Kada je prije sedam godina dubrovački gradonačelnik Mato Franković preuzeo odgovornost upravljanja gradom koji opravdano nosi titulu bisera Jadrana, njega i tim suradnika zatekao je izazov godinama neriješenog problema prekomjernog turizma. Vrlo brzo, u samo nekoliko godina, Dubrovnik se od grada koji su svjetski mediji svrstavali na liste destinacija koje se izbjegavaju prometnuo u jednog od globalno prepoznatih promotora postulata održivosti i odgovornosti u upravljanju turizmom. Pred Frankovićem danas je novi izazov – kako svojim sugrađanima omogućiti priuštivo stanovanje, demografski oživjeti zidinama omeđenu staru gradsku jezgru i, najzahtjevnije, kako urbane zone sačuvati od najezde kapitala. No čini se da Mato Franković i ovaj put ima plan.

‘Priuštivo stanovanje je demografska mjera koja bi trebala zadržati mlade, ali ih i vratiti u naše gradove’

Kao odgovor na problematiku stanovanja koja uslijed najezde krupnog kapitala i izražene apartmanizacije najviše pogađa mlade obitelji, Grad Dubrovnik je prva jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj koja je osmislila vlastiti model sustavnog rješavanja stambenog pitanja nazvan „Dubrovačka stanogradnja“. „Priuštivo stanovanje je demografska mjera koja bi trebala zadržati mlade, ali i vratiti mlade ponovno u naše gradove i zato je ključno da djelujemo odmah. Naš fokus su mladi ljudi, oni koji tek trebaju steći prvu nekretninu, stoga je osnovni cilj kroz različite mjere omogućiti stambeno zbrinjavanje mladih, osigurati smanjenje iseljavanja, naseljavanje deficitarnog kadra i povećanje radne mobilnosti“, kaže gradonačelnik Dubrovnika.

Izgradnja 43 stana za mlade u Mokošici realizirana je u suradnji s Ministarstvom branitelja kao prvi takav projekt. FOTO: Grad Dubrovnik

Priuštivo stanovanje

Prvi realizirani projekt unutar ovog modela bila je izgradnja 43 stana za mlade u Mokošici, investicija realizirana u suradnji s Ministarstvom branitelja. Prema unaprijed definiranim kriterijima i u potpuno transparentnom procesu, Grad je 39 stanova dodijelio mladim dubrovačkim obiteljima u dugotrajni najam, dok je za četiri stana pronađena društveno opravdana svrha. Ishođena je i građevinska dozvola za izgradnju triju zgrada u gradskom naselju Solitudo s novih 50 stanova. Također nova, mjera nazvana ‘’30 x 30’’, za koju je u proračunu osigurano 900 tisuća eura, sastoji se od kreditiranja trideset mladih obitelji iznosom od 30 tisuća eura. Model uključuje dvije mjere; prva se odnosi na kupnju stambenog objekta, a druga na gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta. Smješten na uskom obalnom pojasu, omeđenog brdom Srđ s jedne i morem s druge strane, Dubrovnik je prostorno skučen, a mogućnosti za prostorni razvoj dosta su ograničene. Stoga je Grad Dubrovnik osigurao i cjelovito vlasništvo nad zemljištem ukupne površine 92.827 metara kvadratnih na Pobrežju, administrativno rubnom, ali gradskom području s velikim potencijalom za stvaranje novih zona stanovanja. Cilj je mladim sugrađanima dodjeljivati parcele za izgradnju tipskih obiteljskih kuća i tako stvoriti preduvjete za njihov ostanak u gradu.

Posljednja crta obrane

Sukladno smjernicama prvog hrvatskog Plana upravljanja povijesnom jezgrom, početkom veljače raspisan je javni natječaj za podnošenje zahtjeva za davanje u najam stanova na području povijesne jezgre obiteljima s više djece. Mjera je to gradske uprave usmjerena prema mladim obiteljima koje se nalaze pred izazovom rješavanja stambenog pitanja na skupom dubrovačkom tržištu nekretnina, s posebnim naglaskom na revitalizaciju povijesne jezgre. Naime, uređenjem ukupno šest gradskih stanova u povijesnoj jezgri, Grad Dubrovnik će u 2024. moći stambeno zbrinuti šest dubrovačkih obitelji s više djece te će se tako doprinijeti revitalizaciji života u gradu, što je cilj jedne od aktivnosti održivog razvoja Plana upravljanja. „Naš grad i mnoge druge povijesne jezgre, ako ih iselimo, ostaju samo lijepe zidine, a to ne želimo. I zbog toga smo kao prvi grad u Hrvatskoj donijeli političku odluku da idemo u izradu, donošenje i primjenu Plana upravljanja i da izradimo Studiju nosivog kapaciteta. Ti smjerovi možda i nisu politički oportuni, ali su nužni za dugoročni razvoj i budućnost našeg grada i od njih ne odustajemo“, poručuje gradonačelnik Dubrovnika. Kako bi Grad raspolagao s dovoljnim brojem stambenih jedinica, pokrenuta je i obnova vlastitog stambenog fonda unutar zidina. Uz kupovinu novih stambenih jedinica, također unutar gradskih zidina, pozitivno će se utjecati na demografsku revitalizaciju povijesne jezgre. Kao autentičnu snagu Dubrovnika Mato Franković ističe njegove građane koji uvijek tjeraju naprijed.

Franković je prvi čelnik jednog hrvatskog grada koji govori o upravljanju kapacitetima privatnog smještaja

Upravljanje kapacitetima privatnog smještaja

U svjetlu novog Zakona i turizmu, dubrovački gradonačelnik prvi je čelnik jednog hrvatskog grada koji je otvoreno progovorio o nužnosti upravljanja kapacitetima privatnog smještaja. Jedna od posljednjih inicijativa gradske uprave, usmjerena prema resornom ministarstvu, upravo je zahtjev za nužnom izmjenom Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu. Prema prijedlogu Grada, za stan u višestambenoj zgradi namijenjenoj stanovanju više se neće moći ishoditi rješenje o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Mato Franković također smatra da je s jedne strane presudno napraviti distinkciju između obiteljskog smještaja kao djelatnosti u kojoj je pružatelj usluge istinski domaćin, i apartmanizacije s druge strane, u kojoj između domaćina i gosta nema gotovo nikakvog kontakta. „Umjesto daljnjeg nekontroliranog rasta apartmana, smatramo da je potrebno uvesti regulaciju njihova broja po zonama. Potrebno je izvršiti rekategorizaciju smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju te na taj način podupirati kvalitetu“, smatra Franković. Ističe da je prva studija nosivog kapaciteta, ona za prostor povijesne jezgre, završena te da će ona uskoro biti javno predstavljena i upućena Gradskom vijeću na usvajanje. Ona će, između ostalog, dati podatke i o tome koliki je optimalni broj jedinica u privatnom smještaju unutar UNESCO-ove zone. Bit će to broj koji će omogućiti ravnotežu između zahtjeva tržišta i potreba građana, odnosno kvalitete života u gradu koji mora ostati „živim“, umjesto da postane gradom muzejom.