U godini kada se navršava 30 godina od uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske s Češkom i Slovačkom, do 17. rujna otvorene su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici dvije izložbe posvećene hrvatsko-češkim odnosima: „Hrvatska i Češka 1992. – 2022. kroz fotografije“ te „Češka poezija u grafičkim mapama Zdenke Pozaić“. Izložbe je krajem prošloga tjedna otvorio češki veleposlanik u Hrvatskoj Milan Hovorka. Izložba „Hrvatska i Češka 1992. – 2022. kroz fotografije“ donosi prikaz povezanosti dviju zemalja u prethodnih 30 godina od uspostave međusobnih diplomatskih odnosa. Autor izložbe je predsjednik Hrvatsko-češkoga društva Marijan Lipovac, koji je za svaku od prethodnih godina odabrao jednu fotografiju, uz iznimku 2000. za koju je izabrao dvije fotografije nastojeći obuhvatiti svu širinu i bogatstvo hrvatsko-čeških veza.

Dio fotografija je ustupila Hina koja je time postala pokrovitelj ove izložbe, a dio je Marijan Lipovac pribavio iz drugih medija, iz arhiva institucija, među ostalim i Hrvatsko-češkog društva, ili iz osobnih albuma.

Kako je rekao Lipovac, na fotografijama možemo vidjeti važne i velike događaje kao što su susreti hrvatskih i čeških državnih dužnosnika, povijesni događaji kao što je proslava 1150. godišnjice početka misije svetih Ćirila i Metoda koju je u ime pape Franje 2013. predvodio hrvatski kardinal Josip Bozanić, pa i prizore koji pripadaju svakodnevnom životu, poput čeških turista na hrvatskom Jadranu ili hrvatskih turista u Pragu. Upravo je prva fotografija takva, prikaz čeških turista kod Primoštena 1992., u vrijeme Domovinskog rata, koja je sumorna kao i to doba. Tu je i slika čeških turista koji 2020. izlaze iz Žutog vlaka koji je uspostavljen kao koridor između Hrvatske i Češke u vrijeme pandemije.

Za 2000. je stavio dvije fotografije:

„Radi se o fotografijama posjeta Václava Havela Hrvatskoj, od kojih prva prikazuje Havela kako s predsjednikom Mesićem obavlja smotru vojnika postrojenih njemu u čast, dakle jedna državnička fotografija, a druga nam odražava Havelov duh jer ga vidimo kako sa suprugom Dagmar opušteno poput turista sjedi kraj Matoševa spomenika na Gornjem gradu. Posjet Havela kao češkog predsjednika bio je suviše važan događaj u povijesti hrvatsko-čeških veza da bi ga se moglo svesti na to ležerno sjedenje s Matošem, ali slika o Havelu kao osobi bila bi krnja da smo ga sveli samo na državni protokol i zato ova iznimka. S drugim državnicima nije bilo tih problema pa vidimo službene susrete Miloša Zemana, današnjeg češkog predsjednika a nekadašnjeg premijera, s Ivicom Račanom u Zagrebu i Kolindom Grabar-Kitarović u Pragu. Václava Klausa vidimo kako kao češki premijer srdačno razgovara s dobro raspoloženim predsjednikom Tuđmanom, a kasnije kako se kao češki predsjednik nasmijan rukuje s predsjednikom Mesićem. Andreja Plenkovića vidimo kako u Rijeci otvara hotel Costabella Hilton koji je češka investicija vrijedna 800 milijuna kuna, a češke premijere Jiříja Paroubeka i Míreka Topoláneka vidimo u ulozi donatora: prvoga kako daje ček za gradnju Češkog doma u Rijeci, a drugoga kako daje ček za razminiranje.“

Time se, dodaje Lipovac, ilustrira potpora Češke češkoj manjini u Hrvatskoj, ali i saniranju posljedica Domovinskog rata. Što još vidimo na fotografijama?

„Jana Hamáčeka, tadašnjeg predsjednika češkog parlamenta, vidimo kako 2014. odaje počast Česima poginulima u Ivanovom Selu tijekom srpske agresije. Menzela vidimo kako snima svoj dokumentarac o Dubrovniku, a vidimo i neke fenomene iz hrvatsko-čeških veza, kao što je popularnost češkog književnika Michala Viewegha u Hrvatskoj i hrvatske dance grupe Karma u Češkoj, ili činjenica da već desetak godina tijekom ljeta na Jadranu borave i češki policajci kako bi bili na raspolaganju češkim turistima, ili pak sudjelovanje hrvatskih učenika na međunarodnom likovnom natjecanju posvećenom Lidicama, ili održavanje Gavranfesta, posvećenog hrvatskom književniku Miri Gavranu, koji se godinama kontinuirano održava u Pragu. A tu je i Kuća koja pleše, simbol suvremene praške arhitekture, suautora Hrvata Vlade Milunića kojeg vidimo kako pokazuje njene nacrte svom prijatelju Václavu Havelu. Izložba je podsjetnik i na neke zaboravljene epizode – primjerice, na češke vojnike u sklopu misije UNPROFOR-a koji su, među ostalim, spasili jedino većinski hrvatsko selo preostalo na okupiranom području Hrvatske, Podlapaču u Lici. Tijekom operacije Oluja dvojica su čeških vojnika poginula, Luděk Zeman i Petr Valeš, kod prijevoja Ljubovo, no to nije spriječilo Vaclava Havela da javno izrazi razumijevanje za Oluju rekavši da je Hrvatska bila dovoljno strpljiva čekajući da se okupacija okonča uz pomoć međunarodne zajednice te da kao suverena država ima pravo uspostaviti svoj teritorijalni integritet“, rekao je Lipovac.

Fotografija iz 2016. koja prikazuje srdačni zagrljaj hrvatskih i čeških navijača na Europskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj, jedina je fotografija snimljena izvan Hrvatske i Češke. Osam ih je snimljeno u Pragu, 11 u Zagrebu, dvije u Rijeci, devet u ostalim hrvatskim mjestima i jedna u češkim, točnije u selu Jevišovki kod moravskih Hrvata. Posljednja fotografija, smatra Marijan Lipovac, isto nosi neku simboliku kao i prva, prikazuje neretvanske lađare na Vltavi u Pragu u svibnju ove godine, s hrvatskom i ukrajinskom zastavom kao znakom potpore i Hrvatske i Češke Ukrajini kao žrtvi ruske agresije, tako da su i prva i posljednja fotografija u znaku rata i nesigurnih vremena u kojima živimo, ali unutar kojih hrvatsko-češke veze traju neprestano i upravo u teškim okolnostima dokazuju svoju kvalitetu.

Govoreći o češkim investicijama u Hrvatskoj, Marijan Lipovac je rekao da je najveća češka investicija u Hrvatskoj, vrijedna 800 milijuna kuna, Hilton Rijeka Costabella Beach Resort & Spa češkog JTH Holdinga u Rijeci, otvoren 2021., a u tijeku je i prijenos poduzeća Đuro Đaković u većinsko vlasništvo DD Acquisitiona iz Češke koji bi trebao uložiti 100 milijuna kuna. Češka tvrtka Kofola vlasnik je Lipičkog studenca, a Česi su u vlasništvu i niza hotela na jadranskoj obali. Odnedavno je i RTL Hrvatska u vlasništvu češkog CME-a. Tvrtka Emma Gamma Adriatic, u vlasništvu češkog investicijskog fonda Emma Capital, gradit će marinu u Trogiru, tako da Česi puno ulažu u razvoj hrvatskog turizma te mu ne doprinose samo kao gosti. Tvrtka AŽD Praha sudjelovat će u modernizaciji pruge Hrvatski Leskovac-Karlovac, točnije modernizaciji signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.

Marijan Lipovac objasnio je zašto je pokojni češki kroatist, veliki prevoditelj i dopisni član HAZU-a Dušan Karpatský, koji je širio istinu o stradanju Hrvatske i BiH u srpskoj agresiji te organizirao kulturne manifestacije hrvatskih pisaca i intelektualaca u Pragu, ključna osoba za hrvatsko-češke odnose u proteklim desetljećima:

„Karpatský je bio izvanserijska osoba u gotovo tisućljetnoj povijesti hrvatsko-čeških odnosa, budući da se nitko nije gotovo 60 godina posvetio povezivanju naših naroda i kultura s tolikom energijom i entuzijazmom niti preveo toliko djela hrvatskih književnika na češki i uz to ostvario važne kulturne projekte kao on. Karpatskog se ne može svesti samo na poziciju prevoditelja, čovjeka koji djela sa stranog jezika prevodi na svoj, jer njegovi prijevodi i drugi pothvati imaju širi i dalekosežniji značaj ako ih se zna ispravno gledati. Česima je nastojao ponuditi ono najbolje što ima hrvatska književnost, a Hrvatima je pomagao da si bolje osvijestimo neke od svojih temeljnih identitetskih odrednica, posebno onu srednjoeuropsku koja se uz ostalo potvrđuje dugim i intenzivnim odnosima s Česima koji višestruko obogaćuju i oplemenjuju oba naroda. Zahvaljujući Karpatskom, Česi danas više znaju o Hrvatima, a Hrvati više o Česima, ali i o samima sebi. Značaj Dušana Karpatskog prelazi područje hrvatsko-čeških veza jer nema stranca koji je kao pojedinac toliko napravio za hrvatsku kulturu kao on, kao što je i malo stranaca koji su toliko dobro ne samo naučili hrvatski, nego i shvatili naš duh, mentalitet, povijesne traume i sadašnje probleme.”