Analitičari Hrvatske narodne banke i Hrvatske udruge poslodavaca su u komentarima stope inflacije u veljači procijenili kako bi prosječna godišnja stopa inflacije u ovoj godini mogla biti na razini od oko 3,5 posto.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je da je stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u veljači iznosila 4,1 posto na godišnjoj razini, što je isto kao i u siječnju. Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene, prema podacima DZS-a, porasle za 0,2 posto.

INFLACIJA PRŽI PRIMANJA Cijene u Hrvatskoj i dalje rastu brže od plaća i mirovina

HNB: Inflacija bi u 2024. mogla usporiti na 3,5 posto

“Nakon stagnacije u veljači, u idućim se mjesecima očekuje nastavak usporavanja godišnje stope inflacije potrošačkih cijena, čemu u prilog ide i znatno popuštanje inflatornih pritisaka koji proizlaze iz kretanja u prethodnim fazama cjenovnog lanca. Naime, iz posljednjih dostupnih podataka vidljivo je da se trend smanjivanja inflacije proizvođačkih cijena hrane, koji je prisutan od početka 2023., nastavio te se ona u siječnju 2024. spustila na 1,3 posto, što je za 14,3 postotnih bodova manje u usporedbi sa siječnjem 2023. godine. Trend znatnog usporavanja godišnjeg rasta cijena bilježe i proizvođačke cijene intermedijarnih dobara i trajnih potrošnih dobara”, ističu analitičari HNB-a u komentaru inflacije u veljači.

Porasle su cijene u svim kategorijama osim stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva

Ocjenjuju da bi prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u Hrvatskoj u 2024. mogla usporiti na 3,5 posto (s 8,4 posto u 2023.), kao odraz očekivanog smanjivanja svih glavnih komponenata inflacije, a ponajviše temeljne inflacije (kako inflacije cijena usluga tako i inflacije cijena industrijskih proizvoda) i inflacije cijena hrane.

“Usporavanje inflacije u idućim bi mjesecima trebalo odražavati očekivano zadržavanje tekuće inflacije na dostignutoj niskoj razini u uvjetima slabljenja utjecaja prošlih šokova kao i nastavak djelovanja baznih učinaka, odnosno postupni prestanak utjecaja povišenih mjesečnih stopa inflacije, koje su osobito bile izražene do kolovoza prošle godine, na godišnju stopu inflacije”, navode.

IMAMO NAJVEĆI RAST CIJENA Inflacija u eurozoni blago oslabila i u veljači

“Time se ujedno pretpostavlja da bi se u 2024. važnost činitelja koji su u posljednje dvije godine pridonijeli znatnom rastu cijena ugostiteljskih usluga i usluga smještaja (prelijevanje prijašnjeg povećanja troškova, osobito energije i prehrambenih sirovina, rast plaća, snažna potražnja za spomenutim uslugama te konvergencija tih cijena onima u europodručju) trebala smanjiti pa se očekuje i slabljenje pritisaka na rast cijena usluga“, navode u komentaru analitičari središnje banke.

HUP: Na ljeto pad stope inflacije ispod 3 posto, u cijeloj godini oko 3,5 posto

Analitičari HUP-a očekuju da će inflacija na ljeto pasti ispod tri posto, a u cijeloj ovoj godini očekuju prosječnu stopu inflacije na razini od oko 3,5 posto.

“Na ljeto ove godine očekujemo pad stope inflacije ispod razine od 3 posto, uslijed slabljenja rasta cijena prehrambenih proizvoda, stabilizacije, odnosno smanjenja cijena nafte i ostalih energenata, kao i općenitog hlađenja agregatne potražnje gledano kroz ponovni pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području”, ističu analitičari HUP-a, koji su najnovije podatke o inflaciji komentirali u publikaciji HUP Fokus.

Državni zavod za statistiku objavio: Izvoz u 11 mjeseci smanjen za pet, a uvoz za 5,2 posto

U ovoj godini očekuju i nastavak snažnog povećanja plaća te ukupnih primanja od 10 odnosno 15 posto, kao i ubrzanu konvergenciju cijena usluga, koje su, kako navode, i dalje u prosjeku niže za 30 posto u odnosu na prosjek euro područja.

“Zato nakon prosječne stope inflacije od 8 posto u prošloj godini, u 2024. godini očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od oko 3,5 posto. Iako se inflacija smiruje to još uvijek ne znači da je u potpunosti obuzdana s obzirom na daljnji snažan realni rast plaća zaposlenih ove godine od oko 6 posto, što je naročito podržano povećanjem mase plaća iz državnog proračuna za rekordnih 32 posto te minimalne plaće za 20 posto, kao i kontinuiranim povećanjima primanja u uslužnim sektorima“, obrazlažu analitičari HUP-a.

To “podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena, pogotovo jer plaće rastu znatno brže u odnosu na prosječni rast produktinosti u ekonomiji”, upozoravaju poslodavci.