Državni tajnik Ministarstva financija Zoričić rekao je u četvrtak da je od 2017. oko 300 ovlaštenih revizora izbrisano iz registra, a izmjenama Zakona o reviziji brisat će se svi koji unutar tri godine ne prođu najmanje 120 sati stručnog usavršavanja za obavljanje revizorskih usluga.

”Od kada je Ministarstvo financija preuzelo nadzor na revizijom, ustanovljeno je da je zbog neaktivnosti, odnosno nedostatka stručnog osposobljavanja i usavršavanja potrebno brisati 300 ovlaštenih revizora. U tom slučaju nije moguće da se zadrže u evidenciji”, rekao je Davor Zoričić u Hrvatskom saboru gdje su na dnevnom redu izmjene Zakona o reviziji.

Time je Zoričić odgovorio na pitanje HDZ-ovog zastupnika Josipa Begonje o razlozima smanjenja broja revizorskih društava i ovlaštenih revizora od 2017. godine.

Obvezno stalno stručno usavršavanje ovlaštenih revizora

”Prijedlogom zakona unaprijeđeno je usavršavanje revizora. Ovlašteni revizori imaju obvezu stalnog stručnog usavršavanja u području obavljanje revizorskih usluga u trajanju od najmanju 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od 3 godine”, rekao je Zoričič.

Programe usavršavanje provoditi će Hrvatska revizorska komora, uz odobrenje Ministarstva financija, dodao je.

Što se tiče obveznika zakonske revizije, oni će morati sklopiti ugovor o reviziji s odabranim revizorskim društvom najkasnije tri mjeseca prije kraja poslovne godine koja prethodi poslovnoj godine, koja ulazi u razdoblje revizije

”Tako će se osigurati neovisnost ovlaštenih revizora u trenutku izražavanja mišljenja čime se pridonosi kvaliteti zakonske revizije. Omogućava se ovlaštenom revizoru komunikacija i praćenje subjekta  tijekom cjelokupnog razdoblja”, naglsio  je državni tajnik.

Dario Zurovec (Fokus) upozorio je na problem nedostatka kadra i nedovoljnih plaća zaposlenika koji se bave ovim poslom, a Nikola Mažar (HDZ) pitao je hoće li predložene izmjene Zakona povećati interes, posebice kod mladih ljudi.

”To je u rukama našeg tržišta. Što je veći rast našeg gospodarstva, više je obveznika zakonske revizije, a time i više društava prisutnih na tržištu koja se bave revizijom. Ta će društva morati povlačiti sve veći broj ovlaštenih revizora, budućih zaposlenika”, odgovorio je Zoričić.

Novi će zakon također pojednostaviti proces polaganja revizorskog ispita, napomenuo je državi tajnik.

Tako se smanjuje broj godina radnog iskustva kao uvjet za pristupanje polaganju ispita s pet na četiri te se ukida uvjet stručnog osposobljavanja prije polaganja, što znači da će svatko sam za sebe odlučiti želi li edukaciju prije polaganja ispita.

Uz to, priznaju se relevantni ispiti i kvalifikacije stečene u Hrvatskoj ili u inozemstvu prilikom polaganja teorijskog dijela ispita.

I oporba podržava prijedlog zakonskih izmjena

Oporba je podržala prijedlog zakonskih izmjena, istaknuvši ogromnu odgovornost revizora.

“Neće biti ulaganja u hrvatske tvrtke bez kvalitetnih revizorskih izvješća. Hrvatska mora držati visoke revizorske standarde da bi bila konkurentna u EU”, poručio je Boris Lalovac iz SDP-a. Pozdravlja stručno usavršavanje revizora jer su, rekao je, zadnji u lancu prikazivanja financijskih izvješća.

Sličnog je stava i Zvane Brumnić (Socijaldemokrati), no podsjetio je da je Agrokor prije svog urušavanja prošao sve revizije, a po revizorskim izvješćima također je sve bilo u redu u Ini i HEP-u.

“Nemamo ništa lošiji zakon od ostatka EU, ali problem je u provedbi. Ovo su stvari koje odlučuju koliko ćemo biti uređena  zemlja”, dodao je.

Davor Dretar (Domovinski pokret) pozdravio je liberalizaciju tržišta revizorskih usluga zbog izostanka dovoljnog broja educiranih revizora te predložio da se već prvostupnicima omogući rad u revizorskim uslugama.

Grozdana Perić iz HDZ-a rekla je da se zakonom uređuje izdavanje revizorskih usluga, kao i sustav nadzora nad onima koji obavljaju reviziju. ”Zakon se mijenja radi liberalizacije tržišta usluga, s obzirom na potrebu konstantnog obrazovanja revizora”, kazala je.