Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović i Željko Komšić, nedavno su uputili prijedlog Zakona o Državnoj imovini u parlament na razmatranje, unatoč protivljenju Banje Luke. Pitanje državne imovine neriješeno je još od 2004. godine.

Iako se čini da su sva pitanja u Bosni i Hercegovini “od presudnog značaja” posljednjih 30 godina pitanje državne imovine goruća je tema. Dok se u Uredu Visokog Predstavnika (OHR) priprema zakon o državnoj imovini, dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović i Željko Komšić, odlučili su ga uputiti u parlamentarnu proceduru.

“Ovo je jedan od najkompleksnijih i najvažnijih zakona u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini. Više od šest mjeseci radili smo na pripremi ovog zakona zajedno s mnogim stručnjacima. Prije nego što smo ga uputili na razmatranje, razgovarao sam s predsjednicima stranaka koje podržavaju bosanskohercegovačku orijentaciju, a i oni su podržali ovaj tekst”, rekao je Bećirović.

Prema članku 8. predloženog zakona o imovini, Bosna i Hercegovina je nositelj prava vlasništva nad cjelokupnom državnom imovinom. Entiteti i druge razine vlasti u Bosni i Hercegovini mogu koristiti i upravljati državnom imovinom koja im je potrebna za izvršavanje njihovih pojedinačnih ovlasti u mjeri u kojoj su ovlašteni ovim ili drugim zakonom koji donese parlament Bosne i Hercegovine. Bećirović se pozvao na Sporazum o sukcesiji u kojem se navodi da državna imovina pripada Bosni i Hercegovini, piše DW.

Proces rješavanja pitanja državne imovine započeo je 2004. godine na zahtjev Vijeća za implementaciju mira (PIC), koje je naredilo domaćim vlastima da riješe ovo pitanje. Međutim, političke strukture u Bosni i Hercegovini tada nisu bile voljne suočiti se s ovim izazovom, pa je tadašnji Visoki Predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Paddy Ashdown, 2005. godine nametnuo Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom kako bi spriječio prenošenje imovine na niže razine vlasti. Ova zabrana ostala je na snazi do danas, a vlasti Republike Srpske i dalje odbijaju razgovarati o imovini unutar parlamenta. Banja Luka tvrdi da nema šanse za usvajanje ovog zakona. Treći član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović (SNSD), tvrdi da imovina pripada entitetima i da je prijedlog njenih kolega u Predsjedništvu “osuđen na neuspjeh”.

Raspodjela imovine koja je bila u vlasništvu bivše republike nakon rata trebala se dogovoriti između države, entiteta i lokalnih zajednica. Dok je pitanje vojne imovine dijelom riješeno, jer je to bilo jedno od uvjeta za članstvo u NATO-u, pitanje državne imovine ostalo je neriješeno od 2012. godine, kada je tadašnja vladajuća većina započela pregovore o raspodjeli. Od sedam političkih lidera koji su tada započeli pregovore, danas su u političkom vrhu ostala samo dvojica – Milorad Dodik (SNSD) i Dragan Čović (HDZ BiH).

Sada bi se pitanje državne imovine moglo ponovno aktivirati nakon odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz 2021. godine kojom se potvrđuje da je poljoprivredno zemljište, šume i rijeke u vlasništvu države, što Banja Luka nije prihvatila.