Svaka od preko 2 000 građevina koja se nalazi u zaštićenoj šibenskoj gradskoj jezgri uskoro će dobiti svoju javno dostupnu ‘osobnu kartu’ sa svim bitnim podacima, fotografijama te smjernicama za obnovu.

To je jedan od ciljeva projekta šibenske udruge građana Društvo za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac koji se razvija pod imenom ‘Informacijski sustav kulturno-povijesne cjeline Šibenika’.

Na projektu se intenzivno radi posljednje dvije godine, a prvi korak u provedbi bilo je pomno evidentiranje svih građevina u gradskoj jezgri. U suradnji s Društvom arhitekata Šibenik, odnosno sekcijom mladih Društva arhitekata Šibenik (SOBA) pokrenuto je evidentiranje prvih 300 objekata u skladu sa smjernicama i preporukama Konzervatorskog odjela pri Ministarstvu kulture.

Nakon šest mjeseci rada, Društvo Juraj Dalmatinac i DAŠ su prikupili sve potrebne podatke za prvih 300 građevina.

“Na projektu je sudjelovalo desetak članova Društva arhitekata Šibenik, a izuzev evidencije postojećeg stanja građevina prikupljene su i informacije o smjernicama za potencijalnu obnovu. U sadržaju identifikacijske kartice građevine, koju možemo zvati i ‘osobnom kartom građevine’, nalaze se opći podaci: broj katastarske čestice, površina, adresa i kućni broj. Potom su tu podaci o zaštiti s oznakama kulturnog dobra i sustava zaštite te opisa građevine s istaknutim vremenom izgradnje, namjenom, katnosti, podacima o krovištu…”, priča Nikola Grubić, predsjednik Društva Juraj Dalmatinac.

Uz navedeno, na internetskim stranicama koje će biti dostupne za javnu potrebu, jednostavnim klikom miša za svaku od građevina zainteresirani će moći pronaći i važeće odredbe iz GUP-a Grada Šibenika, fotografije svih uličnih pročelja, katastarsku situaciju te smjernice za obnovu. Time će biti osigurani uvjeti prema kojima potencijalni obnovitelji građevina u jezgri ne bi trebali prekršiti konzervatorske smjernice korištenjem neprikladnih materijala za obnovu (krovišta, fasada, prozori, vrata itd.) ili drukčijim nagrđivanjem zaštićenih zgrada.

Ovaj projekt je prvi takve vrste u Hrvatskoj, ali i šire. Njegova primjenjivost je od iznimnog značaja i postaje vrlo zanimljiva i drugim gradovima u zemlji i inozemstvu. Da je tome tako, potvrđuje iskazani interes nekih od naših gradova na Jadranskoj obali te po jednog iz susjedne nam Slovenije i Italije.

“Preuranjeno je govoriti o kojim gradovima je riječ budući se radi o preliminarnom interesu. Na izvedbenoj razini smo još uvijek maksimalno fokusirani na dovršetak projekta u gradu Šibeniku. Dobar glas se daleko čuje pa su tako za našu priču doznali i drugi te otvoreno iskazali želju za eventualnim “preslikavanjem“ modela i na njihove sredine. Posebno nas raduje što su projekt prepoznali i interesom pohvalili i gradovi iz inozemstva, no kako smo maksimalno fokusirani na šibenski projekt, sve ostalo je za sad u drugom planu. U kontekstu šibenskog projekta preostaje nam dovršiti “identifikaciju“ još nekoliko stotina građevina koje ćemo obraditi na isti način. Ovaj projekt smo pokrenuli isključivo kako bismo zaštitili našu jezgru te kako bi pomogli našim građanima da prilikom obnove imaju što manje problema”, zaključio je Nikola Grubić.

Posebno je zanimljivo što je važnost projekta prepoznat i priznat od strane stručne javnosti. Projekt su otvoreno podržali Ministarstvo kulture RH, te Arhitektonski i Geodetski fakulteti u Zagrebu.

S lijeva na desno:
Dario Crnogaća, predsjednik Društva arhitekata Šibenik (DAŠ)
Iva Petković Pavić, voditeljica projekta ispred DAŠ-a
Nikola Grubić, predsjednik Društva Juraj Dalmatinac
Gustav Červar, zamjenik predsjednika Društva Juraj Dalmatinac