Crna Gora na predsjedničkim izborima odlučuje hoće li se vratiti na put izgradnje ozbiljne uređene europske države ili će nastaviti posrtati balkanskim bespućima kojima je vodi nova parlamentarna većina, poručio je Milo Đukanović, jedan od sedmoro kandidata za šefa države, predstavljajući svoju kandidaturu.

Na predsjedničkim izborima u nedjelju pored Đukanovića, kandidati su i čelnik prosrpskog Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, zastupnica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, predsjednik Demokrata Alekse Bečića, Jakov Milatović iz Pokreta Europa sad (PES), čelnik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, te influencer Jovan Radulović.

U posljednjem ovotjednom predstavljanju, sinoćnjem intervjuu crnogorskoj televiziji “E”, Đukanović je obrazložio da ga za još jedan mandat na funkciji predsjednika preporučuje gospodarska politika koju je vodio dok je bio predsjednik vlade ali i druge značajne odluke koje je donosio tijekom trideset godina koliko je njegova stranka bila na vlasti u Crnoj Gori.

“Ja se preporučujem očuvanim mirom u Crnoj Gori ranih 90-ih, uspostavljenom ekonomskom održivošću u vrijeme sankcija međunarodne zajednice prema Srbiji i Crnoj Gori, zaštitom Crne Gore od NATO bombardiranja 1999., demokratskim referendumom i obnovom crnogorske neovisnosti na neuobičajen način na Balkanu – bez kapi prolivene krvi”, rekao je uz ostalo Đukanović, kojemu protivnici i u kampanji izvlače sumnje u korupciju i nepotizam.

Đukanović će, prema istraživanjima javnog mnijenja, ući u drugi krug izbora koji će se održati drugog travnja.

Šanse da budu njegovi protukandidati imaju Jakov Milatović, bivši ministar ekonomskog razvoja u vladi Zdravka Krivokapića. Njegova stranka trenutno je rastuća politička snaga u Crnoj Gori, a ono što cijene birači kod njih je činjenica da su tijekom mandata povećali minimalnu zaradu u Crnoj Gori s 220 na 450 eura. S druge strane, iako se predstavlja kao kandidat građanske opcije, zamjera mu se bliskost sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koja je imala snažan utjecaj na formiranje vlade u kojoj je bio ministar.

Za prolazak u drugi krug bori se i Andrija Mandić, čelnik DF-a, nekada ekstremnih političkih ideja, koji tijekom kampanje insistira na politici pomirenja svih naroda koji žive u Crnoj Gori, te jasno kaže da se kaje zbog ranijih ekstremnih nastupa. “Vrijeme je da radimo na ozdravljenju i da gradimo zajedničku budućnost. Ne novi sukobi i stare razlike već pomirenje”, izborne su poruke koje koristi Mandić, koji je zastupao prosrpska i proruska stajališta, protivio se ulasku Crne Gore u NATO i organizirao nasilne prosvjede nakon što je Crna Gora priznala Kosovo.

U utrku za drugi krug uključio se i čelnik Demokrata i nekadašnji predsjednik parlamenta Aleksa Bečić. Njegova politika centra omogućila mu je podršku, kako je istaknuo, svih naroda koji žive u Crnoj Gori. Podršku mu je pružio i aktuelni premijer Dritan Abazović, čija vladi je kolovozu izglasano nepovjerenje zahvaljujući upravo glasovima zastupnika Bečićevih Demokrata.

Stranke koje zastupaju političke interese Bošnjaka i Hrvata u Crnoj Gori pozvale su svoje birače da na izborima podrže Mila Đukanovića, dok su albanske stranke podijeljene po tom pitanju pa su pojedini politički čelnici Albanaca pozvali birače da glasaju za Aleksu Bečića.

Za četvrtak navečer bila je planirana druga, završna tv debata predsjedničkih kandidata na javnom servisu Crne Gore, no ona se neće održati. Razlog je odustajanje svih kandidata od debate nakon što su se kandidati DPS-a i DF-a Milo Đukanović i Andrija Mandić odlučili argumente ukrstiti istodobno na dvije privatne televizije, TV E i TV Prva, koje se bliske njihovim politikama. Većina kandidata osudila je takvu njihovu odluku.

Nedjeljne izbore pratit će promatrači misije OESS, Vijeća Europe te promatračka misija Europskog parlamenta, koju će predvoditi izvjestitelj za Crnu Goru Tonino Picula, kao i promatrači lokalnih nevladinih udruga.

Pravo glasa na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori ima 542.154 stanovnika.