teško ispraviti grijehe iz prošlosti koji su nas, barem kada je riječ o otpadu, doveli ovdje gdje jesmo, s nagomilanim problemima, neadekvatnim rješenjima i potrebom da u kratkom vremenu i uz golema financijska ulaganja riješimo te probleme. Svijet više nema pravo ponavljati greške kakve smo radili do sada. Jer imamo održiva tehnološka rješenja koja nam mogu pomoći ne samo da adekvatno zbrinemo otpad, već i da jednom za svagda izbacimo bilo kakvu mogućnost korupcije iz procesa odabira tehnologije, jer su naša postrojenja tipska, točno znamo koliko koštaju i sve se radi već razrađenom i unaprijed poznatom dinamikom koja u startu onemogućava pokušaje protuzakonitih dogovora među pojedincima”, zaključio je Horvat.