Veterinar Saša Dujanović upozorava vlasnike pasa da je ove godine veći broj nametnika krpelja koji napadaju pse, ali i mačke te prenose uglavnom piroplazmozu koja može fatalno završiti ukoliko se na vrijeme ne ode veterinaru

Ove godine porastao je broj krpelja. Zbog specifičnih vremenskih uvjeta, ugrizi krpelja i zaraze pasa se počinju bilježiti i izvan njihove tipične sezone. Veterinar u zagrebačkoj veterinarskoj ambulanti Buba Saša Dujanović objašnjava u kojim vremenskim uvjetima se pojavljuju krpelji. „Kada pričamo o sezoni krpelja, govorimo o proljeću i jeseni zato što krpelji ne podnose jako visoke i niske temperature. Međutim, bolesti poput piroplazmoze znale su se događati u prvom i drugom mjesecu jer i tada temperature znaju biti preko 15 stupnjeva. Situacija za krpelje je pogodna svake godine kada imamo 10 dana visokih temperatura i pet dana kiše. Njima pogoduje srednje toplo i jako vlažno vrijeme i to je idealno razdoblje za njihovo razmnožavanje. Kad se oni razmnožavaju, ženka može položiti i do 200 jaja. Infestacija krpelja u našim i šumama ovog dijela Europe jako je velika. Kako su privučeni toplinom tijela, ljudi i životinje, kad dođu u dodir sa šumom, često pokupe krpelja. Problem predstavljaju bolesti koje prenose. Porast bolesti postoji, posebice onih na koje prije nismo ni pomišljali, ali uzrok tomu je veći broj pasa, kao i viša razina brige za pse jer ih ljudi vode veterinarima pa se bolest zabilježi.“

Iako se ljudi najviše boje piroplazmoze, postoje i druge, manje poznate bolesti koje krpelji mogu prenijeti. Dujanović objašnjava što napraviti u slučaju ugriza krpelja. „Ljudi obično kod bolesti krpelja misle na piroplazmozu i često misle da, kad nađu krpelja na psu, moraju odmah liječiti psa. Inkubacijski period kod piroplazmoze je oko sedam dana i tek se tada pojavljuju znakovi bolesti. To se prvo rješava tako da se što prije skine krpelja na bilo koji način, bilo to pincetom, prstima ili kod veterinara. Poželjno je ukloniti i glavu krpelja, iako to nije toliko bitno. To je veći problem kod ljudi. Svaki sat koji je krpelj duže na psu, veća je šansa da prenese bolest. Kada se pojave simptomi piroplazmoze, obično se radi o tome da životinja ne jede i ne pije. Pojavljuje se i temperatura do 40, a kod pasa je normalna do 39. Često izgube volju za kretanjem i ne vesele se. Nakon određenog vremena mokraća postaje tamnija. Tada je potrebno reagirati i odvesti psa veterinaru. Piroplazmoza, koja je najčešća bolest kod krpelja, izlječiva je, osim ako se pas ne zapusti ili ako pas ima podležeće stanje poput zatajenja bubrega. Ali to nije jedina bolest. Borelioza, koja se pojavljuje kod ljudi nakon ugriza krpelja, može se dogoditi i kod pasa. Kod nje su simptomi blaži, poput šepanja i povremenih visokih temperatura. Onda imamo anaplazmozu koja radi više problema u krvi nego u smislu dramatičnih simptoma. Zadnja je erlihioza. Za razliku od piroplazmoze, navedene bolesti imaju dulju inkubaciju i blaže simptome. Pogotovo u ovo vrijeme, kad su krpelji česti, kod bilo kojih neodređenih simptoma radimo testove i na te bolesti. Encefalitis, kojeg ljudi dobivaju, rijedak je kod pasa iako se zna pojaviti. U našoj ambulanti smo imali dva takva slučaja.“

Dujanović napominje da je iznimno bitno psa preventivno zaštiti od krpelja i kaže da danas postoji više metoda kako se to može učiniti. „Postoje razne zaštite poput topikalnih antiparazitika koji se u obliku ampule stavljaju na tijelo životinje ili koji se stavljaju u obliku ogrlice. Postoje i tablete s djelovanjem od jednog do tri mjeseca. Svaka od tih metoda je dosta efikasna, ali nije apsolutna. Jedina zaštita je stakleno zvono koje stavljamo na kućnog ljubimca, ali to nije moguće jer moraju izlaziti. Mnogi ljudi misle da zato što ne idu u šumu ne mogu pokupiti krpelja. Hrpa životinja je dobila bolesti na potpuno urbaniziranim dijelovima grada poput Trga Francuske Republike i Doma sportova. Na nasipu i Sljemenu je koncentracija krpelja puno veća nego u drugim dijelovima grada pa po zakonu velikih brojeva tamo će biti više zaraženih krpelja. Na nasipu su psi uglavnom bez povoca, kao i u šumi. Tada je veća šansa da se zavuku u šipražje ili duboku šumu gdje ima najviše krpelja. Treba pregledati životinju. Treba pogledati mjesta ispod pazuha i spolovila.“

Krpelji nisu jedina prijetnja kućnim ljubimcima. Velike vrućine također otežavaju život psima. „Ljeto je vrijeme kada imamo specifične probleme. Temperature su sve više i vlaga je u zraku visoka, a to je nepovoljno za pse s kratkim njuškama. Oni se puno teže hlade. Jezik im je prevelik za adekvatno hlađenje dahtanjem. Kod visokih temperatura ne smije se ostaviti bilo koju životinju, a posebno pse s kratkom njuškom, u zatvorenom autu bez klime. Šetnja se treba obaviti ujutro i kasno navečer. Popodne se može obaviti samo kratki sanitarni izlazak. Opasnost je i vrući asfalt. Njegova temperatura može iznositi preko 50 stupnjeva. Za šetnju se treba birati hlad i mjesta gdje je trava. U zadnje vrijeme bilježimo puno toplinskih udara kod pasa.“

Ovu godinu veliki problem predstavlja klas, tj. oštra trava koja može ući u pseće šupljine i uzrokovati brojne probleme. „Klas je divlji ječam. Vrh biljke ima špic koji je oštar i sa strane ima grančice. Kad on uđe u neku šupljinu ili pod kožu, dlačice ga sprječavaju da izađe. Obično ulazi u uho, oko, nos i spolovilo. Često zna ući između prstiju i pas ga lizanjem može ugurati unutra pa iz šape može završiti u ramenu ili plućima. To je nepresušan izvor problema. Jednoj kujici smo našli klas u ostatku maternice nakon sterilizacije koji je tamo stajao dvije i pol godine. Ova godina je najgora što se tiče klasa, puno je kiše, rjeđe košenje i nekupljenje pokošene trave. U slučaju da klas uđe u psa, važno je hitno otići veterinaru. Svakodnevno imamo barem sedam slučajeva vezanih za klas.“