Portal Telegram objavio je službeni popis svih dobavljača medicinske i zaštitne opreme koji su tijekom prošle godine, zbog suočavanja s koronavirusom, opskrbljivali Ravnateljstvo za robne zalihe pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Detalji o nabavljenoj opremi do sada nisu bili poznati javnosti, a to se opravdavalo zaštitom hrvatskih sigurnosnih interesa.

Znalo se tek za dio domaćih i kineskih tvrtki koje su u prvim tjednima pandemije isporučivale potrebnu opremu te zbirni trošak nabave. Sada objavljujemo od kojih je sve domaćih tvrtki Ravnateljstvo za robne zalihe tijekom 2020. nabavljalo zaštitnu opremu; koju vrstu i količine te u konačnici, koliko je plaćeno svakom pojedinom dobavljaču.

Što se tiče domaćih, najviše je plaćeno – 13.340.340 kuna – tvrtki Hospitalija trgovina d.o.o. za isporuku 150 tisuća litara 96-postotnog alkohola etanola. Potom 12.231.588,76 kuna tvrtki Pleglas d.o.o. za različitu zaštitnu opremu poput maski, zaštitnih rukavica i odijela te 12.165.750,00 kuna tvrtki Bosotina d.o.o. od koje je naručeno 150 tisuća brzih, antigenskih testova na COVID-19 i 170 tisuća test-pločica.

Većina ukupno potrošenog novca za opremu, više od 380 milijuna kuna, isplaćena je kineskim i drugim stranim dobavljačima o kojima se naširoko komuniciralo. Mimo toga, vrijednost poslova sklopljenih s još trideset i pet hrvatskih tvrtki nije nimalo zanemariva i iznosi 97 milijuna kuna. A sve te narudžbe, zbog hitnosti, obavljale su se mimo standardne procedure javne nabave. I to u maglovitom, žurnom postupku čije točne obrise tek izdaleka naziremo.

Naime, ministarstvo na čelu s Tomislavom Ćorićem ni sada, nakon što popis i detalji nabavljene robe više nisu tajni, ne otkriva kako se točno odlučivalo o tome tko će dobiti unosne poslove za Robne zalihe. Za usporedbu, druge javne institucije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao i zagrebački Nastavni zavod za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar” već pola godine provode uobičajene otvorene postupke javne nabave – ponekad i sa znatno skraćenim rokovima – kojima nabavljaju opremu za testove na COVID-19, šprice i igle za cijepljenje, dezinfekcijska sredstva i slično.

Njihova je dokumentacija, silom zakona, javno dostupna i bilo tko može vidjeti kako je tekla procedura, je li bilo žalbi, tko su bili ponuđači i koju su cijenu ponudili, tko je sjedio u povjerenstvu za odabir ponuda. Za razliku od netransparentne žurne nabave koju su Robne zalihe nastavile provoditi i nakon što se situacija na svjetskom tržištu donekle stabilizirala, a transport više-manje funkcionirao, što nije bio slučaj na početku krize.

Vratimo se prvo u ožujak prošle godine. Panika zbog novog virusa već se opako širila, a to je proizvelo globalnu pomamu za maskama, rukavicama, dezinfekcijskim sredstvima i srodnom opremom potrebnom za zdravstveni sustav i građane. U takvoj situaciji, Vlada 17. ožujka donosi odluku kojom se Robnim zalihama odobrava žurna nabava roba i usluga; sve prema nalozima i potrebama Stožera civilne zaštite, kojem se roba potom predaje.

Dakle, kako relativno dugotrajna procedura ne bi ugrozila brzinu nabave neophodne opreme, Odlukom je omogućeno da Robne zalihe kupuju zaštitnu opremu, doslovno, od onoga tko je u tom trenutku može prodati i isporučiti. Za cijenu se nije pitalo. Takvo postupanje u kriznom trenutku formalno je pokriveno člankom 42. Zakona o javnoj nabavi, koji omogućuje izuzeće od standardne procedure nabave zbog zaštite sigurnosnih interesa, u ovom slučaju zdravlja stanovništva.

No, već tada su propitivane narudžbe, primjerice, od svježe osnovane tvrtke. Tri dana nakon Vladine odluke, tadašnje Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta pozvalo je sve poduzetnike koji mogu proizvesti ili nabaviti opremu, da se jave na posebnu e-mail adresu te je uspostavljen katalog s najmanje 250 domaćih tvrtki koje su se prijavile u vrlo kratkom roku. No, prema službenom popisu, Robne zalihe surađivale su na kraju s njih 35, uz pretpostavku da su sve odabrane domaće tvrtke s popisa bile u spomenutom katalogu.

Iz popisa nabavljene zaštitne opreme, vrijedne gotovo 484 milijuna kuna, vidljivo je da se tijekom cijele prošle godine nabavljao čitav dijapazon proizvoda i to u više navrata, često od istih tvrtki. Telegram je sistematizirao podatke pojedinačnih narudžbi, na popisu raspršenih po mjesecima, i zbrojio ukupne iznose za svaku tvrtku.

Najviše je, kako smo već rekli, od domaćih uprihodila tvrtka Hospitalija trgovina koja je prodala 150 tisuća litara alkohola etanola za 13,3 milijuna kuna. Vlasnik tvrtke je Željko Zadro, inače predsjednik uprave Viro tvornice šećera. Po iznosu, na drugom je mjestu tvrtka Pleglas u vlasništvu Božidara i Marka Glasnovića, koja je u više navrata za 12,2 milijuna kuna dobavljala velik broj zaštitnih maski, odijela, nazuvaka. Tvrtka je osnovana 1995. i bavi se prodajom različite zaštitne opreme, a u popisu je zabilježena i njihova donacija 20 tisuća zaštitnih maski KN95.

Slijedi tvrtka Bosotina d.o.o. koja je Robnim zalihama nabavila 150 tisuća brzih, antigenskih testova na COVID-19 i 170 tisuća test-pločica. Vlasnik je splitski liječnik i poduzetnik Marin Bosotina koji je ovim poslom uprihodio 12,1 milijun kuna.

Četvrta po zaradi je tvrtka Dräger Medical Croatia, hrvatska filijala istoimene austrijske kompanije. Od njih je naručeno 30 respiratora za cijenu od 4,3 milijuna kuna, 30 ovlaživača za nešto više od pola milijuna kuna te 119 uređaja za terapiju visokim protokom kisika ukupno vrijednih gotovo 4 i pol milijuna kuna.

Peto mjesto zauzima tvrtka Biosistemi d.o.o. koja je isporučila 235 paketa kemikalija za provođenje PCR testa na COVID-19 za cijenu od 5,4 milijun kuna. Većina od 35 hrvatskih tvrtki s popisa već godinama posluju u medicinskom sektoru, poput Tehnomedike ili Phoenix farmacije od koje je prošlog mjeseca naručeno 100 tisuća antigenskih testova za 4,1 milijun kuna.

Za neke smo, što se tiče prodaje zaštitne opreme, prvi put čuli, no moguće je da su mogli brzo prilagoditi proizvodne pogone. Tako je već 23. ožujka od Tapetarije Veličan iz Pitomače naručeno 200.000 perivih pamučnih maski po cijeni od 5,63 kune po maski, što iznosi 1.125.000,000 kuna. U Robnim zalihama su očito bili zadovoljni, pa su za manje od mjesec dana naručili još 200.000 četveroslojnih perivih maski za 1.150.000,00 kuna.

Jedanaest mjeseci nakon početka epidemije u Hrvatskoj vrijede ista pravila. Vladina odluka da se oprema i usluge za Robne zalihe nabavljaju direktno, žurnim postupkom, bez javne nabave, i dalje je na snazi. Ministarstvo je još u svibnju medijima tvrdilo kako će detalje o formiranju cijene i izboru tvrtki objaviti kada ne budu izuzeti od Zakona o javnoj nabavi. To se još nije dogodilo.

No, odjednom je u službenom dokumentu iskrsnuo spomen Povjerenstva koje navodno odlučuje o nabavama, što je prvi glas o tome od početka pandemije naovamo. U Vladinom odgovoru na prijedlog Kluba zastupnika Mosta, koji je u Saboru tražio revidiranje odluke i povratak dobave opreme u okvire postupka javne nabave, stoji kako o nabavama “odlučuje tročlano povjerenstvo u kojem sudjeluje po jedan član Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva zdravstva”.

Doduše, spomena tog Povjerenstva nema u Vladinoj odluci za kovid-opremu iz ožujka 2020., ali se zato identično Povjerenstvo uspostavlja odlukom od 14. siječnja ove godine, vezanoj za žurnu nabavu opreme za potresom pogođena područja. Stoga i dalje ostaje u magli tko je i kako, sve do siječnja ove godine, odlučivao o milijunski teškim nabavama zaštitne opreme za koronavirus, objavio je Telegram.