Nakon prosinačke, i srednja siječanjska temperatura zraka – unatoč povremenim hladnim valovima, na kopnu i čestim temperaturnim minusima – diljem Hrvatske bila je viša od prosječne, ali ipak s većinom manjim odstupanjima od prošlomjesečnih. Ostvare li se trenutačno vrlo vjerojatne prognoze ni u veljači velike hladnoće biti neće, a razmjerno toplo vjerojatno će biti i proljeće!
Photo: DHMZ/HRT/Screenshot
Siječanj
Službene analize i ocjene klimatologa DHMZ-a doći će uskoro, ali već sad se može zaključiti kako je – unatoč prošlotjednim hladnih, studenim, na kopnu gdjekad i ledenim danima – srednja temperatura zraka ovogodišnjega siječnja na meteorološkim postajama DHMZ-a bila od 1 do 3 °C viša od prosječnih vrijednosti, i to od posljednjeg klimatološkog razdoblja, od 1991. do 2020. godine. Srećom za mnoge, rekordna toplina je izostala, za razliku od mjestimice u prosincu, a i odstupanja od srednjih vrijednosti bila su većinom manja. Jedna od iznimki je Dubrovnik, gdje je odstupanje u siječnju bilo čak veće nego u prosincu. No, valja znati i da je srednja siječanjska temperatura zraka u Dubrovniku čak 3. na popisu najviših od 1961., od kad na toj postaji postoje mjerenja, odmah iza siječnja 2014. i 2023. godine.
Ukupna količina oborine ponovno je bila nejednoliko raspoređena, pa je bilo i zamjetnijeg manjka, osobito na srednjem i južnom Jadranu, ali i viška, posebice u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj, te ponajviše na riječkom području. U Rijeci, primjerice, ovaj siječanj je 7. najkišovitiji od 1948. godine i početka mjerenja na postojećoj meteorološkoj postaji DHMZ-a. Posljednji s većom ukupnom mjesečnom količinom oborine bio je 2014. godine, a osim njega, u ovom stoljeću u Rijeci je kišovitiji siječanj bio još samo 2001.
Prve dvije trećine zime, oborine:
Nakon tog “viška” u siječnju, te znatno manjeg u prosincu, i dosadašnji dio klimatološkog računanja zime u Rijeci je među 10 s najviše oborine, u zagrebačkom Maksimiru 12. na sličnom popisu, dok je u Dubrovniku, primjerice, 7. na popisu “najsuših” – s najmanjim količinama oborine. Manje u prve dvije trećine zime u ovom stoljeću bilo je samo 2013/14 i 2016/17.
I dok je kod oborine bilo i “manjka” i “viška”, srednja temperatura zraka od 1. prosinca do 31. siječnja diljem Hrvatske je viša od prosječne, uglavnom za oko 2 °C. I pritom u Rijeci rekordno visoka, u Splitu i Dubrovniku 3. na popisu najviših, a u većini unutrašnjosti je iznimnost trenutačno manja. No, vrlo vjerojatno će se povećati, donosi HRT.
Photo: DHMZ/HRT/Screenshot
Veljača
I najnovije prognoze za temperaturne prilike u veljači u prilično su skladu s dosadašnjima – daju prilično veliku vjerojatnost nastavka iznadprosječne topline, posebice sljedećih desetak dana. Mogućnost za hladnije razdoblje postoji u drugom dijelu mjeseca, trenutačno najvjerojatnije u trećem cijelom tjednu veljače.
Prognoze za oborinu manje su pouzdane, a i promjenjivije pa ne treba iznenaditi da i u veljači ukupna mjesečna količina oborine bude nejednoliko raspoređena.
Proljeće, ljeto
Ni u prognozama za sljedećeg mjesece nema znatnijih promjena. Ili kako je nedavno za “Klimatski izazov” Prvog programa Hrvatskog radija prognozirao Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz DHMZ-a: “Dugoročna prognoza pokazuje povećanu vjerojatnost za iznadprosječnu toplinu i u idućim mjesecima pa neće biti iznenađenje ako i ova godina bude još jedna u nizu ekstremno toplih, u skladu s postojećim klimatskim promjenama i globalnim zatopljenjem.
Naravno, osim ovih znanstveno utemeljenih dugoročnih prognoza, ovih dana bit će govora i o onima američkog svisca Phila, pri čemu valja znati da i mi svoga “konja za trku imamo”, točnije – medvjeda, slavuja, mušica i jazavca. Znatno manje medijski eksponiranih… A postoje i izreke iz pučkog “svetačkog” vremenoslovlja…
Photo: DHMZ/HRT/Screenshot
Komentari