Objavljeno u Nacionalu br. 503, 2005-07-04

Biznismen Davor Gjivoje i direktor Atlantske plovidbe Ante Jerković govore kako su nagovorili prestižni lanac da uloži novac u hotel koji se lokacijom i kapacitetima nije uklapao u standarde Hiltona

U Dubrovniku je u petak 1. srpnja premijer Ivo Sanader otvorio prvi hrvatski hotel u prestižnom međunarodnom lancu “Hilton”. Dubrovački Hilton Imperijal ima 150 modula, od čega 138 soba, 9 apartmana i predsjednički apartman površine 280 četvornih metara. Ispod hotela je podzemna garaža sa 48 parkirališnih mjesta, prva garaža u Hrvatskoj na kojoj nema rampe i spirale, nego se vozila služe posebnim dizalom. Hotel ima natkrivene bazene, wellness, spa, fitness i druge luksuzne sadržaje. Uz to, hotel raspolaže s devet sala za radne sastanke i velikom multifunkcionalnom dvoranom sa 280 sjedećih mjesta.

Hilton Imperijal jedan je od rijetkih u kojima, osim menadžmenta, “Hilton” ima i svoj 17-postotni vlasnički udjel. “Atlantska plovidba” je vlasnik 65 posto udjela, a austrijska kuća “Starbag” 12 posto. Ukupno ulaganje u hotel iznosi 28 milijuna eura, a gradnja je stajala 19,8 milijuna eura. Cijena noćenja u Hilton Imperijalu dosiže i 1000 eura. Na svečanom otvorenju novi predsjednik “Hilton Internationala” Wolfgang Neumann najavio je mogućnost otvaranja još nekoliko “Hiltonovih” hotela u Hrvatskoj.

“Hilton” u Dubrovniku svojevrstan je kuriozitet jer taj hotelski lanac ne ulaže u hotele tako malog kapaciteta – minimum je 200 soba – i u tako malom gradu. “Hilton” nigdje u svijetu nema hotel u gradu sa 45 tisuća stanovnika. Davor Gjivoje, Dubrovčanin koji se više od 30 godina u Sjedinjenim Američkim Državama bavi spajanjem velikih hotelskih lanaca s potencijalnim ulagačima, najzaslužniji je za taj poslovni pothvat Atlantske plovidbe koja je hotel Imperijal, kupljen 1997., uspjela uvući u prestižni svjetski hotelski lanac. Gjivoje je otprije poznat u poslovnim krugovima što je kao jedan od direktora agencije Atlas u bivšu Jugoslaviju doveo kartičarskog diva American Express.

“Nakon dva desetljeća života u Americi, odjednom je stiglo pismo od meni nepoznata čovjeka, i to iz Dubrovnika, i odmah me je dirnulo. Pismo je stiglo od ozbiljne tvrtke Atlantske plovidbe, a potpisao ga je direktor tvrtke, kapetan Ante Jerković. Pismo je otprilike glasilo ovako: ‘Dragi gospar Gjivoje, mi smo čuli za vas. Mi smo vrsni pomorci, izvanredno se razumijemo u rasute terete, uspješno radimo, ali o hotelijerstvu ne znamo ništa. Kupili smo jedan hotel i ne znamo što ćemo s njim. Biste li nam pomogli naći nekoga tko će od njega napraviti najbolji hotel.’ Pomislio sam, evo, prvi put u životu pronašao sam Hrvate koji znaju što ne znaju”, prepričava Davor Gjivoje svoj prvi kontakt s vlasnicima hotela Imerijal. Kaže da ga je pismo jako zainteresiralo jer, kaže, netko tko tako govori, mora imati veliko samopouzdanje.

“Odlučio sam pomoći. Dvadeset pet puta letio sam preko Atlantika na sastanke u Pariz, London, Zagreb, Dubrovnik, jer je bilo teško uvjeriti upravu ‘Hiltona’ da je mali grad nešto što se uklapa u njihovu koncepciju”, kaže Gjivoje.
Iako ga svi doživljavaju kao čovjeka koji je doveo ‘Hilton’ u Hrvatsku, Davor Gjivoje tvrdi je za to najzaslužnija profesionalna ekipa Atlantske plovidbe: “Oni su impresionirali i Hiltonove direktore, i banke, i druge partnere. Bio je užitak raditi s kapetanom Antom Jerkovićem i njegovom ekipom. Deset sam godina bio izvršni direktor u međunarodnom poslovanju American Expressa i član Boarda American Expressa, i s velikom odgovornošću mogu reći da je Atlantska plovidba ustrojena poput najuspješnijih svjetskih tvrtki.”

Gjivoje ističe da je najteže bilo pridobiti Board i financijske direktore “Hiltona”, koji su bili puni predrasuda i skepse prema malom gradu kakav je Dubrovnik. “Oni nisu navikli doći u grad koji nije veliki poslovni centar, a povijest i kulturu Dubrovnika nisu dovoljno poznavali. Kako bih pojedinog člana Boarda uspio nagovoriti da dođe u Dubrovnik, tako bismo ga uspjeli pridobiti za ovu ideju. Uporno smo se borili, glas po glas, člana po člana. Na kraju smo uspjeli dovesti i glavnog direktora Petera Georga i utjecajnog Jurgena Fischera. Puno je pomogao i Raimond Schigo, direktor za razvoj, koji je od prvoga dana vjerovao u Dubrovnik. ‘Slamali’ smo jednog po jednog pa su na kraju svi rekli: Idemo u taj projekt! Pri svakom posjetu Dubrovniku i svakom kontaktu s Atlantskom plovidbom potvrdilo bi se ono što sam im ja govorio o ljepoti grada i poslovnosti ljudi. Nisu imali protuargumenata”, priča Gjivoje.

On je posredovao i pri kupovini drugih velikih hotela za poznate svjetske hotelske lance. “Roco Forte, koji je jedan od najvećih hotelijera na svijetu molio me je da mu pomognem u St. Petersburgu, gdje je bacio oko na Astoriju. Uspio sam doći u kontakt s Vladimirom Putinom, koji je tada bio vodeći čovjek petrogradske oblasti. Roco Forte postao je vlasnik Astorije koja je danas vodeći hotel u Petrogradu. Potom nas je Putin molio da u Grand Hotel Europe pokušamo dovesti lanac ‘Kempinsky’. I to sam uspio. U Moskvi smo za gradonačelnika Jurija Luškova u najbolji hotel National doveli ‘Royal Meridian’, koji ima francuski prizvuk. Rusko ministarstvo vanjskih poslova molilo nas je da im pomognemo da napravimo Moscow country club. U suradnji s najpoznatijim dizajnerom Jonesom napravili smo najbolji golf club u Rusiji i jedan od najboljih u Europi, koji vodi Meridian. Napravio sam i još puno drugih poslova, pomagali smo u Bruxellesu, u Pragu za dovođenje ‘Hiltona’. I sad na kraju, najdraži i najbliži srcu, Hilton u Dubrovniku”, ispričao je svoje ključne poslovne poteze Gjivoje, koji je karijeru počeo u dubrovačkoj putničkoj agenciji Atlas.

“Atlasova ekipa s kojom sam rukovodio za deset je godina od male agencije u Jugoslaviji napravila najveću agenciju za inozemni turizam. Dvadeset godina prije bilo koje države iz Istočnog bloka uspjeli smo uvjeriti Amerikance da počnemo s korištenjem American Express kreditnih kartica u tadašnjoj Jugoslaviji”, kaže Gjivoje.

Direktor Atlantske plovidbe, kapetan Ante Jerković, ispričao je kako je uopće počeo projekt stvaranja prestižnog hotela Hilton Imperijal. “Hotel smo kupili dokapitalizacijom za malo više od 10 milijuna DEM godine 1997. Tada je započela kriza na brodarskom tržištu i odlučili smo tvrtku usmjeriti na još neku djelatnost. Nismo željeli ovisiti samo o kretanjima na brodarskom tržištu. Najteže je bilo odlučiti što ćemo zapravo s hotelom uraditi. Atlantska plovidba je brodarska kuća i to i dalje namjeravamo ostati, a hotel treba dati profesionalcima da ga vode. U Dubrovniku je bilo puno razrušenih i zapaljenih hotela: od Libertasa, Belvederea, Grand Imperijala, koji je po nama bio na najboljem glasu”, kaže Jerković.

Kada su se pitali kako dalje, sjetio se Davora Gjivoja u New Yorku, čiji je otac bio Jerkovićev profesor u školi. U Dubrovnik je prvi stigao Hiltonov direktor razvoja za Europu. “Kada je vidio 1998. objekt i poziciju hotela, kada je vidio Dubrovnik, oduševio se. Ali postojale su prema njegovu mišljenju dvije otežavajuće okolnosti: Dubrovnik je premalen grad, samo 45 tisuća stanovnika. ‘Hilton’ nigdje u svijetu nema hotel u tako malom gradu. Jedan Zurich, jedan Lisabon nema Hiltona. Hotel je i brojem soba bio malen. Hiltonov je minimum 200 soba, a uobičajeno je 300-400 soba.

Hiltonov direktor za Europu bio je vrlo skeptičan i teško je to moglo proći. Ali kada je projekt prezentirao kolegama, Hiltonov odbor direktora zaključio je sljedeće: ako je cijeli grad malen, onda i hotel u Dubrovniku mora biti manji od uobičajenog. Tako su počeli ozbiljni kontakti s komercijalistima, s arhitektima. U to je došla nesretna situacija s NATO-ovim bombardiranjem Jugoslavije i Kosova. Jadran je postao zona ratnog rizika. Turizam je drastično pao. ‘Hilton’ se ohladio. Ali kada se situacija smirila, ‘Hilton’ je nastavio s poslom. Bili su ustrajni. Dugo smo radili na ugovorima o menadžmentu i potpisali smo ga 2000. na 25 godina, s opcijom produženja dva puta po pet godina.

Austrijski partner Strabag uložio je dva milijuna dolara u suvlasništvo, ‘Hilton’ 2,7 milijuna dolara. Ostatak je bio naš, uključujući vrijednost zemljišta i objekta. Kada se to sve posložilo, mi smo vlasnici 67 posto, ‘Hilton’ 17 posto, Strabag 12 posto, a četiri posto mali dioničari”, kaže Jerković. Dodaje da je Hilton International izrazio interes za ulaganje u hotel Grand na Lopudu, koji je također u vlasništvu Atlantske plovidbe.

“Prije nego što smo kupili hotel Grand, razgovarali smo s ‘Hiltonom’ bi li oni razmotrili ideju da uzmu i jedan mali, ekskluzivni boutik hotel izvan Dubrovnika, na otoku, koji bi se logistički nadovezao na Hilton Imperijal. Pokazali su interes i mi smo od Grada Dubrovnika kupili taj hotel za 21 milijun kuna. Svi projekti su pri kraju i potkraj ove godine mislimo početi s obnovom. Da bismo Grand doveli na razinu pet zvjezdica, uložit ćemo između pet i deset milijuna eura”, istaknuo je Jerković.