Udruga Biom osnovana je 2006. godine i jedna je od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj. Kroz praćenje stanja sastavnica prirode i provedbu mjera očuvanja prirode te usklađenjem ekonomskog razvoja i zaštite prirode, cilj rada Udruge je dugoročna zaštita i očuvanje prirode, građenje i očuvanje pozitivnog odnosa između ljudi i prirode. Predstavnik je Hrvatske u BirdLife International, najvećoj svjetskoj mreži za zaštitu ptica i prirode.

“Bogatstvo i snaga prirode leži u njezinoj raznolikosti. Očuvanje živog svijeta ulaganje je u budućnost. Štiteći ptice i njihova staništa čuvamo vitalnost ekosustava za dobrobit ljudi i prirode”, osnovni je postulat Udruge Biom.

Koliko europskih direktiva Hrvatska krši, poštuje li europske pravne stečevine ili pogoduje investitorima za MegaWatt govori Dunja Delić, članica Udruge Biom. “Osnovni cilj mog rada je osigurati adekvatnu primjenu zakonodavstva EU-a u zaštiti prirode prilikom planiranja i realizacije projekata u prostoru”, naglasila je Delić.

MegaWatt: Što propisuje Direktiva o staništima, čega se sve Hrvatska nije pridržavala i što Komisija konkretno traži?

Direktiva o staništima ima cilj očuvanje europske bioraznolikosti, tako da propisuje definiranje područja očuvanja divljih vrsta i prirodnih staništa unutar svake zemlje članice. Mreža tih područja naziva se ekološka mreža (Natura 2000). Svaka zemlja članica dužna je upravljati tim područjima tako da osigura očuvanje povoljnog stanja divljih vrsta i staništa. Jedan od mehanizama kojima se osigurava da se gospodarske aktivnosti odvijaju u skladu s obavezama država članica, odnosno na način koji neće ugroziti stanje divljih vrsta i prirodnih staništa unutar ekološke mreže, upravo je i ocjena prihvatljivosti planova i projekata za ekološku mrežu. Hrvatska se nije pridržavala Direktive o staništima tako da u postupcima odobravanja izmjena projekata vjetroelektrana nisu bili identificirani svi negativni utjecaji na divlje vrste i prirodna staništa unutar područja ekološke mreže, odnosno postupci su završeni (ishođena rješenja Ministarstva) bez dovoljnih dokaza da projekti zaista neće negativno utjecati na područja ekološke mreže. Europska komisija zahtijeva od Hrvatske da ukloni prepoznate nedostatke u postupcima ocjene prihvatljivosti zahvata.

MegaWatt: Na koliko ste postupaka ukazali Europskoj komisiji? Ukazujete na upitno funkcioniranje kontrole kvalitete studija, odnosno navodite da je jedan od glavnih razloga nedostatne kvalitete postupaka procjene utjecaja na okoliš nefunkcionirajući mehanizam preispitivanja kvalitete studije utjecaja?

U dvije godine udruga Biom je Europskoj komisiji dostavila podatke o devet okolišnih postupaka. Najčešći problem je taj što postoji veliki broj projekata koji su prošli kroz postupak procjene utjecaja na okoliš prije desetak godina, kada su kriteriji zaštite prirode bili niži, a spoznaje o ugroženosti pojedinih vrsta temeljene na manjkavim podacima. Studije koje su tada dobile rješenja Ministarstva upitnih su kvaliteta. Ono što se u zadnje vrijeme dešava je to da pojedini investitori mijenjaju svoje projekte i tada moraju proći postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. To je postupak za vrijeme kojeg Ministarstvo treba odlučiti radi li se o izmjenama projekta koje bi zahtijevale novu studiju utjecaja na okoliš. U tim bi se postupcima ocjene koristili stari podaci koji su prikupljeni prije desetak godina, što je u potpunosti neprihvatljivo s aspekta struke. U takvim situacijama uvijek smo zagovarali obavezu provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš, odnosno izradu nove studije utjecaja na okoliš. Investitori to često žele izbjeći jer ne žele trošiti dodatno vrijeme (jednu godinu), a često i novac. S druge strane, važno je napomenuti i da postoje slučajevi u postupcima procjene utjecaja vjetroelektrana na okoliš kod kojih se radi o značajnim propustima u analizi utjecaja, koje rade tvrtke koje su dobile ovlaštenje Ministarstva za takve stručne poslove. Za pojedine studije je čak i sadašnji Zavod za zaštitu okoliša i prirode davao negativna mišljenja kao stručno tijelo Ministarstva, ali je Ministarstvo svejedno odobravalo pojedine takve projekte. Napominjemo da zapravo cijeli mehanizam preispitivanja kvalitete studija utjecaja ima značajne propuste – od toga da je moguće predati studiju koja je nekvalitetna i nepotpuna, preko toga da u povjerenstvima koja ocjenjuju studije često nedostaje adekvatnih stručnjaka, pa do toga da kada neki stručnjaci u povjerenstvima ukažu na propuste više ih ne izabiru u stručna povjerenstva.

MegaWatt: Koliko europskih direktiva Hrvatska krši, poštuje li Hrvatska europske pravne stečevine ili pogoduje investitorima?

Osim spomenute Direktive o staništima, još jedna direktiva je iznimno bitna za očuvanje prirode, a to je Direktiva o pticama. Ove dvije direktive predstavljaju srž europskog zakonodavstva u zaštiti prirode. Direktiva o pticama ima cilj očuvanje divljih vrsta ptica i njihovih staništa te također zahtijeva od zemalja članica da izdvoje područja očuvanja, odnosno područja ekološke mreže za ugrožene vrste ptica te ptice selice. Razvojem vjetroelektrana na način koji ugrožava ptice, Hrvatska riskira da prekrši i Direktivu o pticama. Uz to se krši i Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš, u slučajevima kada se neke izmjene projekata uopće nisu slale u službenu proceduru, nego je Ministarstvo bez provedbe postupka odlučilo da nije potrebno provesti okolišne postupke (slučaj vjetroelektrane Senj – II. izmjena zahvata).

MegaWatt: Svjedočili smo aferi Vjetroelektrane. Kako komentirate pokušaj investitora Vjetroelektrane Krš Pađene da udvostruči snagu svog vjetroparka? Ministarstvo traži glavnu ocjenu na ekološku mrežu, može li to proći?

Činjenica da Ministarstvo zahtijeva glavnu ocjenu kada su u pitanju izmjene ovog zahvata, odnosno njegovo proširenje, svakako predstavlja pomak u odnosu na prijašnje odluke. Međutim, ovdje se radi o projektu koji uopće nije trebao dobiti pozitivno rješenje jer se tu već sad (bez proširenja) radi o zahvatu koji predstavlja značajnu opasnost za prirodu i okoliš. Imajući u vidu kumulativne utjecaje, ne bi se trebalo dozvoliti postavljanje dodatnih agregata u područje kojem već sad prijeti rizik kada je u pitanju opstanak strogo zaštićenih vrsta te vrijednih staništa.

MegaWatt: Turbine vjetroelektrana ubijaju ptice i šišmiše, koliko ptica tako stradava i što to znači za ekosustav, na samo u Hrvatskoj, u zemljama sjeverne i zapadne Europe nailazimo na polja vjetroelektrana?

Kada govorimo o pticama, bitno je naglasiti da loše postavljene vjetroelektrane imaju potencijal da usmrte značajan broj ptica. Posebno su osjetljive grabljivice jer značajan dio života provode u letu, a neke od njih su već nestale iz mnogih dijelova Europe, pa tako i Hrvatske. Primjerice, Njemačka je prepuna vjetroelektrana i ta polja ugrožavaju njihove grabljivice, a brojevi su različiti ovisno o vrstama.

Prema podacima rada iz 2015. godine (Working Group of German State Bird Conservancies, Recommendations for distances of wind turbines to important areas for birds as well as breeding sites of selected bird species) u Europi je zabilježeno 16 stradalih surih orlova (sedam u Švedskoj, osam u Španjolskoj, jedan u Norveškoj), dok je u SAD-u zabilježen četveroznamenkast broj stradalih surih orlova (Aquila chrysaetos). Kada govorimo recimo o crvenoj lunji (Milvus milvus), rasprostranjenost ove vrste je gotovo isključivo ograničena na Europu, a više od 50% svjetske populacije ove vrste nalazi se u Njemačkoj. I upravo tamo strada i najveći broj jedinki ove vrste. Za pokrajinu Brandenburg procijenjeno je da na vjetroturbinama godišnje strada 308 ptica. Osim stradavanja divljih vrsta, bitno je spomenuti i ugrožavanje prirodnih staništa koja nestaju uslijed ustupanja prostora vjetroagregatima. Dugoročno može doći do značajnih promjena u ekosustavu, odnosno do smanjenja bioraznolikosti. Treba naglasiti da bez očuvanih ekosustava ni ublažavanje klimatskih promjena nije moguće.

MegaWatt: Je li moguće ublažiti negativne utjecaje vjetroelektrana na ptice i kako?

Moguće je ublažiti utjecaje vjetroelektrana, a najefikasniji način je taj da se one ne planiraju u područjima visoke bioraznolikosti, odnosno područjima važnima za ptice, posebno kada su u pitanju rijetke i ugrožene vrste. Međutim, ako je taj preduvjet ignoriran, kasnije je kroz postupak procjene utjecaja na okoliš moguće raditi na korekcijama projekata, tako da se mijenjaju lokacije pojedinih turbina, da se upravlja turbinama tako da se one gase u određenom periodu kada se očekuje velika gustoća preleta i slično. Usprkos dobrim primjerima iz drugih zemalja, kod nas se najčešće koristi bojanje elisa kao mjera ublažavanja, no upitna je učinkovitost te mjere.

MegaWatt: Postoji li sustavna analiza razvoja vjetroelektrana u Hrvatskoj? Zbog dobrog vjetra na našoj obali, na uskom prostoru, planiraju se novi projekti i to na mjestima gdje žive zaštićene vrste ptica i koja su migrantske rute?

Upravo je nedostatak sustavne analize dosadašnjeg razvoja vjetroelektrana u Hrvatskoj jedan od razloga zašto toliko malo znamo o realnim utjecajima realiziranih zahvata na ptice i prirodu općenito. Dosad nije urađena ni kvalitetna analiza kumulativnih utjecaja vjetroelektrana na nacionalnoj razini koja bi nam ukazala na veličinu rizika s kojom se priroda suočava. Jedan od problema predstavlja činjenica da su u većinu prostornih planova lokacije za istraživanje vjetra unesene bez analize kumulativnih utjecaja na prirodu, odnosno prije početka implementacije strateške procjene utjecaja zahvata na ekološku mrežu u Hrvatskoj. Kasniji postupci izmjena i dopuna prostornih planova uključivali su stratešku procjenu utjecaja na okoliš, ali kumulativni utjecaji u najviše slučajeva nisu bili kvalitetno obrađeni. Ono što bi pomoglo je revizija potencijalnih lokacija vjetroelektrana na državnom nivou kojoj bi prethodila izrada elaborata osjetljivosti za ptice koja bi onda uključivala područja rasprostranjenosti rijetkih i ugroženih vrsta, migracijske rute i slično.

MegaWatt: Vaša je udruga pokretala više upravnih postupaka protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša, neke od njih ste dobili, je li došlo do pozitivnih pomaka ili Ministarstvo i dalje odobrava projekte bez traženja novih studija utjecaja na okoliš?

U 2020. smo pratili nekoliko procedura izmjena zahvata vjetroelektrana za koje smo smatrali da je nužno provođenje postupaka procjene utjecaja na okoliš te glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu te smo i sudjelovali u javnom savjetovanju za vrijeme postupaka ocjene o potrebi procjene izmjena tih zahvata. Rješenja koja su donesena uputila su te zahvate na procjenu utjecaja na okoliš te glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, stoga možemo reći da su odluke Ministarstva u tim slučajevima zadovoljavajuće.

MegaWatt: Kreirali ste smjernice za procjenu utjecaja vjetroelektrana na ptice u Hrvatskoj, što definirate ovim smjernicama?

Smjernicama smo definirali uvjete za istraživanje ptica na lokacijama predviđenima za razvoj vjetroelektrana. Ti uvjeti odnose se na prostorni i vremenski obuhvat istraživanja ovisno o prisutnim vrstama, opis metoda pogodnih za analizu utjecaja, način prikupljanja podataka i slično. Iako se tim dokumentom ne mogu odrediti standardi za svaki mogući scenarij, ako ga se slijedi, može se na kvalitetan način “skrojiti” istraživanje koje će omogućiti prikupljanje kvalitetnih informacija za procjenu utjecaja vjetroelektrana na ptice. Također, predlaže se formiranje zajedničke baze podataka o izgrađenim i planiranim vjetroelektranama koja će omogućiti kvalitetno procjenjivanje kumulativnih utjecaja.

MegaWatt: Kako je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike reagiralo na vaše smjernice, ima li povratne informacije ili pozive na suradnju?

S obzirom na to da se radi o dokumentu koji nije službeno usvojen u Ministarstvu, kako bi se osiguralo njegovo korištenje i kasnije unaprjeđenje, neophodna je volja, odnosno kvalitetna suradnja svih zainteresiranih strana – od Ministarstva do investitora, ovlaštenika te udruga. Na načelnoj razini su svi dionici pokazali spremnost na buduću suradnju. Nakon što finalna verzija dokumenta bude publicirana, zapravo ćemo moći govoriti o reakciji Ministarstva, odnosno njihovoj spremnosti na primjenu smjernica.