Državno sudbeno vijeće (DSV) održat će ovoga tjedna sjednicu na kojoj će intervjuirati četrnaest kandidata za dva upražnjena sudačka mjesta na Vrhovnom sudu, odnosno na njegovu Građanskom odjelu, a izbor novih sudaca najvišeg suda u državi mogao bi imati presudan utjecaj na konačni pravosudni epilog afere oko švicarskog franka – preciznije, na razrješenje višegodišnjeg spora oko toksičnih kredita u toj valuti kojima su hrvatske banke de facto prevarile i opljačkale preko 100 tisuća hrvatskih obitelji. Upravo od Vrhovnog suda u idućim mjesecima očekuje se konačna odluka o dvama ključnim pitanjima u aferi Franak – imaju li korisnici konvertiranih kredita pravo na nadoknadu preplaćenih iznosa te jesu li ti krediti, kojima su valutna klauzula i kamatna stopa utvrđene ništetnima, i u cijelosti ništetni – a taj zadatak obavit će Građanski odjel Vrhovnog suda. On je dosad bio izrazito podijeljen po tom pitanju pa je u prosincu prošle godine usvojio krajnje neobično pravno shvaćanje po kojemu odšteta niti pripada niti ne pripada potrošačima, već im je dodijelio tek mali iznos zateznih kamata, a takvo shvaćanje na koncu nije prošlo sudsku evidenciju i nikada nije stupilo na snagu. Dok na Vrhovnom sudu tek čekaju novi predmet čija će revizija poslužiti za definiranje konačnog stava o tom problemu, trenutno je vodeća kandidatkinja za mjesto suca na Građanskom odjelu sutkinja koja je u najmanje dva navrata upravo oko kredita u francima donijela kontroverzne presude na štetu potrošača – dapače, sudila je suprotno sudskoj praksi koju je mjesecima ranije ustanovio sam Vrhovni sud. Riječ je o Seniji Ledić sa Županijskog suda u Splitu, koja je na temelju ocjene o dosadašnjem obnašanju pravosudne dužnosti dobila 148 bodova i na vrhu je liste četrnaest kandidata s kojima će DSV ovoga tjedna obaviti razgovor.

To je tek dio kontroverzi aktualnog natječaja za dva upražnjena mjesta na Vrhovnom sudu. Među potencijalnim je novim sucima, primjerice, i Ivica Veselić sa Županijskog suda u Zagrebu, koji je u javnosti višekratno prozivan zbog unosnih angažmana na Arbitražnom sudu Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) u doba kada je tom institucijom, bez sumnje, iza kulisa upravljao danas pravomoćno osuđeni i odbjegli kriminalac Zdravko Mamić sa svojom kriminalnom klikom. I samo suđenje Mamiću izmješteno je sa Županijskog suda u Zagrebu u Osijek upravo zbog plaćenog angažmana dijela sudaca u HNS-u, odnosno, njihovih poznanstava s Mamićem. „Prijedlog se obrazlaže time što iz javno dostupnih podataka proizlazi da suci Županijskog suda u Zagrebu: Jasna Smiljanić, Ivan Turudić i Ivica Veselić poznaju II. okrivljenog Zdravka Mamića, okr. Zorana Mamića i I. okr. Damira Vrbanovića, a Ivica Veselić je predsjednik, a Jasna Smiljanić sutkinja Arbitražnog suda Hrvatskog nogometnog saveza, dok je III. okr. Zoran Mamić prvi dopredsjednik HNS-a, a IV. okr. Damir Vrbanović izvršni direktor HNS-a“, obrazložio je tada Vrhovni sud. Sudac Ivica Veselić, koji je na listi kandidata za nove suce Vrhovnog suda na trećem mjestu sa 146 bodova, po tvrdnjama sugovornika Nacionala i dalje je angažiran u tom tijelu Hrvatskog nogometnog saveza, a sličan angažman ima i u Časnom sudu Hrvatske liječničke komore. Na šestom mjestu liste kandidata za suce Vrhovnog suda, sa 143 boda, nalazi se Josip Turkalj, koji je brat donedavnog državnog tajnika u Ministarstvu pravosuđa i uprave Kristijana Turkalja.

Senija Ledić sa Županijskog suda u Splitu trenutno je vodeća kandidatkinja za mjesto suca na Građanskom odjelu. FOTO: Josko Ponos/CROPIX

Natječaj za dva sudačka mjesta na Vrhovnom sudu tek je drugi u proteklih osam godina i u pravosudnim krugovima izazvao je poprilično negodovanje zbog, kako smatra dio Nacionalovih sugovornika, krajnje neobičnih okolnosti koje se vežu uz imena pojedinih kandidata. Primjerice, čak šestero od ukupno četrnaestero kandidata, u travnju prošle godine, odlukom DSV-a privremeno je sa svojih županijskih sudova upućeno na rad na Vrhovni sud, na rok od dvije godine. Radi se o sutkinjama Županijskog suda u Zagrebu Danieli Ukić i Neri Radas, sutkinjama Županijskog suda u Splitu Seniji Ledić i Svjetlani Vidović te sutkinji Županijskog suda u Velikoj Gorici Perici Norac Kevo i sutkinji Županijskog suda u Rijeci Dubravki Srečec Fletko. „Krajnje je rijetka, po mom sjećanju zapravo i nezabilježena situacija da se za mjesta na Vrhovnom sudu kandidiraju suci koji su prethodno privremeno raspoređeni na rad upravo na tom sudu. Premda su ondje angažirani kao sudski savjetnici, a ne kao suci, i to na rok od dvije godine, jasno je da se legitimno može postaviti pitanje jesu li time oni stekli privilegije u cijelom procesu. U formalnom smislu svakako nisu, ali realno – nije nemoguće da im iskustvo rada na Vrhovnom sudu donosi određenu prednost“, rekao je za Nacional jedan visoki pravosudni dužnosnik, nekada davno i član Državnog sudbenog vijeća.

U postupku izbora dvoje novih sudaca Vrhovnog suda DSV je utvrdio listu od 14 kandidata i bodovao ih na temelju ocjena o dosadašnjem obnašanju pravosudne dužnosti – rezultatima sudačkog rada, stupnjem obrazovanja, sudjelovanjem u radnim skupinama za izradu zakona i slično. No upravo razgovor koji će s njima biti obavljen ovoga tjedna, ključna je faza cijelog procesa jer kandidati tako mogu ostvariti dodatnih 20 bodova i stanje na listi može se dramatično promijeniti. Dodatno, DSV na koncu nije dužan imenovati kandidate koji se nalaze na samom vrhu konačne liste; sucem zapravo može postati bilo tko s liste pod uvjetom da nema manje od 15 bodova u odnosu na prvoga na listi. Potrebno mu je tek dobiti najmanje šest glasova članova DSV-a, tijela koje čini sedmero sudaca, dvoje sveučilišnih profesora te dvojica političara – jedan HDZ-ovac i jedan SDP-ovac.

Građanski odjel trenutno vodi sudac Damir Kontrec, koji je u nekoliko navrata pokazao nesklonost prema Radovanu Dobroniću. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

„Na koncu će, dakle, izbor tih dvoje sudaca predstavljati jasnu poruku DSV-a predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću, odnosno, time će se testirati uživa li on njihovu podršku. Ne smije se zanemariti činjenica da Dobronić već danas ima značajnu oporbu unutar suda, a posebno njegova Građanskog odjela koji vodi Damir Kontrec. On je Dobroniću više puta oponirao na nizu tema, između ostalog upravo na slučaju kredita u švicarskim francima, pa je moguće da sada računa da će dobiti pojačanje“, kazao je za Nacional drugi visoki pravosudni izvor.

Nacional je nedavno opširno pisao o odnosu Dobronića i Kontreca, koji se u nizu tema svrstao u oponente predsjednika Vrhovnog suda i, dapače, jasno se profilirao kao predvodnik snaga unutar pravosuđa koje Dobronića na svakom koraku žele opstruirati i blokirati njegove poteze. To je bilo vidljivo u slučaju kredita u švicarskim francima, za koje je Dobronić još kao sudac Trgovačkog suda u kolektivnom sporu za zaštitu potrošača još 2013. godine donio prvostupanjsku presudu, koja do dana današnjeg zapravo nije provedena u djelo.

Imenovanjem za predsjednika Vrhovnog suda on je naišao na opstrukcije upravo na slučaju na kojemu je osobno započeo rješavati goleme nepravde. Čekao se konačni pravorijek Vrhovnog suda za koji je zadužen Građanski odjel koji vodi upravo Damir Kontrec, kojemu je Dobronić u jednom trenutku čak zaprijetio smjenom – kao što je to učinio s predsjednicima Kaznenog odjela i Odjela za europska pitanja Damirom Kosom i Marinom Mrčelom. Kao rezultat, prije točno godinu dana Kontrec je javno obećao raspraviti sve predmete vezane uz te toksične kredite.

Među potencijalnim novim sucima je i Ivica Veselić, koji je u javnosti višekratno prozivan zbog unosnih angažmana na Arbitražnom sudu HNS-a. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

To je i učinjeno, no s krajnje bizarnim ishodom: suci na Vrhovnom sudu nisu se mogli složiti da potrošačima pripada obeštećenje – nedostajala su tek dva glasa – ali ni da im ne pripada ništa, pa je usvojeno neobično i nejasno pravno shvaćanje kao navodni „srednji put“. U stvarnosti, potrošači koji su imali kredite u francima i punih deset godina čekaju pravdu, time bi bili dramatično oštećeni i, na njihovu sreću, reagirale su službe samog Vrhovnog suda. Takva odluka nije prošla sudsku evidenciju i stoga je de facto nevažeća, čeka se neki novi predmet oko kredita u švicarskim francima o kojemu će se nanovo odlučivati. Potrošači očekuju da se u njihovu korist napokon razriješe dvije ključne navodne dileme – imaju li pravo na odštetu i oni koji su u međuvremenu konvertirali svoje kredite te jesu li sklopljeni osnovni ugovori zapravo i ništetni s obzirom na to da su ništetne njihove glavne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i o valutnoj klauzuli u francima. Sada se kao kandidatkinja s trenutno najvećim brojem bodova na listu potencijalnih novih sudaca Vrhovnog suda profilirala sutkinja Senija Ledić, koja je upravo oko kredita u francima donijela nekoliko krajnje kontroverznih odluka. Na to je prošloga tjedna upozorila Udruga Franak, koja je DSV-u uputila otvoreno pismo u kojemu preispituje reference sutkinje Ledić.

„Kao udruga koja se bavi zaštitom potrošača korisnika financijskih usluga, moramo ukazati na za nas zabrinjavajuću činjenicu da kandidatkinja Senija Ledić, s najvećom ocjenom za obnašanje sudačke dužnosti, izgleda ipak nedovoljno dobro poznaje pravo EU-a te nedovoljno dobro prati sudsku praksu Suda EU-a, ali čak i samu praksu Vrhovnog suda RH. Tako je sutkinja Senija Ledić, koja vodi na listi po ocjenama, već dvaput sudjelovala kao sutkinja izvjestiteljica u vijećima koja su donosila potpuno pogrešne i neutemeljene odluke povodom konvertiranih kredita u slučaju Franak, potpuno suprotne presudama Suda EU-a i Vrhovnog suda RH. Radi se o neutemeljenim odlukama protiv potrošačkih prava potrošača s konvertiranim kreditima u predmetima Županijskog suda u Splitu Gž-1844/17 i GŽ-2427/18, za što imamo čvrste argumente“, stoji u pismu Udruge Franak koja upozorava da je sutkinja već „dobila packu“ jer je odlukom Revd-162/2020 Vrhovni sud RH dopustio reviziju njene odluke. Potom citiraju odluku Vrhovnog suda u kojoj se sutkinju Ledić de facto upozorava da je odstupila od prakse koju je znatno ranije već bio ustanovio upravo Vrhovni sud.

„Može li takva sutkinja kvalitetno obavljati posao na Vrhovnom sudu ako ne poznaje (zlobnici bi rekli: ako se pravi da ne poznaje) praksu toga suda o kojoj se javno govorilo mjesecima, jer je to bila vrlo aktualna tema u javnom prostoru, kojoj je posvećena čak i jedna emisija ‘Otvoreno’ na HRT-u?“ pitaju iz Udruge Franak i potom upozoravaju da je ista sutkinja u lipnju 2020. godine ponovno odbila tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti ugovorne odredbe iz temeljnog ugovora konvertiranog kredita, pa time opetovano ne poštuje odluku Vrhovnog suda i identičnu novu odluku donesenu mjesec dana prije njene presude.

„Nemamo pravo to od vas zahtijevati, ali možemo apelirati da zbog demokratskih standarda, kojima kao društvo težimo, provjerite je li u redu za suca Vrhovnog suda imenovati nekoga tko ne poštuje ili ne zna za odluke Vrhovnog suda utemeljene na pravu EU-a. Također apeliramo da sve kandidate propitate o poznavanju prakse Suda EU-a vezano za konvertirane CHF kredite, koja se ogleda u presudama C-118/17, C-705/21 i C-452/18 koje redom daju za pravo potrošačima sudski utvrđivati ništetnost ugovora i na temelju toga vještačiti iznose restitucije unatoč provedenim konverzijama, koje po odlukama Suda EU-a nisu prepreka za punu restituciju. Na temelju poznavanja i shvaćanja tih presuda valjalo bi odlučiti zadovoljavaju li kandidati kriterije potrebne za odlučivanje u predmetima koji su još uvijek neriješeni na Vrhovnom sudu RH, a tiču se obeštećenja potrošača s konverzijama, jer o tome ovise deseci tisuća pokrenutih tužbi koje su u prekidima do odluke Vrhovnog suda. Naime, pat pozicija u spomenutim predmetima traje od neuspješne sjednice građanskog odjela VS-a iz prosinca prošle godine, kada je na vidjelo izašla podijeljenost sudaca na dvije suprotstavljene strane, dok neki suci nisu niti htjeli glasati tj. bili su neutralni odnosno nisu se niti pojavili na sjednici, što je nespojivo s obavljanjem sudačke dužnosti koja za glavni cilj ima upravo meritorno suđenje utemeljeno na zakonima i pravu Unije. Bilo bi protivno Ustavu, ali i moralu, imenovati nove suce Vrhovnog suda koji bi o tim, ali vrlo vjerojatno i o nekim drugim predmetima odlučivali arbitrarno ili bi pokušali izbjegavati svoju zadaću. Možda smo bezrazložno zabrinuti, no upravo nam vodeća kandidatkinja ne ulijeva povjerenje u ispravnost i utemeljenost svog budućeg suđenja, pa vas molimo da uzmete u obzir naše otvoreno pismo, a zasigurno bi bilo dobro informirati javnost na okolnosti provođenja natječaja te transparentno izložiti kriterije odabira sudaca Vrhovnog suda koji moraju obvezatno primjenjivati europsko pravo u svojim odlukama“, apelirala je Udruga Franak prošloga tjedna.

Koga god od predloženih četrnaestero kandidata Državno sudbeno vijeće odluči imenovati na sudačka mjesta u Vrhovnom sudu – a to može biti dvoje, jedan ili čak nijedan kandidat – prije početka obnašanja dužnosti on će morati proći i sigurnosnu provjeru. „To će također biti zanimljiv dio procesa jer će se, ako provjera bude obavljena temeljito, moći utvrditi imaju li neki od kandidata skrivene veze s političkim, financijskim ili kriminalnim lobijima“, upozorio je jedan od Nacionalovih sugovornika.