Znate što trebate napraviti, ali se ne možete natjerati da to i učinite? Iako će drugima izgledati kao da ste lijeni i neodgovorni, vi dobro znate da nije riječ o tome. U sebi vodite borbe i pasivno trošite energiju koju bi trebalo utrošiti na to da jednostavno zasučete rukave i odradite posao. Frustrirajuće, zar ne?

Istraživanja pokazuju da prokrastinacija – odgađanje zadataka do posljednjeg trenutka, nerijetko i nakon roka, zapravo proizlazi iz problema samoregulacije emocija i raspoloženja. Drugim riječima, prokrastinacija nije problem samodiscipline i stvar karaktera, već je emocionalni problem.

Ne odgađate jer ste lijeni, neorganizirani ili pod stresom. Odugovlačite jer niste u stanju učinkovito regulirati vlastite emocije.

“Reći kroničnom prokrastinatoru da jednostavno učini to što treba, isto je kao i reći osobi s kliničkim poremećajem raspoloženja da se oraspoloži”, kaže Joseph Ferrari, dr. sc., profesor psihologije na Sveučilišta DePaul i autor knjige: “To nema nikakve veze s upravljanjem vremenom”, za portal Additude.

Kao da sutra ne postoji

Njemačka studija koja je nedavno objavljena u Proceedings of the Annual Meeting of the Cognitive Science Society ispitala je dileme kroz koje mozak prolazi kada odlučuje odgoditi zadatke, osobito u slučaju ozbiljnih posljedica ili neuspjeha. Prema njemačkim znanstvenicima, razumijevanje zašto ljudi čekaju do posljednjeg trenutka da završe važne zadatke, pomoglo bi u stvaranju učinkovitijih strategija produktivnosti.

Bilo da se radi o podnošenju poreznih prijava, dovršavanju poslovnog projekta ili jednostavnom čišćenju garaže, odugovlačenje ili odgađanje je složena stvar. S obzirom na stres, tjeskobu i krivnju koji proizlaze iz odugovlačenja, iznenađujuće je da ljudski mozak nastavlja podržavati ovu lošu naviku.

Prema autorima, mozak važe nagrade i kazne u slučaju odabira alternativnog ponašanja i preferira trenutno zadovoljstvo nad odgođenim zadovoljstvom. Radost gledanja televizije trenutno je privlačnija opcija za mozak od zadovoljstva zbog podnošenja porezne prijave koje će uslijediti za, primjerice, tri tjedna. Na nagradu se čeka predugo pa mozak preferira bržu opciju.

No, da je tako cijelo vrijeme, nitko ne bi ništa napravio. Zato mozak razmatra i kazne za donošenje drugačije odluke pa mnogi ljudi ipak obave zadatke na vrijeme. Kod ljudi koji su skloni odgađanju, mozak procjenjuje da negativni ishodi imaju manju težinu od opcije koja pruža trenutni užitak. Mozak će uvijek pokušati pronaći najjednostavniju i najmanje zahtjevnu opciju.

Evolucijski, ovo ima smisla. Daleka budućnost uvijek je puna neizvjesnosti, stoga naglasak treba staviti na pomoć sebi u sadašnjem trenutku. Do odugovlačenja dolazi kada ovaj mentalni proces postane neprilagodljiv. Vještine donošenja odluka postaju manjkave jer previše stavljamo fokus na iskustva u sadašnjosti, a nedovoljno na budućnost.

Podsjeća li vas ovo na basnu o cvrčku i mravu? Već smo u djetinjstvu učili o zamkama prokrastinacije.

Uzroci odgađanja

Osim instant zadovoljstva, postoji još faktora koji dovode do odugovlačenja – loša procjena vremena i manjak samopouzdanja. Prvo se svodi na lošu procjenu o tome koliko nam je vremena potrebno da odradimo određeni zadatak, a drugo na to da uopće ne vjerujemo u to da ga možemo odraditi.

Kako se osloboditi odgađanja?

Ako je prokrastinacija uzrokovana sklonošću trenutnom zadovoljstvu, najbolje je rješenje odrediti kratkoročne nagrade.

Pomodoro metoda, na primjer, daje ljudima pauze za rad u određenom vremenskom razdoblju. Ljudi koji podcjenjuju vrijeme potrebno za dovršenje zadatka mogli bi pokušati s vremenski ograničenim ciljevima, poput postavljanja osobnog roka.

POMODORO TEHNIKA – Sve što vam treba da prestanete probijati rokove i postanete učinkoviti

Ako ste skloni odustajanju nakon što ga započnete,  zbog toga jer ste obeshrabreni, njemački znanstvenici preporučuju izbjegavanje okruženja koje vas ometa. Najvažnije je, međutim, da ostanete mirni kada shvatite da ste upali u zamku odugovlačenja. Svima se to događa.

Ne budite prekritični prema sebi, već pokušajte razumjeti svoje ponašanje, okidače koji ga uzrokuju te pronaći učinkovito rješenje za sebe. Podsjetite se na zadatke koje ste odradili, a borili ste se s istim izazovima.