Hrvatski proračunski manjak, iskazan udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP), u trećem je tromjesečju prošle godine bio nešto manji od prosjeka eurozone, spustivši se ponovno ispod propisanog plafona od tri posto, pokazali su u srijedu podaci Eurostata.
Na razini 20-članica eurozone, sezonski prilagođeni proračunski manjak iznosio je u trećem prošlogodišnjem tromjesečju 2,6 posto BDP-a i bio je niži za pola postotnog boda nego u prethodna tri mjeseca, izračunao je europski statistički ured.
Na razini EU iznosio je 2,9 posto BDP-a i bio je niži za 0,4 postotna boda.
Manjak u hrvatskoj državnoj blagajni 2,3 posto BDP-a
Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao, proračunski manjak bilježilo je u trećem prošlogodišnjem tromjesečju 20 zemalja, a njih devet prekoračilo je propisani plafon od tri posto BDP-a.
Najveći je bio Bugarskoj i Rumunjskoj, 8,7 odnosno 8,6 posto.
Slijedi Poljska s manjkom od 6,7 posto, a blizu je i Francuska sa 6,3 posto.
BRINE IH PRORAČUN Svjetska banka očekuje usporavanje hrvatskoga gospodarstva u narednim godinama
Hrvatska je u trećem prošlogodišnjem tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, bilježila proračunski manjak od 2,3 posto BDP-a. To znači da se proračunski deficit ponovno spustio ispod propisanog plafona od tri posto BDP-a, koji je “probio” u prethodna tri mjeseca.
U trećem tromjesečju 2023. godine iznosio je 0,7 posto BDP-a.
Proračuni Irske i Cipra u ‘debelom’ plusu
Najmanji udio manjka u BDP-u bilježio je u trećem tromjesečju 2024. godine Luksemburg, samo 0,1 posto BDP-a.
Proračunski višak bilježilo je šest zemalja, a daleko najveći bio je u Irskoj, gdje je iznosio čak 14,5 posto BDP-a. Slijedi Cipar s viškom od gotovo pet posto BDP-a.
Eurostat nije objavio podatke za Italiju.
Ogroman javni dug u EU i zoni eura
Hrvatski javni dug, iskazan udjelom u BDP-u, spustio se u trećem tromjesečju 2024. godine ispod dopuštene razine od 60 posto BDP-a, odmaknuvši se još više od prosjeka eurozone, pokazali su u srijedu podaci Eurostata.
Na razini eurozone, udio javnog duga u BDP-u zadržao se u trećem prošlogodišnjem tromjesečju na razini iz prethodna tri mjeseca kada je, prema revidiranim podacima, iznosio 88,2 posto BDP-a.
Promjena nije bilo ni na razini EU, u kojoj je iznosio 81,6 posto BDP-a, izračunali su statističari, blago izmijenivši procjenu za razdoblje od travnja do lipnja.
U odnosu na treće tromjesečje 2023. godine, udio javnoga duga u BDP-u eurozone smanjen je za 0,2 postotna boda, a u EU za 0,1 postotni bod.
Na kraju rujna, dug opće države iznosio je na razini eurozone 13,2 bilijuna eura, a na razini EU 14,47 bilijuna eura. To znači da je u eurozoni bio veći za nekih 100 milijardi eura nego na kraju lipnja, te za 200 milijardi na razini EU.
U 13 zemalja EU, javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je na kraju prošlogodišnjeg rujna iznad propisanog plafona od 60 posto, pokazuju podaci.
Najveći javni dug u Grčkoj i Italiji
Najviši je ponovno bio u Grčkoj, gdje je premašio BDP nešto manje od 60 posto. Slijedi Italija, s dugom većim od BDP-a za 36 posto.
U Francuskoj je ponovno nadmašio BDP za nešto više od 10 posto, a bio je nešto veći od vrijednosti gospodarske aktivnosti i u Belgiji i Španjolskoj.
Hrvatski javni dug samo za nijansu manji od 50 milijardi eura
U Hrvatskoj je dug opće države na kraju rujna 2024. iznosio 49,98 milijardi eura i bio je veći za 860 milijuna eura nego na kraju lipnja.
Iskazan udjelom u BDP-u, spustio se na kraju rujna na 59,7 posto, sa 60,0 posto koliko je prema revidiranim podacima iznosio na kraju lipnja.
To znači da je na kraju rujna prošle godine bio ispod propisanog plafona u EU.
Na kraju rujna 2023. godine iznosio je 47,969 milijardi eura, što je tada odgovaralo 63,3 posto BDP-a.
Najmanji javni dug u Estoniji
Najbliže je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u i u trećem prošlogodišnjem tromjesečju bila Slovačka, u kojoj je taj pokazatelj iznosio 60,3 posto BPD-a.
Najmanji je bio u Estoniji, gdje je iznosio 24 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata.
Komentari