U dugoročni sustav obrane od poplave na karlovačko-sisačkom području bit će potrebno uložiti 900 milijuna kuna, a do 2022., kad bi trebali biti završeni strateški projekti obrane od poplava, “Hrvatske vode” će poduzimati i hitne i kratkoročne radove, istaknuto je u utorak na tematskoj sjednici karlovačkog Gradskog na kojoj je prezentirana “Studija izvodljivosti sustava obrane od poplave Grada Karlovca”.

U ime “Hrvatskih voda”, Marijan Babić, voditelj Jedinice za provedbu projekata zaštite od štetnog djelovanja voda, rekao je da studija pokazuje kako je omjer koristi i troškova investicije takav da će Europska unija moći prihvatiti projekte na financiranje u iznosu od 85 posto, budući da bi ulaganje od 120 milijuna eura donijelo uštede na otklanjanju šteta u iznosu oko 450 milijuna eura, kroz nekoliko godina.

Prosječni godišnji iznos štete smanjit će se 85 posto, a broj poplavljenog stanovništva čak 92 posto, naveo je Babić.

U planu je izgradnja 45,3 kilometra nasipa i protupoplavnih zidova, ‘čvor’ Brodarci uzvodno od Karlovca, brana s ustavom za preusmjeravanje značajno većeg broja kubika u sekundi u kanal Kupa-Kupa i retenciju Kupčina, te 2,2 kilometra dugačak prokop na rijeci Korani, sa dvije ustave.

Gradonačelnik Karlovca Damir Jelić rekao je kako time nije obuhvaćena gradnja hidroelektrane u Brodarcima, jer je to privatna investicija, ali i ocijenio da bi to bila značajna ‘vodno-gospodarska stepenica’. “Logično bi bilo da sve počne od izgradnje hidroelektane tvrtke ‘Tekonet’, koja ima lokacijsku dozvolu, ali je, kroz sudski spor, osporava udruga ‘Eko pan'”, izvijestio je te ustvrdio kako će rezultat “Eko pan”-ove tužbe na Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja zbog kršenje procedure pri izdavanju dozvole tvrtki “Tekonet” biti samo – gubitak vremena. Zato smo, dodaje, sugerirali ministarstvu da prizna da su u svemu pogriješili kako bi mogli zatvoriti tu priču i otvoriti novu u stjecanju dozvola.

Generalni direktor “Hrvatskih voda” Zoran Đuroković rekao je da je maksimalni protok rijeke Kupe, po vodostaju koji se događa jednom u sto godina, 1.600 metara kubnih u sekundi, po vodama od 25 godina je 1.110 metara kubnih u sekundi, pa bi, ako se smanji vodostaj skretanjem vode u Brodarcima u kanal i retenciju u volumenu od 700 ili 800 metara kubnih, ostala, zajedno sa 600 ili 700 ‘koranskih kubika’, mogućnost da u grad dođe 800 ili 900 metara kubnih, što je također problem.

“Zato kod upravljanja vodama moramo misliti dugoročno, da se gradnja isplati. Vjerujem da će naše izračune Europska unija prihvatiti kao isplativ trošak. Pozivam vas da vjerujete struci i posvetite se svom komunalnom razvoju”, naglasio je Đuroković.

Đuroković je napomenuo da su do 2022., kad se planira završetak cijelog sustava obrane od poplava, potrebna i privremena rješenja, posebno u karlovačkim naseljima Logorište, Mala Švarča i Mostanju, ali da se ne radi o kompliciranim zahvatima.

“Trebamo napraviti zemljane nasipe od dva do tri metra visine, a što se može brzo izvesti, no, suština problema je u tome da se ‘papiri’ ishode u kratkom roku i da može početi gradnja. Nadomjesno, možemo podići i takozvane ‘box-barijere’ na metar visine i na njih, po potrebi, vreće”, dodao je te naveo da bi više kilometara nasipa trebalo podignuti i oko dvorišta te nabaviti dovoljno kapacitiranih crpnih stanica potrebnih za ispumpavanje vode.

“Hrvatske vode” će, obećao je, poduzeti učinkovite privremene mjere, kao hitne i kratkoročne, koje će zaštititi ljude u razdoblju dok se ne završe dugoročni i strateški projekti obrane od poplava.