U Domu Marina Držića, muzeju u Dubrovniku, u petak je predstavljen gipsani predložak i brončani odljev poprsja Marina Držića koje je izradio hrvatski kipar Ivan Rendić, a to su ujedno i najstariji prikazi toga velikoga dubrovačkog književnika.

Kako je na konferenciji za novinare istaknuo ravnatelj tog muzeja Nikša Matić, riječ je o vrijednim umjetničkim djelima te najstarijim poznatim prikazima toga velikoga dubrovačkog književnika.

“Ovo je najstariji poznati portret Marina Držića i zbog toga imamo pravo razmišljati da je Ivan Rendić možda negdje imao predložak kako je Marin Držić zaista izgledao. Mi ne znamo kako je Držić izgledao, ali nije isključeno da je ovo taj prikaz. Obitelj Držić je bila trgovačka, ali je bilo i umjetnika, poput Marinova brata Vlahe, koji je bio slikar. Nije isključeno da je portretirao brata, a da je nakon toga Rendić možda imao predložak”, rekao je Matić.

• Povjesničar umjetnosti Ivan Viđen istaknuo je na konferenciji za novinare kako je kip u Dubrovnik došao iz kolekcije poznatoga zagrebačkog kolekcionara.

“Ivan Rendić je najpoznatiji hrvatski historicistički kipar. Kip je otkupljen od zagrebačkog kolekcionara Josipa Kovačića, čija je želja i bila da kip dođe tamo gdje mu je mjesto. Ivan Rendić je sredinom 19. stoljeća ovako vidio Držića isto kao što je Ivan Mestrović sredinom 20. stoljeća imao svoju viziju”, rekao je Viđen.

Ta dva eksponata stajala su 90 tisuća kuna, a Dom Marina Držića otkupio ih je prošle godine iz privatne kolekcije Kovačića. Kako napominju iz tog muzeja, priča seže dalje u povijest, u kolekciju zagrebačkog kazalištarca Pavla Cindrića, koji je gipsani predložak i brončani odljev poprsja Marina Držića otkupio iz ostavštine glumice Darinke Bandobranske.

Pretpostavlja se da je glumica skulpturu dobila na dar od kipara Ivana Rendića te da na njoj nema potpisa zato što je to tada bio običaj. Potpis se prodavao, a nepotpisana djela obično su bila darovi umjetnika prijateljima. Gipsani predložak i brončana skulptura prikazuju Držića s turbanom na glavi, odjevenog u tuniku, što se povezuje s kazališnim kostimima koje su u to doba nosili glumci.

Svoje mišljenje o tom djelu dali su ponajbolji stručnjaci za kiparstvo 19. stoljeća u Hrvatskoj – profesorica Božena Kličinović i profesor dr.Ive Šimat Banov, koji ističu kako – budući da nema dokumentacije – ne mogu tvrditi kako je riječ o Rendićevu Držiću, ali sve upućuje na to. Ono što ti stručnjaci ističu jest da su oba eksponata vrijedna umjetnička djela.

Široj javnosti kipovi će biti predstavljeni sljedeći petak u sklopu Noći muzeja 2016. godine.