Državno sudbeno vijeće usred postupka izbora predsjednika Vrhovnog suda nastavlja manipulirati i opstruirati suca Radovana Dobronića, kandidata predsjednika Zorana Milanovića za tu funkciju. Otkriva to priopćenje za javnost DSV-a kojim se prošlotjedno otkriće Nacionala o prljavom manevru DSV-a naziva netočnim i neutemeljenim. To priopćenje baca novo svjetlo na dinamiku postupanja tog tijela i budi dodatne sumnje u njihovo postupanje.

Odgovarajući na otkriće Nacionala da je u tijeku tajna podla operacija da se proizvedu pravni argumenti koji bi zastupnicima HDZ-a bili opravdanje da glasaju protiv Dobronića te da u tome ključnu prljavu ulogu ima Državno sudbeno vijeće koje skriva to što radi te koje nastoji maksimalno izdramatizirati priču o stegovnom postupku protiv Dobronića, DSV je svoj demanti tih navoda sveo na tezu da se stegovni postupci rješavanju po redoslijedu zaprimanja, a potom u središte svog postupanja doveo upravo dinamiku svog rada, za što nikome ne polaže račune. Jer je naveo da Dobronićev slučaj još nije stigao na red, jer praktički DSV uspije riješiti svega pet takvih predmeta godišnje.

Naime, DSV navodi da je tijekom proteklih pet godina, ‘’u razdoblju od 2016. do danas pokrenuto ukupno 27 stegovnih postupaka zbog neurednog obnašanja sudačke dužnosti (neispunjavanja Okvirnih mjerila za rad sudaca), od čega je u 18 predmeta postupak završen i sucima izrečena stegovna kazna, u jednom predmetu postupak je obustavljen jer je sudac razriješen sudačke dužnosti na vlastiti zahtjev, a u 8 predmeta postupak je još uvijek u tijeku.”

Sporost njihova postupanja očito ne vide kao vlastitu arbitrarnost. A upravo je ta proizvoljnost u dinamici postupanja, koju si DSV može priuštiti bez ikakvih posljedica, itekako komplementarna s političkim interesima HDZ-a koji na slučaju imenovanja predsjednika Vrhovnog suda angažirano radi na ograničavanju ustavnih ovlasti njima oporbenog predsjednika države.

Nakon prošlotjednog četverosatnog nastupa pred saborskim Odborom za pravosuđe, sucu Radovanu Dobroniću na zahtjev zastupnika HDZ-a bilo je uskraćeno glasanje o njegovu izboru. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Štoviše, da se radi o licemjernoj manipulaciji dodatno pokazuje ovaj dio priopćenja DSV-a: ‘’Državno sudbeno vijeće u stegovnom postupku protiv suca Dobronića postupat će kad navedeni predmet dođe na red, po redoslijedu zaprimanja, a što svakako neće biti u periodu imenovanja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, da ne bi utjecali na postupak izbora.”

Drugim riječima, sporost kojom su već počeli utjecati na taj izbor DSV ističe kao argument za tezu da se ne žele miješati u postupak izbora. Da licemjerje ostane na razini, svjesni svojih profesionalnih kapaciteta, u DSV-u su već sada sigurni da taj postupak neće doći na red u skorom periodu.

Drugi važan dio priopćenja DSV-a odnosi se upravo na navod Nacionala da se time ide na ruku dnevnopolitičkim interesima HDZ-a. Na te navode u priopćenju DSV-a odgovaraju ovako:

‘’Državnom sudbenom vijeću 13. rujna 2021. obratio se Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora dopisom kojeg je potpisao predsjednik Odbora Mišel Jakšić (SDP), tražeći podatke o stegovnom postupku protiv suca Dobronića te su navedenom Odboru isti dan dostavljeni zatraženi podaci, a za što je sudac Dobronić dao suglasnost (članak 10. stavak 4. Poslovnika Državnog sudbenog vijeća). Dakle, Državnom sudbenom vijeću s upitima se nije obratio HDZ kako se to netočno imputira u navedenom članku.”

DSV se odlaganjem rasprave o slučaju Dobronić pokušava oprati i ne želi čak ni na javni poziv Branka Bačića, šefa kluba zastupnika HDZ-a, odgovoriti hoće li protiv Dobronića uopće biti pokrenut postupak. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Nacional u prošlom broju ni na jednom mjestu u svom tekstu o manipulacijama DSV-a nije objavio da se HDZ obratio DSV-u s upitima o tom slučaju. Nego je objavljeno da HDZ o slučaju prikuplja dodatne informacije, što je notorna činjenica koja proizlazi iz javnih istupa članova te stranke. Koja usput dodatno prokazuje manipulativno ponašanje DSV-a.

Pri tome, zaključna teza DSV-a iz njihova priopćenja za javnost, da DSV ‘’ne blokira izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske s obzirom na to da je predmetni stegovni postupak pokrenut 1. listopada 2020., odnosno prije objave javnog poziva” naprosto ne odgovara istini. To što je postupak pokrenut prije objave spomenutog javnog poziva u kontekstu izbora predsjednika Vrhovnog suda ne znači da sporost postupanja DSV-a nakon raspisivanja tog natječaja ne proizvodi argument HDZ-u za to da uskrati povjerenje Dobroniću. Drugim riječima, sporost njihova postupanja, bila ona namjerna ili naprosto plod njihova komotnog ponašanja, proizvodi političke posljedice. Kojih ne bi bilo da svoj posao doživljavaju odgovornije i rade ga brže. Upravo je u tomu srž njihove manipulacije.

Nakon prošlotjednog Dobronićeva četverosatnog nastupa pred saborskim Odborom za pravosuđe, što je u televizijskom prijenosu mogla pratiti i hrvatska javnost, u kojem je progovorio o svim zamkama u hrvatskom pravosuđu ukazujući i na sporno ponašanje banaka u Hrvatskoj zbog čega je 2013. i donio kolektivnu presudu o ništetnosti valutne klauzule i promjenjive kamatne stope u švicarskim francima, na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe bilo mu je uskraćeno glasanje o njegovu izboru na zahtjev zastupnika HDZ-a.

Dan uoči izlaska prošlog broja Nacionala sucu Dobroniću je bio poslan e-mail saborskog Odbora za pravosuđe u kojem se tražila njegova suglasnost da odbor zatraži od Državnog sudbenog vijeća suglasnost o njegovu navodnom stegovnom postupku. Po poslovniku DSV-a javnost je isključena iz tog postupka, pa je Dobronić dao i tu suglasnost. Saborski Odbor, dakle, dobio je Dobronićevu suglasnost, ali unatoč njoj saborski zastupnici HDZ-a i dalje dvoje o njegovu izboru zbog stegovnog postupka koji se vodi protiv njega zbog neispunjene sudačke norme iz već pomalo zaboravljene 2019.

No na tom saborskom Odboru, nakon što je profesorica Zlata Đurđević postavila pitanje zašto je DSV odugovlačio s tim stegovnim postupkom protiv Dobronića ako je taj postupak pokrenut još u listopadu prošle godine pa je trebao biti pokrenut u roku od 15 dana, postalo je jasno da su se HDZ-ovi zastupnici zapleli u mrežu spornog postupanja samog Državnog sudbenog vijeća. Još jednostavnije, to se može shvatiti da zapravo ne žele prihvatiti Dobronića kao predsjednika Vrhovnog suda.

Da su se HDZ-ovi zastupnici zapleli u mrežu spornog postupanja DSV-a bilo je jasno kad je profesorica Zlata Đurđević postavila pitanje zašto se odugovlačilo sa stegovnim postupkom protiv Dobronića. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

O čemu je konkretno bila riječ u ovoj primjedbi profesorice Đurđević koja možda šira javnost nije mogla shvatiti? Naime, ono što ne osporava i sam DSV, u postupku u ovakvim slučajevima poput Dobronićeve neispunjene norme primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku, pa je DSV trebao, ili još bolje, morao, u roku od 15 dana otvoriti raspravu o neispunjenoj normi suca Dobronića u 2019. pa bi sve bilo odavno gotovo. Kada je Nacional slijedom upita profesorice Đurđević uputio to konkretno pitanje DSV-u, u odgovoru nam je ponovo objašnjeno da DSV ne obavještava suce protiv kojih pokreću postupak nego, očekuju da ih predsjednik suda “kolegijalno obavijesti“. Kako je taj postupak strogo formalan, DSV u svom odgovoru Nacionalu to ovako obrazlaže: “Zakonom o sudovima (članak 95.), propisan je rok kao i postupak donošenja rješenja kojim predsjednik suda utvrđuje za prethodnu kalendarsku godinu je li sudac ispunio svoje sudačke obveze kao i postupak i rokove podnošenja pravnih lijekova na navedeno rješenje. Slijedom navedenog, zahtjev za pokretanje stegovnog postupka protiv imenovanog suca (a taj sudac je Radovan Dobronić, op.p.) podnesen je nakon što je rješenje kojim je utvrđeno da isti nije ispunio sudačke obveze za 2019. godine, postalo pravomoćno. Budući da je DSV zahtjev za pokretanje stegovnog postupka zaprimilo 1. listopada 2020. godine, to se ne bi složili da je pokrenut kako bi se naštetilo kandidaturi kolege Dobronića.”

Ukratko, DSV se odlaganjem rasprave o slučaju Dobronić pokušava oprati i ne želi čak ni na javni poziv Branka Bačića, šefa zastupničkog HDZ-a odgovoriti hoće li protiv suca Dobronića uopće biti pokrenut stegovni postupak. S druge strane, prema pravilniku DSV-a, sudac Dobronić još uvijek nije dužan išta znati pokreće li se protiv njega stegovni postupak ili ne. On će navodno tek na sjednici kada ga DSV pozove na raspravu zapravo formalno i saznati da je protiv njega pokrenut stegovni postupak, čiji ishod HDZ-ovi zastupnici i dalje iščekuju.

Prijava za neispunjavanje norme Radovana Dobronića podnijeta je za 2019., a to je bila godina kada je dao veliki i intervju za regionalnu N1 televiziju o svojoj presudi protiv osam banka zbog nepoštenih kredita hrvatskim građanima u švicarskim francima. Stoga se pojavila i sumnja nije li upravo zbog bio i pokrenut stegovni postupak protiv njega, a sada i sumnja da moguće dijelom i zbog toga, zbog te presude neće biti izabran.

Za razliku od sudaca poput Dobronića koji imaju normu riješenih 80 posto predmeta godišnje, suci Vrhovnog suda na čije bi čelo mogao doći Dobronić uopće nemaju norme. Osvrćući se na navodno neispunjenju normu, sudac Dobronić je pred saborskim zastupnicima rekao da je “svakom pravniku jasno da presuda nije isto što i rješenje, a neke su presude svrstavali u tu kategoriju. Vrhovni sud je određene presude izjednačavao s rješenjima. To je institucionalno stvaranje pritiska u kojem se pokušava ukazati da netko nije radio, a sve se svodi kojom vrstom predmeta se bavite u određenom razdoblju. Ako se bavite složenijim predmetima onda ni teoretski ne možete ispuniti normu. Rekao sam da to nema smisla, a puno kolega, iskusnijih parničara mi s javilo i potvrdilo da to što mi rade nema smisla. Dio smo istog sustava koji čini EU, bliski smo sa Slovenijom, Austrijom, Švicarskom i Njemačkom i već 15 godina postoji članak profesora Milijana Sesara s Pravnog fakulteta u Splitu koji je napisao da nijedan od tih sustava za suce ne propisuje normu.”

Predsjednik Zoran Milanović predložio je Dobronića kao kandidata za šefa Vrhovnog suda nakon što je HDZ opstruirao Zlatu Đurđević. FOTO: Miroslav Lelas/PIXSELL