Četiri profesorice s Pravnog fakulteta, Olja Družić Ljubotina, Marijana Kletečki Radović, Antonija Petričušić i Ivana Dobrotić,  pokrenule su ljetos inicijativu “Pravo svakog djeteta na školski obrok”. Nositeljice inicijative do sada su primili ministar financija Zdravko Marić, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak i predstavnici Ministarstva obrazovanja. Svi su podržali inicijativu, što daje vjetar u leđa i za njenu realizaciju.

Inicijativa je pokrenuta nakon što je Ivana Dobrotić, izvanredna profesorica na Katedri za socijalnu politiku iz medija saznala kako su djeca u prvom razredu jedne osnovne škole ostala bez obroka jer ga roditelji nisu mogli platiti. “To je strašno iskustvo za jedno sedmogodišnje dijete”, kazala je Dobrotić. Okupila je kolegice koje se godinama u svom stručnom i znanstveno-istraživačkom radu bave pravima djece i roditelja, problemima siromaštva, društvenim nejednakostima i stigmatizacijom kojoj su djeca ranjivih skupina u Hrvatskoj nerijetko izložena, kako bi apelirale na Vladu, a posebice Ministarstvo znanosti i obrazovanja, da konačno riješi pitanje školske prehrane na sustavan način kroz osiguranje javnih sredstava kojima će se jednako za svu djecu osnovnoškolske dobi omogućiti besplatna školska prehrana.

Prema podacima EUROSTAT-a stopa siromaštva i socijalne isključenosti djece u 2018. godini je bila  gotovo 25 posto za djecu osnovnoškolske dobi, a za djecu srednjoškolske dobi  čak preko 27 posto. To znači da je svako četvrto dijete u Hrvatskoj u riziku od siromaštva, gladi i socijalne isključenosti.

“Nedopustivo je da u Hrvatskoj dijete ne može dobiti obrok u školskoj kuhini. U prošlom mandatu u Europskom parlamentu sam osigurala sredstva za program – shemu školskog voća i mlijeka. Kroz taj program voće i mlijeko za osnovnoškolce mora se osigurati berem jednom tjedno. Naravno da je to daleko od stvarne potrebe ali ipak se osigurava kakav takav minimum. Ta su sredstva dosla u Hrvatsku, naglasila je za Nacional.hr europarlamentarka Biljana Borzan.

Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

U borbu protiv siromaštva mora se uključiti država ali i lokalna samouprava

Siromašna djeca moraju imati iste uvjete kao i svi njihovi vršnjaci. Ovdje se ne radi o velikim iznosima nego o dobroj volji. Treba vidjeti koliko takve djece ima i odvojiti sredstva kako s nacionalnog tako i lokalnog nivoa.

Inicijativa “Pravo svakog djeteta na školski obrok” je ideja koju svakako treba podržati i realizirati

U Hrvatskoj su se do sada najčešće ovakve stvari rješavale kroz humanost pojedinaca koji u medijima čuju da ima gladne djece. To svakako nije sustavno rješenje jer se donatori jave kada čuju za problem, no od njih se ne može očekivati da redovito godinama sudjeluju  u pomoći. Rješenja moraju biti sustavna, a sustavna rješenja može omogućiti jedino politika.

Država treba naći novac da se omogući besplatan obrok za sve osnovnoškolce.

Da bi se spasila gladna djeca, riješila društvena nejednakost i stigmatizacija kojoj su djeca ranjivih skupina u Hrvatskoj nerijetko izložena naše društvo treba osigurati besplatne obroke za sve osnovnoškolce. Isto je tako država osigurala i udžbenike. Najveći je problem imovinski cenzus, kada bi se išlo po tom modelu opet ne bismo imali kvalitetno rješenje jer je teško utvrditi na nacionalnoj razini koji roditelji mogu, a koji ne mogu platiti školski obrok. Sustavno rješenje može jedino ponuditi država.

Predsjednik Milanović primio je predstavnice inicijative i podržao njihovu angažman kojim bi se osnovnoškolskoj djeci osiguralo pravo na mogućnost dobivanja školskog obroka koji bi time postao dostupan svakom djetetu bez obzira na socijalni status njegove obitelji ili na regionalne razlike i materijalne mogućnosti lokalne samouprave. Inicijativu je podržala i Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.