Država planira izgraditi osam centara za starije osobe. koji bi pružali bi široku paletu sluga kako bi stariji mogli ostvariti svoje potrebe u sredinama gdje žive, a objava javnog poziva za jedinice lokalne i područne samouprave predviđena je do kraja godine.

Priprema poziva za izgradnju i opremanje centara za starije osobe u završnoj je fazi, a prema anketnom istraživanju interes za izgradnju su iskazale gotovo sve županije, doznaje Hina u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Trošak izgradnje osam centara 29 milijuna kuna

Podaci o dostupnosti socijalnih usluga u Hrvatskoj pokazuju da su u svim županijama razvijene socijalne usluge za starije osobe, no njihov kapacitet nije dostatan ni regionalno ravnomjerno razvijen, stoga će se izgradnjom centara za starije osigurati dodatni kapaciteti za 800 korisnika i dvostruko veći kapaciteti izvaninstitucionalnih usluga, ističu u Ministarstvu.

Riječ je o jednom od ciljeva iz Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga 2021. – 2027., čija je realizacija predviđena u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

Prema Akcijskom planu razvoja socijalnih usluga 2021. – 2024., ukupan procijenjeni trošak izgradnje osam centara iznosi 29 milijuna kuna.

Broj centara za starije može biti i veći od planiranih osam, pa će se razmotriti mogućnost povećanja financijskih sredstava u slučaju velikog interesa na javni poziv, dodaju u Ministarstvu.

Razvojem izvaninstitucionalnih usluga, koje će se pružati u domu korisnika i kod pružatelja usluge, prevenirat će se institucionalizacija i smanjiti broj ulazaka starijih osoba u institucije, a smještaj će se osiguravati za korisnike kojima je neophodna intenzivna i dugotrajna skrb.

Također, u centrima za starije osobe pružala bi se integrirana skrb, što znači da bi se osigurala i zdravstvena skrb na primarnoj razini.

Prepoznajući važnost razvoja sveobuhvatne skrbi za osobe oboljele od demencije, pozivom će se dodatno poticati smještaj osobama kojima je zbog Alzheimerove bolesti ili drugih demencija potrebna pomoć i nadzor druge osobe, a skrb im se ne može osigurati u njihovu domu.

PGŽ planira izgraditi centar “Prsten” na području Klane

Primorsko-goranska županija (PGŽ) planira putem javnog poziva financirati izgradnju centra za starije osobe “Prsten” u partnerstvu sa šest jedinica lokalne samouprave – gradom Kastvom i općinama Čavle, Jelenje, Viškovo, Klana i Matulji.

Poseban naglasak bit će na izvaninstitucionalnoj skrbi i implementaciji modernih koncepata rada, poput sustava kvalitete E-Qalin, dizajna usluga i socijalnih inovacija.

Dodatna prednost projekta je povezivanje PGŽ-a i šest jedinica lokalne samouprave, čime će se stvoriti sinergijski učinak za efikasnu realizaciju tako logistički zahtjevnog projekta, ističe PGŽ.

Centar se planira izgraditi na području općine Klana, na prostoru nekadašnje vojarne.

Lokacija je izabrana jer omogućava dodatno sufinanciranje projekta prijavom na natječaje koji su usmjereni na brownfield investicije, poput mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja.

Osječko-baranjska i Splitsko-dalmatinska županija razmotrit će mogućnost prijave

Upravni odjel za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka ističe da Osijek, Osječko-baranjska županija i partneri razmatraju mogućnosti prijave nakon analize troškova uz uvjet dugoročne financijske održivosti.

U Osijeku živi oko 29.000 umirovljenika o kojima Grad vodi brigu i omogućava im aktivno starenje, uključivanje u društveni život, samostalno življenje, financijsku pomoć, podizanje kvalitete života i zdravstvene zaštite.

U prostorima Grada i udruga otvoreni su dnevni boravci, gdje starije osobe mogu provoditi vrijeme, družiti se, organizirati edukacije i druge aktivnosti, dodaje se.

Splitsko-dalmatinska županija će razmotriti mogućnost prijave na poziv za izgradnju centara za starije osobe kada ga resorno ministarstvo objavi, ovisno o financijskim mogućnostima i drugim važnim okolnostima.

Prvenstveno se tu misli na suradnju gradova i općina u osiguranju prostora ili zemljišta za izgradnju centra.

Centar bi značajno podigao kvalitetu života starijih osoba, poglavito u ruralnim sredinama i na otocima, pružajući im raznovrsne socijalne usluge, kažu u županiji.

Početak izgradnje centara u 2024. 

Ministarstvo navodi kako se aktivnosti na izgradnji centara odvijaju sukladno planiranoj dinamici, tako da je početak izgradnje previđen 2024. godine, a završetak bi bio u lipnju 2026. godine.

Jedinice lokalne samouprave bit će prijavitelji na javni poziv, a županije partneri, prema sjedištu prijavitelja.

Izgradnja i opremanja centara počet će datumom potpisa ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Korlaet najavljuje gradnju stadiona u Kranjčevićevoj i Makrsimiru

Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet najavljuje da u drugoj polovici iduće godine počinje gradnja nogometnog stadiona u Kranjčevićevoj ulici, što je preduvjet da se 2024. može srušiti postojeći i početi graditi novi stadion u Maksimiru.

Gradnja stadiona u Kranjčevićevoj je izuzetno važna jer će na tom stadionu trenirati i igrati Dinamo, reprezentacija i drugi klubovi, dok se ne sruši stari i izgradi novi dugo očekivani stadion u Maksimiru, rekao je Korlaet u razgovoru za Hinu.

Stadion u Kranjčevićevoj vjerojatno s 12.000 mjesta za gledatelje

“Za Maksimirski stadion namjeravamo provesti javni urbanističko-arhitektonski natječaj početkom sljedeće godine, potom će se kroz godinu razraditi idejni, glavni i provedbeni projekt i ishoditi sve potrebne dozvole. U 2024. bi srušili postojeći stadion te nakon toga počeli graditi novi”, objasnio je Korlaet.

U tijeku su razgovori sa Zagrebačkom nadbiskupijom oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, što je preduvjet za građevinske radove.

Projekt stadiona u Kranjčevićevoj je gotov, Korlaet se nada da će gradnju sufinancirati Grad Zagreb i HNS s UEFA-om. Da bi to mogao biti stadion za međunarodne utakmice, po pravilima UEFA-e mora imati najmanje 8000 mjesta za gledatelje, a projekt dopušta da ih ima i 12.000.

Sada stadion ima jednu tribinu sa 4000 mjesta pa će se dodati još jedna simetrična, a vjerojatno još i dvije, kako bi imao 12.000 mjesta. Kako Grad ima gotov projekt, gradnja u Kranjčevićevoj počet će vjerojatno do kraja 2023., a stadion bi trebao biti izgrađen unutar godinu dana.

Od sportskih objekata na kojima će se raditi iduće godine, Korlaet je najavio rekonstrukciju Doma sportova i izgradnju bazena u Španskom.

Za rekonstrukciju i energetsku obnovu Doma sportova izdana je građevinska dozvola, a riječ je o četiri velike i četiri manje dvorane. I prije potresa krovne rešetke bile su oštećene, potres ih je dokrajčio, a sada se ide u obnovu krovnih nosača, pokrova i svih instalacija i pročelja.

“Sve to će stajati 150 milijuna kuna, a nadamo se povlačenju 50 milijuna kuna iz fondova EU-a. Radovi u Domu sportova trebali bi početi u drugoj polovici 2023. i završiti 2024.”, kaže Korlaet.

Za EU sredstva Grad planira prijaviti i gradnju bazena u Španskom, koji također košta 150 milijuna kuna, a Korlaet očekuje da bi se moglo povući oko 130 milijuna kuna. Riječ je o gradnji velikog i malog bazena, a bit će tu i sauna, spa, dječje praćakalište, tobogan i polivalentna dvorana.

U 2024. počinje gradnja objekata u bloku Badel

Od velikih projekata Korlaet je za jesen 2023. najavio Paromlin – početak gradnje nove gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra s kongresnom dvoranom za 500 mjesta. Tu će biti i razni izložbeni i ugostiteljski prostori, dječje igraonice te prostori za najam.

Zajedno s opremanjem projekt stoji 500 milijuna kuna, a planirano je sufinanciranje iz EU-ovih fondova u iznosu od oko 300 milijuna kuna.

Korlaet za iduću godinu najavljuje i kapitalizaciju vrijednog gradskog zemljišta bloka Badel, koje će Grad prodati ili dati u dugoročnu koncesiju.

“Očekujemo da će se tamo tijekom 2024. projektirati i početi graditi nekoliko objekata. Riječ je o projektu portugalskog ureda koji je prije 10 godina pobijedio na međunarodnom natječaju, te je na osnovu njega napravljen urbanistički plan uređenja koji će uskoro ići u javnu raspravu”, istaknuo je.

U obnovi je Hrvatski-prirodoslovni muzej na Gornjem gradu, koji je stradao u potresu. Njegov atrij će se natkriti, na njemu će visjeti razni eksponati i bit će mjesto za održavanje predavanja i izložaba. Bit će tu i most koji će spajati dva krila zgrade, a trebao bi biti završen krajem 2023.

U vezi rekonstrukcije i tehnološkog opremanja Kina Europa, planira se projekt koji bi omogućio da se kino čim prije privede svrsi. Statičari utvrđuju koliko je zgrada oštećena u potresu, pa se nadamo se da će kino biti otvoreno iduću jesen, dodao je.

Grad u bloku Badel i Podbrežju želi izgraditi nove stanove namijenjene priuštivom stanovanju. Korlaet kaže da Zagreb ima u vlasništvu oko 7000 stanova, a gradske vlasti žele taj fond povećati. Stoga surađuju sa Zagrebačkim holdingom, u čijem je vlasništvu zemljište u Podbrežju, kako bi se izgradilo novih 70 stanova sa zaštićenom najamninom.

Proširenje pješačkih i biciklističkih zona

Razmatraju i proširenje pješačkih i biciklističkih zona u središtu Zagreba – poput dijela od Gundulićeve ulice do Tesline, dijela Preradovićeve do Berislavićeve, te dijela Martićeve ulice.

Početkom 2023. raspisat će se i natječaj za trajno preuređenje Stare Vlaške koja je već pretvorena u pješačku zonu.

Sa zapadne strane Trga Franje Tuđmana, duž Prilaza baruna Filipovića do Plive, planira se proširenje biciklističke staze. Također, u Branimirovoj ulici, ispod vijadukta gdje je željeznička pruga, u 2023. planira se napraviti biciklistička staza od skoro dva kilometra od Zavrtnice do Ulice Svetice.

Do idućeg ljeta bit će gotova i dionica biciklističke staze “Greenway” od Savskog mosta do Blata. Idućih godina planira se nastavak gradnje, prvo od Jadranskog mosta do Mosta slobode, a potom od Mosta slobode do Mosta mladosti.

U planu je i gradnja podzemne garaže ispod Srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj ulici, na čijem krovu će biti igralište za škole. Investitor će biti Zagrebparking, vrijednost projekta je između 100 i 150 milijuna kuna, a gradnja bi počela 2024..

Grad je naručio prometnu studiju koja će odrediti broj parkirnih mjesta u garaži, jer je ideja da se parkirna mjesta u Klaićevoj ulici oslobode, odnosno premjeste u garažu.

Obnova svih zagrebačkih osnovnih škola stradalih u potresu

Zelena infrastruktura također je u središtu interesa gradskih vlasti – po kvartovima će se raditi slijedovi zelenih prostora, kako bi se u kontinuitetu moglo šetati u sjeni drveća.

U 2023. počet će se postavljati solarni paneli na osam gradskih objekata, među kojima je i bazen Utrine, što s 8,5 milijuna kuna financira Norveški fond. Grad je također energetski obnovio svojih 77 objekata, među kojima su škole i bolnice.

Što se tiče obnove nakon potresa, Korlaet podsjeća da je Grad nadležan za obnovu svojih javnih zgrada, a obnova privatnih zgrada je u nadležnosti Ministarstva i Fonda za obnovu, pri čemu Grad sufinancira Fond s 20 posto. U proračunu za 2023. osigurali su, kao i ove godine, 160 milijuna kuna.

Pohvalio se da će ovaj mjesec biti završena cjelovita obnova Osnovne škole “Petra Zrinskog” u Krajiškoj ulici, čime će završiti obnova svih zagrebačkih osnovnih škola stradalih u potresu.

Obnavljaju se i bolnice, kulturne institucije i mostovi te infrastruktura.

Grad to sve sam financira, a očekuje povrat dijela novca iz Fonda solidarnosti, a ostatak sredstava do cjelovite obnove iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, piše Hina.